Vrhunci Biblije — Psalmi 42 do 72
Čekaj na Jehovu
Jehovini sluge mogu ustrajati u kušnjama vjere jer je Bog njihov Zaklon i njihov Izbavitelj. Kako je to samo lijepo pokazano u 2. knjizi Psalama! Da, Psalmi 42 do 72 pokazuju da možemo izdržati ako u molitvi čekamo na Jehovu koji će djelovati u našu korist.
“Uzdaj se u Boga”
Pročitaj Psalme 42 do 45. Jedan izgnani Levit je žalostan što ne može pohađati Jehovino svetište, ali zadovoljava se time da se “uzda u Boga” (“čeka na Boga”, NS), koji će djelovati kao njegov Izbavitelj. Zatim dolazi preklinjanje ugroženog naroda, smjerajući vjerojatno na asirsku invaziju Jude u vrijeme kralja Ezekije (Psalam 44). Nakon toga tu je kraljevska svadbena pjesma koja ukazuje na Mesiju, Isusa Krista, koji treba “sjesti na kola za istinu i krotku pravdu” (Psalam 45).
◆ 42:1 — Zašto je psalmist bio poput ‘košute koja traži potoke’?
Ovaj Levit je iz nekog razloga bio u izgnanstvu. Njemu je toliko nedostajalo služenje u Jehovinom svetištu da se osjećao poput progonjene, žedne košute koja traži vodu u suhoj, bezvodnoj zemlji. ‘Žeđao’ je, odnosno žudio za Jehovom i prednošću služenja Bogu u njegovom svetištu (stih 2).
◆ 45:1 — Kakva “divna stvar” je uzbuđivala psalmistovo srce (NS)?
Dio ovog Psalma primjenjuje se na Isusa Krista (Psalam 45:6, 7; Jevrejima 1:8, 9). Prema tome, psalmistovo srce bilo je uzbuđeno budućim događajem — uspostavljanjem Mesijanskog Kraljevstva 1914. g. Jehovini svjedoci su također potaknuti da objavljuju tu “divnu stvar”.
Pouka za nas: Proživljavanja psalmista u izgnanstvu trebala bi nas potaći da pokazujemo duboko cijenjenje zajednice koju danas uživamo s Jehovinim narodom. Ako zbog progonstva dospijemo u zatvor i budemo privremeno spriječeni da se s njima družimo, možemo razmišljati o radosti koju smo prije doživljavali u svetoj službi i moliti za izdržanje dok “čekamo na Boga” da nas ponovo vrati u aktivnu zajednicu s njegovim obožavateljima (Psalam 42:4, 5, 11; 43:3-5).
Naš milostivi zakon, utočište
Pročitaj Psalme 46 do 51. Jehova, naš zaklon, naše utočište, prekinut će sve ratove (Psalam 46). On je “Kralj nad svom Zemljom” i naš nepobjedivi Zaštitnik i naš Bog zauvijek (Psalmi 47, 48). Potlačeni moraju čekati na Jehovu, ali svi oni koji ‘prinose Bogu hvala na žrtvu’ ‘vidjet će spasenje od Boga’ (Psalmi 49, 50). Ako pogriješimo i kajemo se, kao što se kajao David zbog svog grijeha s Betsabejom, Bog će nas osloboditi od krivnje, jer ‘srca skrušena i poništena on ne odbacuje’ (Psalam 51).
◆ 46:2 — Kako bi se Zemlja mogla “pomjestiti”?
Čak i kad bi planine nestale u moru prilikom prirodnih vulkanskih gibanja na Zemlji, oni koji se uzdaju u Jehovu ne bi imali razloga za strah. Bez obzira što se desilo, oni mogu imati neuzdrmano povjerenje u Jehovu kao svoj zaklon i utočište.
◆ 51:5 — Na kakav grijeh je mislio David?
On nije mislio da su bračni odnosi, začeće i rađanje griješni; isto tako, nije mislio ni na kakav specifični grijeh svoje majke. On je zapravo priznao svoju vlastitu griješnost kao Adamovog potomka (Job 14:4; Rimljanima 5:12). Jehova je ukazao Davidu milost, ne samo zbog zavjeta za Kraljevstvo, nego i zbog toga što je imao naslijeđene griješne sklonosti i kajao se (2. Samuelova 7:12-16).
