‘Koliba pravednih cvjetat će’

“DOM bezbožnički raskopaće se” kada Harmagedon poput oluje uništi Sotonin zao svijet. A što će biti s ‘kolibom pravednih’? Ona će u Božjem novom svijetu ‘cvjetati’ (Priče Salamunove 14:11).

Međutim, dok ne dođe vrijeme da se ‘bezbožni istrijebe sa zemlje i bezakonici iščupaju iz nje’, bezazleni pojedinci moraju živjeti s tim ljudima (Priče Salamunove 2:21, 22). Mogu li pravedni ‘cvjetati’ unatoč takvim uvjetima? U 1. do 11. retku 14. poglavlja biblijske knjige Priče Salamunove saznajemo da čak i danas možemo voditi donekle uspješan i uravnotežen život ako dopustimo da našim govorom i postupcima upravlja mudrost.

Objašnjavajući utjecaj žene na dobrobit obitelji, Salamun, kralj starog Izraela, kaže: “Mudra žena zida kuću svoju, a luda svojim rukama raskopava” (Priče Salamunove 14:1). Kako žena koja ima mudrost gradi svoj dom? Mudra žena poštuje Božje načelo poglavarstva (1. Korinćanima 11:3). Ona nije pod utjecajem duha neovisnosti koji prožima Sotonin svijet (Efežanima 2:2). Ona je podložna svom suprugu i dobro govori o njemu, zbog čega ga drugi još više poštuju. Mudra žena aktivno sudjeluje u poučavanju djece duhovnim i životnim vrijednostima. Ona marljivo radi za dobrobit svojih ukućana te se brine da njenoj obitelji dom bude ugodno i lijepo mjesto. Ona je razborita i ekonomična u vođenju kućanstva. Uistinu mudra žena doprinosi blagostanju i stabilnosti svoje obitelji.

Nerazumna žena ne poštuje Božje načelo poglavarstva. Ona se ne ustručava loše govoriti o svom suprugu. Nije štedljiva i zato rasipa ono što njena obitelj teško zaradi. Vrijeme troši uludo. Zbog toga joj kuća nije uredna i čista, a djeca trpe u fizičkom i duhovnom pogledu. Nerazumna žena doista raskopava svoj dom.

No što određuje hoće li osoba biti mudra ili nerazumna? U Pričama Salamunovim 14:2 čitamo: “Tko hodi pravo, boji se Jehove; a tko je opak na svojim putovima, prezire ga.” Pravedna osoba boji se pravog Boga, a ‘strah Jehovin početak je mudrosti’ (Psalam 111:10). Uistinu mudra osoba zna da je dužna ‘bojati se Boga, i držati njegove zapovijedi’ (Propovjednik 12:13). S druge strane, nerazumna osoba ne živi u skladu s Božjim pravednim mjerilima. Njeni su putevi opaki i iskvareni. Takva osoba prezire Boga i u svom srcu kaže: “Nema Jehove” (Psalam 14:1).

Kako govori osoba koja se boji Jehove, a kako ona koja ga prezire? “U ustima je bezbožnikovim prut oholosti”, kaže kralj Salamun, “a mudre čuvaju usta njihova” (Priče Salamunove 14:3). Budući da nema mudrost odozgo, nerazborita osoba nije miroljubiva ni razumna. Ona se vodi mudrošću koja je zemaljska, životinjska, demonska. Njene riječi pokazuju da je svadljiva i arogantna. Njena ohola usta uzrokuju mnogo nevolja i njoj i drugima (Jakov 3:13-18).

Mudru osobu njene usne čuvaju, ili štite, i poboljšavaju kvalitetu njenog života. Na koji način? Biblija kaže: “Ima tko govori kao da mač probada, a jezik je mudrih lijek” (Priče Salamunove 12:18). Mudra osoba ne govori nepromišljeno i zajedljivo. Njeno srce promišlja što će odgovoriti (Priče Salamunove 15:28). Njen promišljen govor liječi — njime tješi potištene i daje novu snagu potlačenima. Ona svojim govorom ne razdražuje druge, već ih smiruje.

Salamun sada navodi jednu zanimljivu izreku koja izgleda govori o potrebi da se odvagne prednosti i nedostatke određenog posla. On kaže: “Gdje nema volova, čiste su jasle; a obilata je ljetina od sile volovske” (Priče Salamunove 14:4).

