Jehova, Bog koji je “spreman oprostiti”

“Ti [si], o Jehova, dobar i spreman oprostiti” (PSALAM 86:5, NW).

 1. Koje je teško breme nosio kralj David, i kako je pronašao utjehu za svoje uznemireno srce?

DAVID, kralj drevnog Izraela, znao je koliko teško breme može biti nečista savjest. Napisao je: “Bezakonja moja izadjoše vrh glave moje, kao teško breme otežaše mi. Iznemogoh i veoma oslabih, ričem od trzanja srca svojega” (Psalam 38:4, 8). No David je pronašao utjehu za svoje uznemireno srce. Znao je da Jehova mrzi grijeh, ali da ne mrzi grešnika — ukoliko se grešnik istinski pokaje i odbaci svoje grešne postupke (Psalam 32:5; 103:3). David je s punim povjerenjem u Jehovinu spremnost da ukaže milosrđe pokajnicima rekao: “Ti [si], o Jehova, dobar i spreman oprostiti” (Psalam 86:5, NW).

2, 3. (a) Koje breme možda nosimo zbog grijeha, i zašto je to korisno? (b) Zašto je opasno kad nas “shrva” osjećaj krivnje? (c) Što nam obećava Biblija u vezi s Jehovinom spremnošću da oprašta?

² I nama bi se moglo dogoditi da zbog svog grijeha nosimo poražavajuće breme uznemirene savjesti. Taj je osjećaj grižnje savjesti normalan, čak i koristan. Može nas potaknuti da poduzmemo pozitivne korake kako bismo ispravili svoje greške. No neki su kršćani postali obuzeti osjećajem krivnje. Njihovo srce koje ih osuđuje možda im stalno govori da im Bog neće u potpunosti oprostiti bez obzira na to koliko se kajali. “Strašno je imati osjećaj da te Jehova možda više ne ljubi”, rekla je jedna sestra, osvrćući se na grešku koju je počinila. Ona se pokajala i prihvatila koristan savjet skupštinskih starješina, no čak se i nakon toga osjećala nedostojnom da primi Božje oproštenje. Sestra objašnjava: “Ne prođe nijedan dan a da ne molim Jehovu da mi oprosti.” Ako bi nas ‘shrvao’ osjećaj krivnje, Sotona bi nas mogao pokušati navesti da odustanemo, da se osjećamo nedostojnima služiti Jehovi (2. Korinćanima 2:5-7, 11, Duda-Fućak).

³ Ali Jehova uopće ne razmišlja na takav način! Njegova nam Riječ jamči da je Jehova voljan, čak spreman, oprostiti nam ako pokazujemo pravo, iskreno pokajanje (Priče Salamunove 28:13). Dakle, ako se nekada čini da ti je Božje oproštenje nedostižno, možda trebaš steći bolje razumijevanje o tome zašto i kako on oprašta.

Zašto je Jehova “spreman oprostiti”?

 4. Čega se sjeća Jehova s obzirom na našu građu, i kako to utječe na njegov način postupanja s nama?

⁴ Možemo pročitati sljedeće: “Koliko je istok daleko od zapada, toliko udaljuje od nas bezakonja naša. Kako otac žali sinove, tako Gospodin žali one koji ga se boje.” Zašto je Jehova spreman ukazati milosrđe? Sljedeći nam redak odgovara: “Jer zna gradju našu, opominje se da smo prah” (Psalam 103:12-14). Da, Jehova ne zaboravlja da smo stvorenja načinjena od praha, da zbog svoje nesavršenosti imamo slabosti, odnosno nedostatke. Formulacija da on zna “gradju našu” podsjeća nas da Biblija uspoređuje Jehovu s lončarem, a nas s posuđem koje on izrađujea (Jeremija 18:2-6). Lončar rukuje svojim glinenim posuđem odlučno a ipak nježno, uvijek svjestan njegove građe. Tako i Jehova, Veliki Lončar, prilagođava svoj način postupanja našoj krhkoj grešnoj građi. (Usporedi 2. Korinćanima 4:7.)