Pouka za nas: Psalam 46 bi odgovarao vremenu kad je Jeruzalem bio ugrožen od Asiraca. Znajući da je ‘Bog zaklon, pomoć koja se brzo nalazi u nevoljama’, kralj Ezekija se molio Jehovi i grad je bio čudom spašen (2. Carevima, poglavlje 19). Kad smo u nevolji, i mi bismo trebali Boga učiniti našim zaklonom. Kako? Uzdajući se u njega, držeći se njegove Riječi i njegove organizacije.
Oslobođenje je zasigurano
Pročitaj Psalme 52 do 57. Bog će iskorijeniti zle ‘iz zemlje živih’ i ‘rasut će kosti’ onih koja se protive njegovom narodu (Psalmi 52, 53). Kad ga je progonio Saul, David je imao povjerenja u božansko oslobođenje i, budući žrtva izdaje, bacio je svoje breme na Jehovu (Psalam 54, 55). Psalmist se zadovoljio time da čeka na Jehovu koji će učiniti kraj nevoljama (Psalmi 56, 57).
◆ 52:8 — Na koji način je pravednik nalik na maslinu?
Maslina može simbolizirati plodonosnost, ljepotu i dostojanstvo (Jeremija 11:16; Ozej 14:6). U ovom psalmu je onaj koji smišlja zlo i koji će loše završiti stavljen nasuprot pravedniku koji je zaštićen i napreduje kao plodna maslina.
◆ 54:1 — Zašto je David rekao: “Imenom svojim pomozi mi (izbavi me, NS)”?
Božansko ime nema mistične moći, nego može predstavljati samog Boga. Stoga je ovom molitvom David priznao da je Jehova kadar izbaviti svoj narod (2. Mojsijeva 6:1-8). Iako su Zifeji otkrili kralju Saulu mjesto gdje se nalazi David, invazija Filisteja na Izrael prekinula je Saulov lov na Davida (1. Samuelova 23:13-29; Psalam 54, natpis). Tako je Jehova zaista izbavio Davida.
Pouka za nas: Davidovi neprijatelji su pred njim iskopali jamu (Psalam 57:6). Takva jama kao zamka za nekoga podrazumijeva opasne, pogibeljne okolnosti ili spletke koje ugrožavaju Jehovine sluge. Ali, protivnici Božjeg naroda mogu sami biti uhvaćeni u vlastitu zamku. Dakle, ako se oslonimo na Jehovu i pokazujemo oprez, zasigurno nam je izbavljenje (Priče Salamunove 11:21; 26:27).
“Čekati u tišini”
Pročitaj Psalme 58 do 64. Zabrinut zbog nepravde, David je molio za božansko izvršenje kazne nad zlima (Psalmi 58, 59). Pod prijetnjom poraza, molio je za izbavljenje i bio je siguran da će Bog pogaziti protivnike (Psalam 60). Jehova je već bio zaklon Davidu; zato će on mirno čekati spasenje (Psalmi 61, 62). Natjeran u pustinju, vjerojatno prilikom Apsalomove pobune, David je našao radost u ‘sjeni Božjih krila’ (Psalam 63). Psalmist je također tražio zaštitu od “čete zločinaca” (“onih koji nanose zlo”, NS) i imao je povjerenje da će pravednik naći zaklon u Jehovi (Psalam 64).
◆ 58:3-5 — Na koji način su bezakonici kao zmije?
Lažne, klevetničke izjave bezbožnika mogu razoriti dobar glas žrtve, baš kao što zmijski otrov može biti smrtonosan (Psalam 140:3; Rimljanima 3:13; Jakov 3:8). Štoviše, oni su “gluhi poput kobre koja zatiskuje svoje uho” (NS), jer odbijaju čuti, poslušati i prihvatiti vodstvo.
◆ 63:3 — Na koji način je Božja dobrota “bolja od života”?
Život koji je odvojen od Boga nema pravi smisao. Ali, Jehovina ljubav koju je odano pokazivao Davidu dala je njegovom životu pravi smisao. Prijateljstvo s Bogom uvijek čini život njegovih slugu smisaonim, zasigurava im božansku pomoć i vodstvo i omogućava im da radosno očekuju vječnost sretnog življenja.
Pouka za nas: David se zadovoljio da mirno čeka na Boga koji će djelovati u njegovu korist (Psalam 62:1-7). Podvrgnuvši se Jehovinoj volji, osjetio se sigurnim i imao tiho povjerenje u Boga. Ako imamo takvo pouzdanje u Jehovu, “mir Božji” će čuvati naša srca i misli dok čekamo božansko oslobođenje od neprijatelja i raznih nevolja (Filipljanima 4:6, 7; Psalam 33:20).