Objašnjavajući značenje ove izreke jedan biblijski priručnik kaže: “Kad su jasle prazne, to znači da nema volova koje treba hraniti, pa zemljoradnik ne treba mnogo čistiti i brinuti se za životinje, a i troškovi su manji. No ta se ‘prednost’ u drugom dijelu četvrtog retka pretvara u nedostatak, jer bez volova žetva neće biti velika.” Zemljoradnik treba mudro izabrati.

Zar se načelo iz ove izreke ne može primijeniti i kad razmišljamo o promjeni posla, o tome hoćemo li živjeti u stanu ili u kući, kad kupujemo automobil, nabavljamo kućnog ljubimca i u sličnim situacijama? Mudra će osoba odvagnuti prednosti i nedostatke te procijeniti je li to što želi vrijedno truda i troškova.

Salamun dalje kaže: “Istinit svjedok ne laže, a lažan svjedok govori laž” (Priče Salamunove 14:5). Lažan svjedok može svojim lažima učiniti mnogo štete. Nabot Jezraheljanin bio je kamenovan zato što su dva pokvarena čovjeka lažno svjedočila protiv njega (1. Kraljevima 21:7-13). A nisu li lažni svjedoci doprinijeli i Isusovoj smrti? (Matej 26:59-61). I Stjepana, prvog Isusovog učenika koji je ubijen zbog svoje vjere, optužili su lažni svjedoci (Djela apostolska 6:10, 11).

Onaj tko ne govori istinu može neko vrijeme ostati neotkriven, ali razmisli o njegovoj budućnosti. Jehova mrzi ‘lažnog svjedoka koji govori laž’, kaže Biblija (Priče Salamunove 6:16-19). Takvi će ljudi zajedno s ubojicama, bludnicima, idolopoklonicima i drugim prijestupnicima imati udio u jezeru koje gori vatrom i sumporom — što predstavlja drugu smrt (Otkrivenje 21:8).

Vjerodostojan svjedok ne laže pod zakletvom. Njegovo svjedočanstvo nije uprljano lažima. Međutim, to ne znači da je dužan dati sve informacije onima koji na neki način žele nauditi Jehovinom narodu. Patrijarsi Abraham i Izak prešutjeli su neke stvari onima koji nisu obožavali Jehovu (1. Mojsijeva 12:10-19; 20:1-18; 26:1-10). Rahaba iz Jerihona krivo je uputila kraljeve ljude (Jozua 2:1-7). Sam Isus Krist nije otkrivao svu istinu kada bi time prouzročio nepotrebnu štetu (Ivan 7:1-10). Rekao je: “Ne dajte ono što je sveto psima, i ne bacajte svoje bisere pred svinje.” Zašto? Zato ‘da se ne bi okrenuli i rastrgali vas’ (Matej 7:6).

Imaju li svi ljudi mudrost? U Pričama Salamunovim 14:6 stoji: “Podsmijevač traži mudrost, i ne nahodi je; a razumnomu je znanje lako naći.” Podsmjehivač, ili podrugljivac, može tražiti mudrost, ali prava je mudrost van njegovog dosega. Budući da se podsmjehivač oholo ruga svemu što ima veze s Bogom, on ne ispunjava temeljni preduvjet za stjecanje mudrosti — on ne zna istinu o pravom Bogu. Ponos i oholost sprečavaju ga da upozna Boga i stekne mudrost (Priče Salamunove 11:2). No zašto takva osoba uopće traži mudrost? U izreci se o tome ne govori, ali moguće je da osoba to čini kako bi drugi mislili da je mudra.

Razumnoj osobi ‘lako je naći znanje’. Razum se može definirati kao sposobnost shvaćanja i razumijevanja, sposobnost da se prepozna kako su pojedinosti povezane s cjelinom. On osobi omogućava povezivanje različitih obilježja neke teme i sagledavanje cijele situacije, a ne samo nekih detalja. Dakle, izreka kaže da će osoba s takvom sposobnošću lako doći do znanja.