 5. Kako knjiga Rimljanima opisuje moćan stisak u kojem grijeh drži naše palo tijelo?

⁵ Jehova razumije koliko je grijeh moćan. Pisma opisuju grijeh kao moćnu silu koja drži čovjeka u smrtonosnom stisku. Koliko je zapravo velika moć grijeha? Nadahnuti apostol Pavao objašnjava to slikovitim riječima u knjizi Rimljanima: Mi smo “pod grijehom” kao što su vojnici pod svojim zapovjednikom (Rimljanima 3:9); on “caruje” nad čovječanstvom poput kralja (Rimljanima 5:21); on “živi” u nama (Rimljanima 7:17, 20); njegov “zakon” stalno djeluje u nama, ustvari pokušava ovladati našim postupcima (Rimljanima 7:23, 25). Kakvu samo tešku bitku moramo voditi kako bismo se oduprli snažnom utjecaju koji grijeh ima na naše palo tijelo! (Rimljanima 7:21, 24).

 6. Kako Jehova gleda na one koji skrušena srca traže njegovo milosrđe?

⁶ Stoga naš milosrdni Bog zna da nam nije moguće biti savršeno poslušnima, ma koliko mi u srcu to želimo (1. Carevima 8:46). On nam s ljubavlju jamči da će nam ukazati oproštenje ako skrušena srca tražimo njegovo očinsko milosrđe. Psalmist David je rekao: “Žrtva je Bogu duh skrušen, srca skrušena i poništena ne odbacuješ, Bože” (Psalam 51:17). Jehova nikada neće odbaciti srce koje je skrušeno i poništeno pod bremenom krivnje, odnosno neće se odvratiti od njega. Kako samo ove riječi divno opisuju Jehovinu spremnost da oprašta!

 7. Zašto ne možemo olako shvaćati Božje milosrđe?

⁷ No znači li to da možemo olako shvaćati Božje milosrđe, koristeći svoju grešnu prirodu kao izgovor za grijeh? Nipošto! Jehova se ne ravna samo po osjećajima. Njegovo milosrđe ima granice. Ni u kom slučaju neće oprostiti onima koji tvrdokorno čine zlobne, namjerne grijehe i ne kaju se (Jevrejima 10:26-31). S druge strane, kad vidi neko ‘skrušeno i poništeno’ srce, ‘spreman je oprostiti’ (Priče Salamunove 17:3). Razmotrimo neke snažne izraze koji se koriste u Bibliji kako bi se opisalo koliko je potpuno božansko opraštanje.

Koliko potpuno Jehova oprašta?

 8. Što zapravo čini Jehova kad nam oprašta grijehe, i kako to treba utjecati na nas?

⁸ Pokajnički je kralj David rekao: “Grijeh svoj kazah tebi, i krivice svoje ne zatajih; rekoh: ispovijedam Gospodinu prijestupe svoje; i ti skide s mene krivicu grijeha mojega” (Psalam 32:5, naglašeno od nas). Izraz ‘skinuti’ prijevod je hebrejske riječi čije je osnovno značenje “podići”, “nositi, odnositi”. Korištenje te riječi na ovom mjestu znači ‘ukloniti krivnju, nepravdu, prijestup’. Tako je Jehova podigao Davidove grijehe i, da tako kažemo, odnio ih. (Usporedi 3. Mojsijevu 16:20-22.) To je nesumnjivo olakšalo osjećaj krivnje koji je David nosio. (Usporedi Psalam 32:3.) I mi možemo imati potpuno povjerenje u Boga koji oprašta grijehe onima koji traže njegovo oproštenje na temelju svoje vjere u otkupnu žrtvu Isusa Krista (Matej 20:28; usporedi Izaiju 53:12). Oni čije grijehe Jehova tako podiže i odnosi ne moraju stalno nositi breme osjećaja krivnje zbog prošlih grijeha.

