Prikloni svoje srce razboru
“Sam Jehova daje mudrost; iz njegovih je usta spoznaja i razbor” (PRIČE SALAMUNOVE 2:6, NW).
1. Kako možemo prikloniti svoje srce razboru?
JEHOVA je naš Veličanstveni Podučavatelj (Izaija 30:20, 21, NW). No što moramo učiniti da bismo se okoristili ‘samom spoznajom o Bogu’ koju otkriva njegova Riječ? Moramo, između ostalog, ‘prikloniti svoje srce razboru’ — moramo imati iskrenu želju da stječemo i ispoljavamo to svojstvo. Da bismo to mogli učiniti, moramo se obratiti Bogu, jer jedan je mudri čovjek rekao: “Sam Jehova daje mudrost; iz njegovih je usta spoznaja i razbor” (Priče Salamunove 2:1-6, NW). Što su spoznaja, mudrost i razbor?
2. (a) Što je spoznaja? (b) Kako bi definirao mudrost? (c) Što je razbor?
2 Spoznaja je dobro poznavanje činjenica stečenih iskustvom, promatranjem ili proučavanjem. Mudrost je sposobnost da se spoznaja sprovede u djelo (Matej 11:19). Kralj Salamun ispoljio je mudrost kad su dvije žene tvrdile da im pripada isto dijete i poslužio se svojom spoznajom o majčinskoj privrženosti svom potomstvu kako bi prekinuo prepirku (1. Carevima 3:16-28). Razbor je “oštroumnost pri prosuđivanju”. To je “moć ili sposobnost uma kojom se razlikuje jednu stvar od druge” (Webster’s Universal Dictionary). Ako priklonimo svoje srce razboru, Jehova će nam posredstvom svog Sina dati razbor (2. Timoteju 2:1, 7). No kako razbor može utjecati na različite aspekte našeg života?
Razbor i naš govor
3. Kako bi objasnio Priče Salamunove 11:12, 13, i što znači kad nekome “nedostaje srca”?
3 Razbor nam pomaže uvidjeti da ima “vrijeme šutnje i vrijeme govorenja” (Propovjednik 3:7, St). Pored toga, ovo nas svojstvo čini opreznima u govoru. U Pričama Salamunovim 11:12, 13 stoji: “Bezumnik [“onaj kome nedostaje srca”, NW] se ruga bližnjemu svojemu, a razuman [“razborit”, NW] čovjek muči. Opadač tumarajući izdaje tajnu; a ko je vjerna srca [“vjeran u duhu”, NW], taji stvar.” Da, muškarcu ili ženi koji preziru drugu osobu “nedostaje srca”. Prema leksikografu Wilhelmu Geseniusu, takva osoba “nema razuma”. Ona nije u stanju dobro prosuđivati, a korištenje izraza ‘srce’ pokazuje da njenoj osobnosti manjkaju pozitivna svojstva. Ako osoba koja se izjašnjava kao kršćanin širi neprovjerene vijesti tako da to preraste u klevetanje ili u pogrdan govor, imenovani starješine moraju okončati takvu nezdravu situaciju u skupštini (3. Mojsijeva 19:16; Psalam 101:5; 1. Korinćanima 5:11).
4. Kako razboriti i vjerni kršćani postupaju s povjerljivim informacijama?
4 Za razliku od onih ‘kojima nedostaje srca’, ‘razboriti’ pojedinci šute kad je to potrebno. Oni ne izdaju ukazano im povjerenje (Priče Salamunove 20:19). Razborite osobe shvaćaju da nepromišljen govor može štetno djelovati i zato su ‘vjerne u duhu’. One su lojalne suvjernicima i ne otkrivaju povjerljive informacije kojima bi ih mogle dovesti u opasnost. Ako razboriti kršćani dobiju bilo kakve povjerljive informacije koje se odnose na skupštinu, oni ih zadržavaju za sebe sve dok Jehovina organizacija ne smatra da je došao povoljan trenutak da ih objavi putem publikacija.
Razbor i naše vladanje
5. Kako ‘bezumnici’ gledaju na raspušteno vladanje, i zašto?
5 Biblijske nam poslovice pomažu da koristimo razbor i da izbjegavamo neispravno vladanje. Naprimjer, u Pričama Salamunovim 10:23 stoji: “Bezumniku je šala činiti zlo [“raspušteno se vladati”, NW], a razuman [“razborit”, NW] čovjek drži se mudrosti.” One osobe kojima je raspušteno vladanje “šala” uopće ne vide svoje neispravno postupanje i ignoriraju Boga kao onoga kome svi moraju položiti račun (Rimljanima 14:12). Takvi ‘bezumnici’ počinju toliko izopačeno razmišljati da si umišljaju kako Bog ne vidi njihovo neispravno postupanje. Svojim postupcima, oni zapravo govore: “Nema Boga” (Psalam 14:1-3; Izaija 29:15, 16). Budući da ih ne vode božanska načela, nedostaje im razbor i ne mogu ispravno prosuđivati (Priče Salamunove 28:5).
