‘O dubino Božje mudrosti!’

1, 2. Koji je bio Jehovin naum za sedmi dan, i kako je Božja mudrost bila ispitana na početku tog dana?

ZA NJIH je sve izgubljeno! Ljudi, vrhunac šestog dana stvaranja, iznenada su pali tako nisko. Jehova je “sve što je stvorio”, uključujući i ljude, proglasio ‘veoma dobrim’ (1. Mojsijeva 1:31). No na početku sedmog dana Adam i Eva odlučili su pridružiti se Sotoni u pobuni. Predali su se grijehu, nesavršenosti i smrti.

² Možda je izgledalo da je Jehovin naum za sedmi dan sasvim osujećen. Taj je dan, kao i šest prethodnih, trebao trajati tisućama godina. Jehova ga je proglasio svetim i u njemu na koncu čitava Zemlja treba biti pretvorena u raj nastanjen savršenom ljudskom obitelji (1. Mojsijeva 1:28; 2:3). No kako će se to ostvariti nakon katastrofalne pobune? Što će Bog učiniti? Bio je to veliki — ako ne i najveći — ispit Jehovine mudrosti.

3, 4. (a) Zašto je Jehovina reakcija na pobunu u Edenu zadivljujuć primjer njegove mudrosti? (b) Koju bismo istinu, potaknuti poniznošću, trebali zadržati na umu dok budemo razmatrali Jehovinu mudrost?

³ Jehova je odmah reagirao. Osudio je buntovnike u Edenu i istovremeno dao kratak uvid u nešto divno: u svoj naum da odstrani probleme koji su njihovom krivicom tada započeli (1. Mojsijeva 3:15). Jehovin dalekosežan naum započinje u Edenu, obuhvaća mnogo tisuća godina ljudske povijesti i seže daleko u budućnost. Taj je naum posve jednostavan, a ipak tako dubok da čitalac Biblije čitav život može uživati u istraživanju njega i razmišljanju o njemu. Osim toga, Jehovin će naum sigurno uspjeti. Putem njega će se okončati svu zloću, grijeh i smrt. Vjerne će se ljude dovesti do savršenstva. Sve će se to desiti prije nego što završi sedmi dan kako bi Jehova, unatoč svemu, ispunio svoj naum u vezi sa Zemljom i čovječanstvom točno u skladu sa svojim vremenskim rasporedom!

⁴ Takva mudrost izaziva u nama divljenje, zar ne? Apostol Pavao je bio toliko ganut da je napisao: ‘O dubino Božje mudrosti!’ (Rimljanima 11:33). Dok budemo razmatrali različite aspekte te Božje osobine, poniznost nas treba navesti da zadržimo na umu jednu bitnu istinu — a to je da, u najboljem slučaju, mi možemo tek površno upoznati Jehovinu neizmjernu mudrost (Job 26:14). Najprije ćemo odrediti što uključuje ta divna osobina.

5, 6. U kakvoj su vezi znanje i mudrost, i koliko je opsežno Jehovino znanje?

⁵ Mudrost nije isto što i znanje. U kompjutere se može pohraniti ogromno znanje, ali nikome ne bi bilo ni na kraj pameti nazvati te strojeve mudrima. Pa ipak, znanje i mudrost međusobno su povezani (Priče Salamunove 10:14). Naprimjer, ako trebaš mudar savjet o rješavanju nekog ozbiljnog zdravstvenog problema, hoćeš li se obratiti nekome tko ima oskudno ili nikakvo znanje o medicini? Sasvim sigurno nećeš! Dakle, točna spoznaja je prijeko potrebna za stjecanje prave mudrosti.

⁶ Jehova ima neograničeno znanje. Kao ‘Kralj vječnosti’ jedino on oduvijek postoji (Otkrivenje 15:3). Tokom svih tih nebrojenih vjekova u sve je bio upućen. U Bibliji stoji: “Nema stvorenja koje nije očito njegovom pogledu, nego je sve golo i otvoreno izloženo očima onoga kome moramo položiti račun” (Hebrejima 4:13; Priče Salamunove 15:3). Kao Stvoritelj, Jehova u potpunosti poznaje sve što je stvorio i od samog početka promatra sve što ljudi čine. On ispituje srce svakog čovjeka i ništa mu ne može promaknuti (1. Dnevnika 28:9). Budući da nas je stvorio sa slobodnom voljom, raduje se kad vidi da u životu donosimo mudre odluke. On ‘sluša molitvu’ i tako u svako doba čuje bezbrojne riječi koje su mu upućene! (Psalam 65:2). A suvišno je i napomenuti da Jehova ima savršeno pamćenje.