 9. Što znače Isusove riječi: “Oprosti nam dugove naše”?

⁹ Isus je iskoristio odnos između vjerovnika i dužnika da bi objasnio kako Jehova oprašta. Naprimjer, Isus nas je poticao da se molimo: “Oprosti nam dugove naše” (Matej 6:12). Isus je tako povezao “grijehe” i “dugove” (Luka 11:4). Kada griješimo, mi postajemo Jehovini ‘dužnici’. Grčki glagol preveden s ‘oprostiti’ može značiti “otpustiti dug, odustati od njega, ne zahtijevati njegovo plaćanje”. Kad Jehova oprašta, on u određenom smislu otpisuje dug koji bi inače teretio naš račun. Stoga se pokajnički grešnici mogu utješiti. Jehova nikada neće zahtijevati plaćanje nekog duga koji je otpisao! (Psalam 32:1, 2; usporedi Mateja 18:23-35).

10, 11. (a) Što je predočeno izrazom ‘izbrisati’ koji je zapisan u Djelima apostolskim 3:19? (b) Kako je predočena potpunost Jehovinog opraštanja?

¹⁰ Biblija u Djelima apostolskim 3:19 (NW) koristi jedan drugi slikoviti izraz kako bi opisala Božje opraštanje: “Pokajte se, dakle, i obratite se da vam se izbrišu grijesi.” Izraz ‘izbrisati’ prijevod je grčkog glagola koji, kad se koristi u prenesenom smislu, može značiti “isprati, poništiti, ukinuti ili uništiti”. Prema nekim izučavateljima, ovim se želi predočiti kako se brisao rukopis. Kako je to moguće učiniti? Tinta koja se obično koristila u drevno doba sastojala se od mješavine čađe, biljne smole i vode. Ubrzo nakon pisanja takvom tintom, moglo se uzeti vlažnu spužvu i obrisati napisano.

¹¹ To nam pruža divnu sliku o potpunosti Jehovinog opraštanja. Kad nam on oprosti grijehe, to je kao da je uzeo spužvu i izbrisao ih. Ne moramo se bojati da će te grijehe u budućnosti ponovno iznositi protiv nas jer Biblija otkriva još nešto o Jehovinom milosrđu što je uistinu izvanredno: Kad oprašta, on zaboravlja!

“Grijeha se njihovih neću više spominjati”

12. Da li to što Biblija kaže da Jehova zaboravlja naše grijehe znači da ih se ne može sjetiti, i zašto tako odgovaraš?

¹² Jehova je preko proroka Jeremije dao obećanje s obzirom na one koji su u novom savezu: “Jer ću oprostiti bezakonje njihovo i grijeha se njihovih neću više spominjati” (Jeremija 31:34, St). Znači li to da se Jehova ne može sjetiti grijeha kada ih oprosti? To se ne bi moglo reći. Biblija nam govori o grijesima mnogih pojedinaca kojima je Jehova oprostio, među ostalima i o Davidovim (2. Samuelova 11:1-17; 12:1-13). Jehova je očigledno još uvijek svjestan prijestupa koje su oni počinili, a to bismo trebali biti i mi. Izvještaj o njihovim grijesima, kao i o njihovom pokajanju i o tome kako im je Bog oprostio, sačuvan je nama na korist (Rimljanima 15:4). Što onda znači kad u Bibliji piše da se Jehova ne ‘spominje’ grijeha onih kojima je oprostio?

13. (a) Što među ostalim znači hebrejski glagol koji se prevodi sa ‘spominjati se’? (b) Što nam jamči Jehova kad kaže: “Grijeha se njihovih neću više spominjati”?