Slavimo našeg izbavitelja
Pročitaj Psalme 65 do 72. Jehova je slavljen kao Izvor bogate ljetine, obilnih pljuskova, sočne paše i brojne stoke (Psalam 65). Treba spjevati pjesmu ‘slavi njegovog imena’ (Psalam 66). Treba ga uzdizati i slaviti kao “Boga spasitelja” (Psalmi 67, 68). Mesijine patnje su predskazane, a Jehovu se slavi kao onoga koji omogućuje izlaz i na čiju pomoć će čekati psalmist (Psalmi 69-71). Takvo povjerenje će biti nagrađeno, jer je tokom Mesijine blagoslovljene vladavine zasigurano “svjetsko blagostanje i oslobođenje od pritiska i nevolja. (Psalam 72).
◆ 68:11 — Tko sačinjava “veliku vojsku” žena (NS)?
Nakon što je Jehova upotrijebio izraelske borce da poraze neprijatelja, izraelske žene su objavljivale dobru vijest o pobjedi uz muziku, pjesmu i ples (1. Samuelova 18:6, 7; usporedi 2. Mojsijeva 15:20, 21). U poslušnosti prema Božjoj “riječi”, odnosno zapovijedi, izraelski muževi su se borili i porazili neprijateljske narode u Obećanoj zemlji. To je omogućilo Izraelkama da u pobjedonosnom slavlju objavljuju dobru vijest o pobjedi. Danas žene igraju značajnu ulogu kao objaviteljice Kraljevstva, govoreći dobru vijest koja se odnosi na Jehovinu “riječ” a koja uključuje obavještenje narodima da će uskoro biti podvrgnuti mesijanskom kralju, Isusu Kristu.
◆ 69:23 — Zašto je Bog zamoljen da raslabi bedra neprijatelja?
Kad su jaki mišići u bedrima zategnuti, oni su veoma snažni. Ali, kad su bedra oslabljena i podrhtavaju, možda iz straha, to rezultira gubitkom snage. U ovoj molitvi za izbavljenje, David je zamolio Boga da neprijatelje liši njihove pogrešno upotrijebljene snage.
◆ 72:16 — Što označava ova plodnost?
‘Klasje kao libanska šuma’ može značiti da žito raste tako blizu jedno drugome i da je tako visoko kao libanonski visoki zeleni gajevi. Visoke, jake stabljike koje na sebi nose bogato klasje i koje vjerojatno uspjevaju na terasama, zaravancima sve do vrhova planina, mogu se usporediti sa gracioznim, ogromnim libanonskim cedrima. Ovo ukazuje na neuobičajeno obilne žetve tokom Mesijine vladavine. A činjenica da će ‘po gradovima cvjetati ljudi kao trava’ ukazuje na to da će Isusovi zemaljski podanici biti zaista brojni.
Pouka za nas: Psalmist je molio: “Jer si dao da mnogo puta vidim boli i nevolje, ti me (Jehova) ponovo podigni” (Psalam 71:20, NS). Iako Bog ne prouzročuje takve poteškoće, on dopušta da budemo iskušani i da bi dao odgovor svom rugaču, đavlu (Jakov 1:13; Priče Salamunove 27:11). Jehova nikad ne dopušta da budemo iskušani iznad onoga što možemo podnijet; i može nam pomoći da iz naših kušnji izađemo s jakom vjerom (1. Korinćanima 10:13; 1. Petrova 1:6, 7). Pomazani kršćani su doživjeli mnogo “boli i nevolja” dok su bili proganjani u I svjetskom ratu. Ali, Jehova ih je “podigao” 1919. g., pa su započeli sa službom za Kraljevstvo, a kasnije im se pridružilo i “veliko mnoštvo” (Otkrivenje 7:9, NS). Sigurno je da nakon takvog ishoda hvalu dugujemo Velikom Spasitelju.
Vjera je potrebna da bismo čekali na Boga koji će djelovati u našu korist. Moramo mirno čekati, jer ništa ne možemo učiniti da bismo izmijenili svoje teške okolnosti. No, moći ćemo izdržati, kao što je izdržao psalmist, ako se zadovoljimo time da čekamo na Jehovu.