7, 8. Kako Jehova pokazuje razumnost, razboritost i mudrost?

⁷ Jehova ne posjeduje samo znanje. On također zna kako su činjenice međusobno povezane i vidi kompletnu sliku koju čini bezbroj detalja. On procjenjuje i donosi sud, razlikujući dobro i zlo, važno i nevažno. Osim toga, on gleda dalje od onoga što se vidi na prvi pogled i pažljivo ispituje srce (1. Samuelova 16:7). Zbog toga možemo reći da je Jehova razuman i razborit, a to su osobine koje nadmašuju znanje. No mudrost je još istaknutija.

⁸ Mudrost uključuje znanje, razboritost i razumnost sprovedene u djelo. Ustvari, neke izvorne biblijske riječi prevedene s “mudrost” doslovno znače “uspješno djelovanje” ili “primjenjiva mudrost”. Dakle, Jehovina mudrost nije puka teorija. Ona je primjenjiva u praksi; djelotvorna je. Jehova uvijek donosi najbolje odluke budući da ih temelji na širini svog znanja i na svojoj velikoj razboritosti, a ostvaruje ih poduzimajući najbolje moguće korake. To je prava mudrost! Jehovin primjer potvrđuje istinitost Isusove izjave: “Mudrost dokazuju pravednom njena djela” (Matej 11:19). Jehovina djela u čitavom svemiru daju snažno svjedočanstvo o njegovoj mudrosti.

9, 10. (a) Koju vrstu mudrosti Jehova pokazuje, i na koji način? (b) Kako stanica dokazuje Jehovinu mudrost?

⁹ Jesi li se ikada divio domišljatosti nekog majstora koji vješto izrađuje divne praktične predmete? Ta nas vrsta mudrosti zadivljuje (2. Mojsijeva 31:1-3). Sam Jehova izvor je takve mudrosti i posjeduje ju više od bilo koga drugoga. Kralj David je rekao o Jehovi: “Hvalim te, što sam divno sazdan. Divna su djela tvoja, i duša moja to zna dobro” (Psalam 139:14). I zaista, što više saznajemo o ljudskom tijelu, to nas Jehovina mudrost sve više zadivljuje.

¹⁰ Evo jednog primjera: Tvoj je život započeo kao stanica — jajnu stanicu tvoje majke oplodio je spermij tvog oca. Ubrzo se ta stanica počela dijeliti. Na koncu si imao nekih 100 bilijuna stanica. One su sasvim sitne. Oko 10 000 stanica prosječne veličine stalo bi na glavicu pribadače. Pa ipak, svaka je od njih zapanjujuće složeno djelo stvaranja. Stanica je daleko zamršenija od bilo kojeg stroja ili tvornice koje su načinili ljudi. Znanstvenici kažu da stanica izgleda poput grada opasanog zidinama — ima ulaze i izlaze koje se nadzire, transportni sustav, komunikacijski sustav, elektrane, tvornice, objekte za odlaganje otpada i recikliranje, zaštitarske službe, pa čak i svojevrsnu centralnu vlast u svojoj jezgri. Osim toga, čitava se stanica može replicirati za samo nekoliko sati!

11, 12. (a) Što stanice zametka koji se razvija navodi da preuzmu različite uloge, i kako je to u skladu sa Psalmom 139:16? (b) Na koje načine ljudski mozak pokazuje da smo ‘divno sazdani’?

¹¹ Naravno, nisu sve stanice iste. Kako se stanice zametka dijele, tako poprimaju različite funkcije. Neke će biti živčane stanice; druge će biti koštane, mišićne, krvne ili očne stanice. Sva je ta raznolikost zapisana u staničnoj “biblioteci” genetskog nacrta, odnosno DNK. Zanimljivo je da je David pod nadahnućem rekao Jehovi: “Zametak moj vidješe oči tvoje, u knjizi je tvojoj sve to zapisano” (Psalam 139:16).

¹² Neki dijelovi tijela vrlo su složeni. Uzmimo naprimjer ljudski mozak. Neki za njega kažu da je nešto najsloženije od svega dosad otkrivenog u svemiru. On sadrži oko 100 milijardi živčanih stanica — skoro koliko je i zvijezda u našoj galaksiji. Svaka od tih stanica je razgranjena i svojim ograncima spojena s tisućama drugih stanica. Znanstvenici kažu da se u ljudski mozak može pohraniti sve informacije iz svih knjižnica svijeta i da bi njegov kapacitet zapravo mogao biti bezgraničan. Unatoč tome što su desecima godina proučavali taj “divno sazdan” organ, znanstvenici priznaju da možda nikada neće u potpunosti shvatiti kako on funkcionira.

