Strah Božji — može li koristiti?
“Boj se pravog Boga i drži njegove zapovijedi, jer to je sva dužnost čovjeku” (PROPOVJEDNIK 12:13, NS).
1, 2. a) Na čemu se treba temeljiti naše obožavanje? b) Ali, što još Bog zahtijeva od nas? (5. Mojsijeva 10:12).
ZVUČI li ti čudno izraz “strah Božji”? Mnogi možda misle ako uistinu ljube Boga, da se ne moraju i bojati. No, je li zapravo potrebno i jedno i drugo? Ako jest, koliko je za nas koristan strah Božji?
2 Biblija pokazuje da se naše obožavanje i naša služba Bogu mora temeljiti na ljubavi. To je objasnio Isus kad nas je pozvao da ljubimo Jehovu svim srcem svojim, svom dušom svojom, svim umom svojim i svom snagom svojom (Marko 12:30). Ali, Riječ Božja naglašava i značenje straha Božjeg. Propovjednik 12:13 nedvosmisleno nas poziva: “Boj se pravog Boga i drži njegove zapovijedi, jer to je sva dužnost čovjeku.” Je li Jehova nedosljedan ako traži od nas da ga u isto vrijeme ljubimo i da ga se bojimo?
3. Što treba uzeti u obzir kad je riječ o strahu?
3 Nikako ne. To će nam biti jasno ako uzmemo u obzir činjenicu da postoje različite vrste straha. Pri spominjanju riječi strah obično pomislimo na nezdravo osjećajno stanje koje može upropastiti našu nadu i obeshrabriti nas. Jehova očito ne želi da prema njemu gajimo takve osjećaje. Naš nebeski Otac želi da dođemo k njemu kao dijete svom ocu. Dijete je uvjereno da ga otac ljubi, ali se istovremeno boji da mu se ne zamjeri. Takav će nam strah pomoći da ostanemo poslušni svom nebeskom ocu kad se nađemo u nekoj kušnji. U tome se sastoji zdrav “strah Božji”, kakav bi trebali posjedovati svi kršćani (Jevrejima 5:7; 11:7).
4. Koju vrstu straha isključuje ljubav?
4 Jehova ne postupa poput bezosjećajnog suca. On ne kažnjava svoje sluge jednostavno za svaki promašaj, nego ih ljubi i želi da budu uspješni. Dakle, kad učinimo grešku ili neki grijeh, neka nas strah Jehovin ne spriječi da s njim razgovaramo o tome (1. Ivanova 1:9; 2:1). Imati strah Jehovin pun poštovanja ne znači bojati se da će nas on odbiti ili da nas neće primiti. U 1. Ivanovoj 4:18 (NS) čitamo: “Straha nema u ljubavi, nego savršena ljubav izgoni strah, jer strah djeluje kočeći”. Ali, “savršena ljubav” ne isključuje duboko poštovanje i odgovarajući strah, kakav bi trebali imati pred Jehovom, našim Stvoriteljem i Darovateljem života Psalam 25:14).
Misliti na korist
5. a) Samo kako je moguće steći mudrost? b) Što je navelo nekadašnjeg ovisnika o drogama da napusti svoj nerazumni način života?
5 Razmotrimo koju korist donosi između ostalog “strah Jehovin”. Primjerice, on doprinosi stjecanju prave mudrosti. Mnogi su ljudi ne štedeći truda pokušali na razne načine steći tu mudrost. Ali, nisu uspjeli u tome, jer su zanemarili osnovni preduvjet: “Strah Jehovin početak je mudrosti” (Psalam 111:10; Priče Salamunove 9:10). Zapazimo kako je taj strah pomogao nekadašnjem ovisniku o drogama da razumno postupa. On priča: “Dok sam stjecao spoznaju o Bogu, razvijao sam strah da ga ne povrijedim i da mu se ne dopadnem. Znao sam da me promatra i želio sam mu se dopasti. Stoga sam bacio u WC svu drogu koju sam još posjedovao”. Ovaj čovjek iz Johannesburga (Južna Afrika) nadvladao je lošu naviku, predao se Jehovi i sada je sluga Božji.
6. Kako nas “strah Jehovin” čuva od zla i na što nas navodi?
6 Želiš li izbjegavati zlo? “Strah Jehovin znači mrziti zlo” (Priče Salamunove 8:13, NS). Da, taj zdravi strah može te sačuvati od mnogih loših navika koje Bog osuđuje, a to su na primjer pušenje, uživanje droge, pijanstvo, spolni nemoral. Osim što se time dopadaš Jehovi, zaštićen si od strašnih stvari, primjerice od strahovitih bolesti kojima se mnogi izlažu (Rimljanima 1:26, 27; 12:1, 2; 1. Korinćanima 6:9, 10; 1. Solunjanima 4:3–8). Strah Božji pomoći će ti ne samo da se očuvaš od zla ili razvrata, nego će te voditi čišćem i razumnijem postupanju, jer čitamo: “Strah je Jehovin čist” (Psalam 19:9, NS).