¹³ Hebrejski glagol preveden sa ‘spominjati se’ obuhvaća više nego jednostavno prisjetiti se prošlosti. Prema djelu Theological Wordbook of the Old Testament (Teološki rječnik Starog zavjeta), on obuhvaća “dodatni dublji smisao o poduzimanju odgovarajućih koraka”. Stoga u tom kontekstu ‘spominjati se’ grijeha znači poduzeti korake protiv grešnikâ. Kad je prorok Ozej rekao u vezi sa svojeglavim Izraelcima: “Opomenuće se [Jehova] bezakonja njihova”, mislio je da će Jehova poduzeti korake protiv njih jer se nisu pokajali. Stoga preostali dio tog retka kaže: “Pohodiće grijehe njihove” (Ozej 9:9). S druge strane, kad Jehova kaže: “Grijeha se njihovih neću više spominjati”, on nam jamči da kad jednom oprosti pokajničkom grešniku, neće više jednom u budućnosti poduzimati nešto protiv njega zbog tih grijeha (Ezehijel 18:21, 22). Dakle, on zaboravlja u tom smislu što nas ne podsjeća uvijek iznova na naše grijehe u namjeri da nas stalno optužuje ili kažnjava. Jehova nam tako daje odličan primjer koji trebamo oponašati u ophođenju s drugima. Kad dođe do neslaganja, najbolje je ne kopati po prošlim uvredama koje si već prije odlučio oprostiti.

Što je s posljedicama?

14. Zašto oproštenje ne znači da je pokajnički grešnik pošteđen svih posljedica svog neispravnog postupanja?

¹⁴ Znači li to što je Jehova spreman oprostiti da je pokajnički grešnik pošteđen svih posljedica svog neispravnog postupanja? Nipošto. Mi ne možemo nekažnjeno griješiti. Pavao je napisao: “Šta čovjek posije ono će i požnjeti” (Galaćanima 6:7). Možda snosimo određene posljedice svojih postupaka ili problema, no Jehova ne svaljuje na nas nesreću nakon što nam je oprostio. Kad se pojave problemi, kršćanin ne bi trebao misliti: ‘Možda me Jehova kažnjava zbog prošlih grijeha.’ (Usporedi Jakova 1:13.) S druge strane, Jehova nas neće poštedjeti od svih posljedica naših loših postupaka. Razvod, neželjena trudnoća, spolno prenosive bolesti, gubitak povjerenja ili poštovanja — sve to mogu biti žalosne posljedice grijeha, a Jehova nas neće zaštititi od njih. Iako je Davidu oprostio grijehe u vezi s Betsabejom i Urijom, prisjeti se da ga Jehova nije zaštitio od katastrofalnih posljedica koje su uslijedile (2. Samuelova 12:9-14).

15, 16. Kako je zakon zapisan u 3. Mojsijevoj 6:1-7 koristio i oštećenom i prijestupniku?

¹⁵ Naši bi grijesi mogli imati i neke druge posljedice. Naprimjer, razmotrimo izvještaj iz 6. poglavlja 3. Mojsijeve. Mojsijev se zakon ovdje usredotočuje na situaciju kad netko nanese ozbiljnu nepravdu prisvojivši dobra nekog drugog Izraelca pljačkom, iznuđivanjem ili prijevarom. Grešnik zatim ne priznaje krivnju, čak se usuđuje lažno zaklinjati. To je slučaj u kojem riječ jednog čovjeka stoji protiv riječi drugoga. Međutim, prijestupnika kasnije muči savjest i on priznaje grijeh. Da bi zadobio Božje oproštenje, mora učiniti tri stvari: nadoknaditi ono što je uzeo, platiti oštećenome globu od 20 posto i prinijeti ovna kao žrtvu za krivnju. Zakon zatim kaže: “Očistiće ga svećenik pred Gospodinom, i oprostiće mu se svaka stvar koju je učinio” (3. Mojsijeva 6:1-7; usporedi Mateja 5:23, 24).