13, 14. (a) Kako mravi i druga stvorenja pokazuju da su ‘instinktivno mudri’, i što nam to govori o njihovom Stvoritelju? (b) Zašto možemo reći da su djela stvaranja, kao što je paukova mreža, “premudro” stvorena?

¹³ Međutim, ljudi su samo jedan primjer Jehovine stvaralačke mudrosti. Psalam 104:24 kaže: “Kako je mnogo djela tvojih, Jehova! Sve si premudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega.” Jehovina mudrost očituje se u svim djelima stvaranja koja nas okružuju. Naprimjer, mrav je ‘instinktivno mudar’ (Priče Salamunove 30:24, NS). Doista, kolonije mrava izvrsno su organizirane. Neke od njih brinu se za insekte zvane lisne uši, štite ih te od njih dobivaju hranu kao da su one njihove domaće životinje. Drugi se mravi ponašaju kao poljoprivrednici, uzgajaju i obrađuju “usjeve” gljivica. Mnoga druga stvorenja stvorena su tako da instinktivno čine zapanjujuće stvari. Kućna muha izvodi akrobacije koje ne može oponašati ni najsuvremeniji avion koji su ljudi napravili. Ptice selice ravnaju se po zvijezdama, orijentiraju se po Zemljinom magnetskom polju ili po nekoj vrsti unutarnje karte. Biolozi godinama proučavaju složene postupke koje ta stvorenja nesvjesno čine. Kako li onda mudar mora biti Bog koji je sve tako stvorio!

¹⁴ Znanstvenici su saznali mnogo toga na temelju Jehovine stvaralačke mudrosti. Čak postoji jedno područje inženjeringa koje se naziva biomimetika, a nastoji oponašati konstruirane oblike iz prirode. Naprimjer, možda si s divljenjem promatrao ljepotu paukove mreže. No za inženjera je ona čudesna konstrukcija. Neke naizgled krhke niti razmjerno su jače od čelika, čvršće od vlakana pancir-košulje. Koliko točno čvršće? Zamisli da se paukovu mrežu poveća na veličinu mreže koju koriste ribarski čamci. Tom bi se paukovom mrežom moglo uhvatiti putnički avion u letu! Da, Jehova je sve to “premudro” stvorio.

15, 16. (a) Kako zvjezdano nebo svjedoči o Jehovinoj mudrosti? (b) Kako Jehovin položaj Vrhovnog Zapovjednika nad ogromnim brojem anđela svjedoči o mudrosti tog organizatora?

¹⁵ Jehovina mudrost vidljiva je u njegovim djelima diljem univerzuma. Kad pogledamo nebo posuto zvijezdama, o kojima smo više govorili u petom poglavlju, znamo da nisu neplanski razbacane po svemiru. Zahvaljujući mudrosti Jehovinih ‘nebeskih zakona’ nebeska tijela divno su raspoređena u organizirane galaksije, one su grupirane u jata, a ona pak povezana u superjata (Job 38:33, St). Nije nikakvo čudo da je Jehova ta tijela nazvao ‘vojskom’! (Izaija 40:26). No postoji jedna druga vojska, koja još jasnije dokazuje Jehovinu mudrost.

¹⁶ Kao što smo vidjeli u 4. poglavlju, Bog ima titulu “Jehova nad vojskama” zbog svog položaja Vrhovnog Zapovjednika nad ogromnom vojskom od stotina milijuna duhovnih stvorenja. To je dokaz Jehovine moći. Pa kakve to veze ima s njegovom mudrošću? Razmisli o sljedećem: Jehova i Isus nikada nisu besposleni (Ivan 5:17). Stoga je logično da i anđeoski sluge Svevišnjega uvijek budu zaposleni. A ne zaboravi da su oni superiorniji od ljudi, nadasve inteligentni i nadasve moćni (Hebrejima 1:7; 2:7). Pa ipak, Jehova milijardama godina svim tim anđelima daje posao, zadatke koji ih čine sretnima i ispunjenima — oni ‘izvršavaju njegovu riječ’ i ‘tvore njegovu volju’ (Psalam 103:20, 21). Koliko samo zadivljujuća mora biti mudrost tog organizatora!

17, 18. Zašto Biblija kaže da je Jehova ‘jedini mudri’, i zašto bi njegova mudrost trebala izazivati divljenje u nama?

¹⁷ Ako uzmemo u obzir sve ove dokaze, treba li nas čuditi što Biblija o Jehovinoj mudrosti govori u superlativima? Naprimjer, ona kaže da je Jehova ‘jedini mudri’ (Rimljanima 16:27). Samo Jehova posjeduje mudrost u apsolutnom smislu. On je izvor sve prave mudrosti (Priče Salamunove 2:6). Zato se Isus, iako je najmudrije Jehovino stvorenje, nije oslanjao na vlastitu mudrost, već je govorio onako kako ga je Otac uputio (Ivan 12:48-50).