7, 8. a) Kako je jedna djevojka iskusila da onaj tko se boji Jehove postaje sretan? b) Koje daljnje koristi imaju oni koji se boje Jehove?
7 Većina ljudi želi biti sretnima. Kako možeš postići taj cilj? U Riječi Božjoj čitamo: “Sretan je čovjek koji je u strahu Jehovinom” (Psalam 112:1, NS; 128:1). To potvrđuje iskustvo jedne omladinke. Ona ne samo da je vršila sve moguće nedozvoljene spolne radnje, nego se i bavila spiritizmom, te se upuštala u krađe. Kad je počela proučavati Bibliju, shvatila je potrebu da sluša Jehovu i da ga se boji. Rekla je: “Nije mi se moglo dogoditi ništa bolje nego da upoznam Jehovu. On mi je pomogao pronaći istinu i sreću. Znam da mu jako mnogo dugujem, jer mi je otvorio oči a time me naveo na ozbiljno razmišljanje i dao mi je mogućnost da ga nađem. Sada želim pomagati drugima da i oni budu sretni.”
8 Jehova je obećao nagraditi one koji ‘se boje imena njegova’ (Otkrivenje 11:18). Štoviše: “Strah Jehovin teži životu, i zadovoljno protiče noć; ne dolazi u posjetu ono što je zlo” (Priče Salamunove 19:23, NS). “Strah Jehovin” prouzročuje da budu zadovoljene sve naše potrebe. Zajedno s poniznošću vodi ka “bogatstvu, slavi i životu” (Priče Salamunove 22:4; 10:27, ST).
9. Kako “strah Jehovin” vodi do načina života koji jedini otkriva mudrost? (Job 28:28; Mihej 6:9).
9 Zar nas to uistinu ne potiče da se bojimo pravog Boga? Da, jako je vrijedno težiti za “strahom Jehovinim”, jer vodi svemu što donosi pravo zadovoljstvo – a to je danas nešto rijetko! Kakvog li ohrabrenja u nadahnutim riječima: “Premda grešnik možda stoput čini zlo, i čini to dugo, kako mu drago, ja ipak znam da će dobro biti onima koji se boje istinitog Boga, jer su u njegovom strahu. A zlome uopće neće biti dobro, niti će produljiti svoje dane – koji su kao sjena, jer nije u strahu Božjem” (Propovjednik 8:12, 13, NS). Koji čovjek ne bi želio da mu ‘bude dobro’? To će sretno iskustvo doživjeti samo oni koji se boje Boga (Psalam 145:19).
10. Koji su neki od važnih razloga koji bi nas trebali navesti da se bojimo Boga?
10 Zar da onda ne budemo odlučni u tome da posjedujemo duboko strahopoštovanje, da, sveti strah pred našim nebeskim Ocem Jehovom? Mi moramo imati uistinu zdrav strah da mu se ne bismo dopali. Mi smo veoma zahvalni za svu ljubaznu dobrotu i prijaznost koju nam je pokazao. Sve što imamo potječe od njega (Otkrivenje 4:11). Osim toga, on je najviši Sudac, Svemogući, koji ima silu uništiti sve koji ga ne slušaju. Apostol Pavao nas opominje: “Gradite spasenje svoje sa strahom i drhtanjem” (Filipljanima 2:12; Ozej 3:5; Luka 12:4, 5).
11. a) Koje stajalište moraju izbjegavati kršćani u ovim posljednjim danima? b) Koje duhovno stajalište treba razvijati?
11 Ništa ne ukazuje na to da možemo dobiti spasenje ako pokazujemo nemarno držanje, ako radimo najmanje što možemo, nadajući se da ćemo već nekako dobro proći. Kršćani koji se u ovim posljednjim danima trude uspostaviti odnos s onim koji može vidjeti u njihovo srce i koji poznaje njihove najdublje misli i namjere, ne smiju imati takvo stajalište (Jeremija 17:10). Samo onaj tko iskazuje Jehovi dostojno poštovanje, bit će priznat od njega. On je rekao: “Na onog ću, dakle, pogledati, na poniženog i tko je skrušena duha i dršće na moju riječ” (Izaija 66:2, NS).
Moramo naučiti bojati se Jehove
12. a) U kom je pogledu nacija Izrael bila povlaštena u odnosu na ostale narode? b) Što je Jehova za uzvrat očekivao od njih?