Razmisli sada o vremenu kad si upoznavao biblijsku istinu. Kada si počeo proučavati Bibliju, najvjerojatnije si prvo naučio osnovne istine o Bogu, njegovim obećanjima i njegovom Sinu. U početku možda nisi vidio kako su sve one povezane. No tokom daljnjeg proučavanja sve su se istine počele uklapati u jednu cjelinu te si mogao jasno uočiti kako se različiti detalji slažu s Jehovinim naumom za ljude i Zemlju. Uvidio si da su biblijske istine logične i međusobno povezane. Tada ti je bilo lakše učiti i pamtiti nove pojedinosti jer si mogao vidjeti njihovo mjesto u odnosu na cijelu sliku.

Mudri kralj upozorava gdje ne treba tražiti znanje: “Idi od čovjeka bezumna, jer nećeš čuti pametne riječi” (Priče Salamunove 14:7). Bezumna osoba nema pravu spoznaju. Iz njenih usta ne izlazi znanje. Savjet je da se maknemo od takvog čovjeka, a bilo bi mudro i da se držimo podalje od njega. Svatko “tko se druži s bezumnicima postaje gori” (Priče Salamunove 13:20).

“Mudrost je pametnoga da pazi na put svoj”, nastavlja Salamun, “a bezumlje je bezumnih prijevara” (Priče Salamunove 14:8). Mudra osoba razmišlja o svojim postupcima. Ona uzima u obzir različite mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju i razmišlja kakav bi ishod svaka od njih mogla donijeti. To joj pomaže da donosi mudre odluke. A što je s bezumnom osobom? Ona donosi nerazumne odluke misleći da zna što radi i da je njena odluka najbolja. Njena bezumnost je zavarava.

Onaj koga vodi mudrost u miru je s drugima. “Bezumnima je šala grijeh”, kaže izraelski kralj, “a među pravednima je dobra volja” (Priče Salamunove 14:9). Osjećaj krivnje, odnosno grižnja savjesti, nešto je što bezumna osoba ismijava. Ona razara svoje odnose u obitelji i drugdje jer je “preponosna da bi se iskupila za svoje promašaje” i tražila pomirenje (The New English Bible). Pravedna osoba ima razumijevanja za tuđe mane. A kada je ona sama u krivu, spremna je ispričati se i iskupiti. Budući da teži za mirom, s drugima je u dobrim i čvrstim odnosima (Hebrejima 12:14).

Salamun zatim ukazuje na jednu prepreku u međuljudskim odnosima. On kaže: “Srce svačije zna jad duše svoje; i u veselje njegovo ne miješa se drugi” (Priče Salamunove 14:10). Možemo li s drugima uvijek podijeliti svoje najdublje osjećaje — bilo tugu bilo radost — i reći im kroz što točno prolazimo? I može li netko uvijek u potpunosti razumjeti kako se druga osoba osjeća? Na oba ova pitanja odgovor je ne.

Uzmimo za primjer osobu koja razmišlja o samoubojstvu. Ona često ne može otvoreno razgovarati o svojim osjećajima s nekim članom obitelji ili prijateljem. A drugi pak ne mogu uvijek prepoznati znakove koji otkrivaju kako se ta osoba osjeća. Ne trebamo sebe okrivljavati ako nismo uočili te znakove i nešto poduzeli. Spomenuta izreka uči nas da, iako je utješno imati suosjećajnog prijatelja koji nam daje emocionalnu podršku, utjeha koju ljudi mogu pružiti ima granice. U nekim se nevoljama možemo osloniti samo na Jehovu.

“Dom bezbožnički raskopaće se, a koliba pravednih cvjetaće”, kaže izraelski kralj (Priče Salamunove 14:11). Bezbožnik može napredovati u ovom svijetu i imati lijepu kuću, no kakvu će korist imati od toga kada njega samog više ne bude? (Psalam 37:10). S druge strane, pravednik možda živi u vrlo skromnom domu. No “obilje je i bogatstvo u domu njegovu”, stoji u Psalmu 112:3. U čemu se sastoji to obilje i bogatstvo?

Kada našim riječima i djelima upravlja mudrost, uz nju idu i “bogatstvo i slava” (Priče Salamunove 8:18). To znači da imamo dobar odnos s Bogom i bližnjima, da imamo bolje zdravlje, sreću i određenu mjeru stabilnosti u životu. Doista, “koliba pravednih” već sada može ‘cvjetati’.