¹⁸ Zapazi kako je apostol Pavao opisao jedinstvenost Jehovine mudrosti: “O dubino Božjeg bogatstva i mudrosti i spoznaje! Kako su neistraživi njegovi sudovi i nedokučivi njegovi putevi!” (Rimljanima 11:33). Započinjući redak uzvikom “O”, Pavao je izrazio snažnu emociju — u ovom slučaju duboko divljenje. Grčka riječ koju je upotrijebio za ‘dubinu’ vrlo je srodna riječi “ponor”. Stoga njegove riječi u mislima stvaraju živopisnu sliku. Kad razmišljamo o Jehovinoj mudrosti, to je kao da promatramo beskrajni, neizmjerni bezdan, područje toliko duboko, toliko veliko da nikada nećemo moći uopće pojmiti njegovu veličinu, a kamoli ga opisati ili nacrtati svaki njegov detalj (Psalam 92:5). Nije li to misao koja u nama izaziva poniznost?

19, 20. (a) Zašto je orao prikladan simbol Božje mudrosti? (b) Kako je Jehova dokazao da zna što donosi budućnost?

¹⁹ Jehova je ‘jedini mudri’ u još jednom smislu: Samo on može znati što donosi budućnost. Prisjeti se da Jehova koristi oštrovidnog orla kao simbol svoje mudrosti. Suri orao može težiti samo pet kilograma, no njegove su oči veće nego u odraslog čovjeka. Taj orao ima jako dobar vid, što mu omogućava da na udaljenosti od stotina metara, ako ne i nekoliko kilometara, uoči sićušni plijen! Sam Jehova je jednom rekao za orla: “Daleko mu vide oči” (Job 39:29). Slično tome, što se tiče vremena, Jehova može gledati “daleko” — u budućnost!

²⁰ Biblija je puna dokaza koji potvrđuju istinitost toga. Ona sadrži stotine proročanstava, odnosno povijest pisanu unaprijed. Ishod ratova, uspon i pad svjetskih sila, pa čak i konkretne ratne strategije vojnih zapovjednika, prorečeni su u Bibliji — u nekim slučajevima stotinama godina unaprijed (Izaija 44:25–45:4; Danijel 8:2-8, 20-22).

21, 22. (a) Zašto je neutemeljeno zaključiti da Jehova unaprijed zna sve odluke koje ćeš donijeti u životu? Navedi primjer. (b) Kako znamo da Jehovina mudrost nije hladna ili bez osjećaja?

²¹ No znači li to da Bog već zna koje ćeš odluke donijeti u životu? Neki koji podržavaju učenje o predodređenju tvrde da je tako. Međutim, ta ideja zapravo potkopava Jehovinu mudrost, jer navodi na zaključak da on ne može kontrolirati svoju sposobnost da unaprijed zna što će se desiti. Potkrijepimo to jednim primjerom: Ako izvrsno pjevaš, znači li to da ti nije preostalo ništa drugo nego da non-stop pjevaš? Takvo je razmišljanje apsurdno! Slično tome, Jehova zna što će se desiti u budućnosti, ali on se ne koristi stalno tom sposobnošću. Kad bi tako postupao, mogao bi ugroziti našu slobodnu volju, dragocjeni dar koji nam Jehova nikada neće oduzeti (5. Mojsijeva 30:19, 20).

²² A što je još gore, ideja o predodređenju ukazuje na to da je Jehovina mudrost hladna, bez ljubavi, osjećaja i samilosti. No to nipošto nije točno! Biblija nas uči da je Jehova ‘mudar u srcu’ (Job 9:4). To ne znači da on ima doslovno srce, jer Biblija taj izraz često koristi u povezanosti s nutrinom, koja obuhvaća poticaje i osjećaje, kao što je ljubav. Prema tome, Jehovina je mudrost, kao i njegove druge osobine, vođena ljubavlju (1. Ivanova 4:8).

23. Na što bi nas trebala potaknuti Jehovina mudrost koja je daleko iznad naše?

²³ Naravno, Jehovina je mudrost savršeno pouzdana. Ona je toliko iznad naše mudrosti da nas Božja Riječ s ljubavlju poziva: “Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim, a na svoj razum ne oslanjaj se. Na svim putovima svojim imaj ga na umu, i on će upravljati staze tvoje” (Priče Salamunove 3:5, 6). Posvetimo sada punu pažnju Jehovinoj mudrosti kako bismo se mogli približiti našem beskrajno mudrom Bogu.