12 Razmatrajući Jehovin način postupanja s izraelskom nacijom mi još jasnije spoznajemo potrebu da ga se bojimo. Niti jednoj drugoj naciji Suveren svemira nije ukazao takvu skrb i pažnju (5. Mojsijeva 4:7, 8, 32–36; 1. Samuelova 12:24). Izraelci su vlastitim očima gledali što je Jehova učinio s Egipćanima, koji ga se nisu bojali, te su porobili i tlačili njegov narod. Što je očekivao za uzvrat? “Saberi narod, ljude, žene, djecu (malene, NS) i došljaka što bude u tvojim gradovima – da čuju i da nauče bojati se Jahve, Boga vašega, pa da drže i vrše sve riječi ovog zakona. Sinovi njihovi, koji to još ne znaju, čut će i naučit će se bojati se Jahve, Boga vašega, sve vrijeme dok budete živjeli na zemlji što ćete je, prešavši Jordan, zaposjesti” (5. Mojsijeva 31:12, 13, ST; 14:23).
13. Za što bi roditelji trebali biti prvenstveno zabrinuti?
13 Poput Izraelaca moraju se i novovremeni Božji sluge ‘naučiti bojati se Jehove’. Kakove li odgovornosti za sve nas – posebno za roditelje! Stoga bi se oni trebali pitati: Kako mogu pomoći svojoj djeci razviti takvo srce koje će se bojati Jehove? Postoji li za djecu, kad jednog dana odrastu i napuste roditeljski dom, nešto što bi ih u duševnom, duhovnom ili fizičkom smislu moglo bolje zaštititi nego “strah Jehovin”? Jehova je naglasio važnost ove činjenice, rekavši: “Kad bi samo njihova srca bila takva da me se uvijek boje i drže sve moje zapovijedi, da tako vazda budu sretni, oni i njihovo potomstvo!” (5. Mojsijeva 5:29, ST; 4:10).
14. Koji činilac roditelji ne smiju zanemariti ako žele odgojiti svoju djecu da se boje Jehove? Objasni kako bi trebalo postupati pri tome.
14 Svaki kršćanin koji je odgajao djecu bez daljnjega će potvrditi da to nije lagani zadatak. Pa ipak, Božja nadahnuta Riječ upozorava roditelje na neke važne činioce. Jedan je činilac da s odgojem treba početi već u ranim godinama. Koje su to godine? Kad su se Izraelci sakupljali da budu poučeni od Jehove bili su tu i “maleni” (5. Mojsijeva 29:10–13; 31:12, 13). Tim su povodom Izraelke očito uzimale sa sobom i svoju dojenčad, jer se tražilo da svi budu prisutni. Tako su se njihovi sinovi i kćeri učili od ‘najranijeg djetinjstva’ biti mirni na sastancima i slušati (2. Timoteju 3:15). Dakle, donosite sa sobom na sastanke i svoje “malene”. A čim budu sposobni za to, neka i oni imaju udjela u službi propovijedanja. Mnoga djeca nauče već u predškolskoj dobi ponuditi časopis ili traktat. Počnite već zarana i u malim stvarima učiti djecu “strahu Jehovinom”.
15. U čemu se sastoji drugi činilac i kako da s tim u vezi postupaju roditelji?
15 Jedan daljnji činilac leži u dosljednosti. To će nam biti moguće ako se pri odgoju i poučavanju svoje djece uvijek držimo Riječi Božje. Čak kad se radi o razonodi ili opuštanju moramo biti dosljedni, dajući se voditi biblijskim temeljnim načelima, kad je riječ o tome što je dozvoljeno u tim prilikama (Efežanima 6:4). To zahtijeva savjesno naprezanje, što je jasno vidljivo iz Riječi Božje: “Neka ove riječi koje ti ja danas zapovijedam budu u tvom srcu; i usadi ih u svog sina i govori o njima kad sjediš u kući, kad ideš putem, kad liježeš i kad ustaješ” (5. Mojsijeva 6:4-9, NS; 4:9; 11:18-21). Takvo dosljedno postupanje bit će za djecu tokom niza godina velika pomoć u razvijanju takvog srca koje se boji Jehove.
16. a) Koji je treći činilac i zašto je toliko značajan? b) Koja si pitanja moraju postaviti roditelji?