¹⁶ Bog je milosrdno pripremio taj zakon. Zakon je služio na korist oštećenome, čija je imovina vraćena i koji je nesumnjivo osjetio veliko olakšanje kad je prijestupnik konačno priznao grijeh. Zakon je istovremeno koristio i onome koga je savjest naposljetku navela da prizna krivicu i ispravi prijestup. No ako ne bi tako postupio, Bog mu ne bi oprostio.

17. Što Jehova očekuje od nas kad svojim grijesima povrijedimo druge?

¹⁷ Iako nismo pod Mojsijevim zakonom, on nam daje dragocjeni uvid u Jehovine misli, među ostalim i u njegovo razmišljanje o opraštanju (Kološanima 2:13, 14). Ako smo svojim grijesima povrijedili ili prevarili druge, Jehova želi da učinimo sve što možemo kako bismo ‘ispravili ono što je krivo’ (2. Korinćanima 7:11, NW). To znači da trebamo priznati grijeh, preuzeti krivnju i čak se ispričati oštećenome. Zatim se možemo obratiti Jehovi na temelju Isusove žrtve te osjetiti olakšanje zbog čiste savjesti i biti uvjereni da nam je Bog oprostio (Jevrejima 10:21, 22).

18. Koja stega može popratiti Jehovino opraštanje?

¹⁸ Moglo bi se dogoditi da nam Jehova, poput svakog roditelja punog ljubavi, dade oproštenje uz određenu mjeru stege (Priče Salamunove 3:11, 12). Pokajnički kršćanin možda će se morati odreći prednosti da služi kao starješina, sluga pomoćnik ili pionir. Za njega bi moglo biti bolno na određeno vrijeme izgubiti prednosti koje su mu bile dragocjene. Međutim, to što je dobio takvu stegu ne znači da je izgubio Jehovinu naklonost ili da mu Jehova ne želi oprostiti. Osim toga, moramo se prisjetiti da je Jehovina stega dokaz da nas ljubi. Prihvaćanje i primjenjivanje te stege za naše je dobro i vodi do vječnog života (Jevrejima 12:5-11).

19, 20. (a) Zašto ne bi trebao misliti da, ako si počinio prijestupe, ne možeš dobiti Jehovino milosrđe? (b) O čemu će se raspravljati u sljedećem članku?

¹⁹ Kako je samo okrepljujuće znati da služimo Bogu koji je “spreman oprostiti”! Jehova vidi mnogo više od naših grijeha i pogrešaka (Psalam 130:3, 4). On zna što je u našem srcu. Ako osjećaš da ti je srce skrušeno i poništeno zbog prijestupa koje si učinio u prošlosti, nemoj zaključiti da ne možeš osjetiti Jehovino milosrđe. Bez obzira na greške koje si počinio, ako si se iskreno pokajao, poduzeo korake kako bi ispravio ono što je krivo i ako si usrdno molio Jehovu da ti oprosti na temelju Isusove prolivene krvi, možeš biti sasvim siguran da se riječi iz 1. Ivanove 1:9 odnose na tebe: “Ako priznajemo grijehe svoje, vjeran je i pravedan da nam oprosti grijehe naše, i očisti nas od svake nepravde.”

²⁰ Biblija nas ohrabruje da oponašamo Jehovino opraštanje u međusobnom ophođenju. Međutim, do koje se mjere od nas može očekivati da opraštamo i zaboravljamo kad drugi počine grijeh protiv nas? O tome će se raspravljati u sljedećem članku.

[Bilješka]

Kako bi odgovorio?

◻ Zašto je Jehova “spreman oprostiti”?

◻ Kako Biblija opisuje potpunost Jehovinog opraštanja?

◻ U kom smislu Jehova zaboravlja kad oprašta?

◻ Što Jehova očekuje od nas ako smo svojim grijesima povrijedili druge?

[Slika na stranici 12]

Ako smo svojim grijesima povrijedili druge, Jehova od nas očekuje da to ispravimo