16 Roditelji bi također morali nastojati usaditi svojoj djeci u srca i misli činjenicu da se i oni kao roditelji boje Jehove (Psalam 22:23). To mogu postići između ostalog i time da u odgajanju svoje djece slijede teokratske savjete. To je treći činilac kojeg bi trebalo uvažiti. Roditelji bi se mogli pitati: Vodim li sa svojom djecom redoviti biblijski studij? Da li u punoj mjeri koristim kao pomoć knjige Moja knjiga biblijskih priča i Slušati velikog Učitelja? Ako su djeca starija, koristim li se knjigom Učini svoju mladost uspješnom, kao i člancima “Mladi pitaju” iz časopisa Probudi se!? Brinem li za njihovo opuštanje i razonodu, za zdravu razonodu koja neće štetno utjecati na moju djecu? Uvažavam li ono što Jehovina organizacija govori o višoj školskoj izobrazbi? Poučavam li svoju djecu odgovarajuće tome? Hoće li ciljevi koje stavljam pred njih pomoći mojoj djeci da imaju “strah Božji”? (Jevrejima 5:7).
17. Tko sve ima korist ako djeca uče bojati se Jehove? Prikaži to.
17 Korist i radost nemaju samo tvoja djeca, nego i ti ako učiniš sve što je moguće – poučavajući ih u “strahu Jehovinom”. Primjerice, neka se Svjedokinja Jehove osjeća na kraju dana “potpuno iznemoglom”, ali kad čuje molitvu svoje sedmogodišnje kćerke, tada shvati da vrijedi potruditi se. Suze joj navru na oči i nešto joj zastane u grlu kad čuje svoju kćerku kako se moli: “Ljubljeni Jehova, puno ti hvala za sve dobro koje si danas učinio za mene. Puno hvala i za hranu. Pomozi svoj braći u zatvorima i koncentracionim logorima da imaju za jesti, Jehova. I svoj mršavoj braći i sestrama u drugim zemljama, pomozi i njima da imaju dovoljno hrane. I onima koji su bolesni pomozi Jehova, da ozdrave kako bi mogli doći na sastanke. Molim te da me, dok spavam noću, čuva anđeo, također mamu, tatu, moju baku i djeda, kao i svu braću i sestre u istini. Kroz tvog Sina Isusa. Amen.”
18. Kako mi utječemo jedni na druge što se tiče “straha Jehovinog”?
18 Ne smijemo zaboraviti da mi, što se tiče “straha Jehovinog”, utječemo jedni na druge svojim primjerom. Roditelji utječu na djecu, a starješine i sluge pomoćnici na skupštinu. Putujući nadglednici utječu na one kojima služe. Očito je to bio razlog zbog kojeg su kraljevi u Izraelu bili pozvani da sve dane svog života čitaju iz Božjeg zakona i tako se ‘uče bojati se Jehove’ (5. Mojsijeva 17:18-20). Primjer kojeg je kralj dao u vezi “straha Jehovinog” mogao je utjecati na cijelu naciju.
19. O čemu svjedoči povijest Izraelaca?
19 Povijest pokazuje da se Izrael kao nacija nije čvrsto držao straha Jehovinog. Izraelci su vjerovali da im hram u Jeruzalemu poput neke vrste amajlije služi kao zaštita, sasvim svejedno slušaju li zakon Božji ili ne (Jeremija 7:1-4; Mihej 3:11, 12). Ali, bili su u zabludi. Grad Jeruzalem i njegov hram bili su razoreni. I kad su neko vrijeme kasnije Izraelci bili obnovljeni kao nacija, opet im je manjkalo straha pred Bogom (Malahija 1:6). Iz tog iskustva, a o kojem će biti govora u slijedećem članku, možemo puno naučiti.
20. Što možemo zaključno reći, zašto se moramo bojati Jehove?
20 Dakle, zadržimo na umu da “strah Jehovin” ne slabi našu ljubav prema njemu, nego je jača i utvrđuje. Svojom poslušnošću prema svim njegovim zapovijedima mi dokazujemo ne samo da se bojimo Jehove, nego i da ga ljubimo. I jedno i drugo je bezuvjetno potrebno, jedno bez drugoga nije moguće. Koliko li je značajno da roditelji usađuju svojoj djeci taj “strah Jehovin” i ljubav prema njemu! A kakvu li to veliku radost donosi i starima i mladima! Dakle, imajmo stajalište psalmista, koji je rekao: “Učini jedinstvenim srce moje da se boji imena tvoga” (Psalam 86:11, NS).
Točke za razmišljanje
◻ Kako možemo u isto vrijeme ljubiti Jehovu i bojati ga se?
◻ Od koje je koristi “strah Jehovin”?
◻ Uvažavanje koja tri činioca može pomoći roditeljima da razviju kod svoje djece takvo srce koje se boji Jehove?
◻ Kako utječemo jedni na druge što se tiče “straha Jehovinog”?
[Slika na stranici 10]
“Strah Jehovin” pomoći će mladima da se odupru kušnjama
[Slika na stranici 11]
Roditelji moraju pomoći svojoj djeci da razviju zdravi strah pred Jehovom