6. Zašto je raspušteno vladanje bezumno, i kako ćemo gledati na njega ako smo razboriti?
6 ‘Razborit čovjek’ shvaća da raspušteno vladanje nije “šala”, to nije igra. On je svjestan da takvo vladanje izaziva Božje negodovanje i da može uništiti naš odnos s njim. Takvo je vladanje bezumno jer ljude lišava samopoštovanja, razara brakove, šteti i umu i tijelu te vodi do gubitka duhovnosti. Priklonimo stoga svoje srce razboru i izbjegavajmo svaku vrstu raspuštenog vladanja ili nemorala (Priče Salamunove 5:1-23).
Razbor i naše raspoloženje
7. Koje su neke fizičke posljedice gnjeva?
7 Priklanjanje srca razboru pomaže nam i da kontroliramo svoje raspoloženje. “Ko je spor na gnjev, velika je razuma [“razbora”, NW]”, stoji u Pričama Salamunovim 14:29, “a ko je nagao, pokazuje ludost.” Nekontrolirani gnjev štetno djeluje na nas u fizičkom smislu, i to je jedan od razloga zašto ga razborita osoba nastoji svladati. Nekontrolirani gnjev može povećati krvni tlak i prouzročiti smetnje u disanju. Liječnici spominju gnjev i srdžbu kao osjećaje koji pogoršavaju ili uzrokuju bolesti kao što je astma, kožne bolesti, probavne smetnje i čir.
8. Do čega može dovesti nestrpljivost, no kako nam razbor može pomoći u tom pogledu?
8 Narušavanje zdravlja nije jedini razlog zbog kojeg trebamo koristiti razbor i biti “spor[i] na gnjev”. Nestrpljivost može dovesti do nerazumnih postupaka zbog kojih ćemo poslije žaliti. Razbor nas navodi na razmišljanje o tome kakve bi mogle biti posljedice neobuzdanog govora ili grubog vladanja te nas tako sprečava da ‘pokazujemo ludost’, čineći nešto nemudro. Razbor nam posebno pomaže da uvidimo kako srdžba može poremetiti naše misaone procese, tako da ne možemo zdravo prosuđivati. Time bi se umanjila naša sposobnost da vršimo božansku volju i živimo u skladu s Božjim pravednim načelima. Da, prepuštanje nekontroliranom gnjevu šteti duhovnosti. Zapravo, “izljevi gnjeva” ubrojeni su u odvratna “djela tijela” koja nas mogu spriječiti da naslijedimo Božje Kraljevstvo (Galaćanima 5:19-21, NW). Stoga, kao razboriti kršćani, budimo ‘brzi čuti, spori govoriti i spori srditi se’ (Jakov 1:19).
9. Kako nam razbor i bratska ljubav mogu pomoći riješiti nesuglasice?
9 Ako se razgnjevimo, razbor nam možda govori da trebamo šutjeti kako bismo spriječili izbijanje sukoba. Priče Salamunove 17:27 kažu: “Usteže riječi svoje čovjek koji zna, i tiha je duha čovjek razuman [“razborit”, NW].” Razbor i bratska ljubav pomoći će nam da uvidimo kako trebamo kontrolirati poriv da nepromišljeno kažemo nešto što bi nekoga moglo povrijediti. Ako je već došlo do izljeva gnjeva, ljubav i poniznost potaknut će nas da se ispričamo i ispravimo pogrešku. No pretpostavimo da nas je netko povrijedio. Tada nasamo razgovarajmo s tom osobom na blag i ponizan način i neka nam glavni cilj bude unapređivanje mira (Matej 5:23, 24; 18:15-17).
Razbor i naša obitelj
10. Kakvu ulogu u obiteljskom životu igraju mudrost i razbor?
10 Članovi obitelji trebaju pokazivati mudrost i razbor, jer te osobine izgrađuju kućanstvo. U Pričama Salamunovim 24:3, 4 stoji: “Mudrošću se zida kuća i razumom [“razborom”, NW] utvrdjuje se. I znanjem se pune klijeti svakoga blaga i dragocjena i mila.” Mudrost i razbor su poput kvalitetnih građevnih blokova za uspješan obiteljski život. Razbor pomaže kršćanskim roditeljima da izvuku iz svoje djece što osjećaju i što ih brine. Razborita je osoba u stanju komunicirati sa svojim bračnim drugom, slušati ga i dobiti uvid u njegove osjećaje i misli (Priče Salamunove 20:5).
11. Kako razborita udata žena može ‘zidati svoju kuću’?
11 Mudrost i razbor nesumnjivo su od presudne važnosti za sretan obiteljski život. Naprimjer, u Pričama Salamunovim 14:1 stoji: “Mudra žena zida kuću svoju, a luda svojim rukama raskopava.” Mudra i razborita udata žena koja je u pravom smislu podložna svom suprugu, naporno će raditi za dobrobit svog kućanstva i tako će pomoći izgrađivati svoju obitelj. Jedan od načina kako može ‘zidati svoju kuću’ jest da uvijek dobro govori o svom suprugu, jer tad će ga i drugi više poštivati. Da, sposobna, razborita žena koja osjeća strah pun poštovanja prema Jehovi stječe sebi hvalu (Priče Salamunove 12:4; 31:28, 30).
Razbor i naš način života
12. Kako oni kojima “nedostaje srca” gledaju na bezumlje, i zašto?
12 Razbor nam pomaže da zadržimo ispravno postupanje u svemu što radimo. Na to se ukazuje u Pričama Salamunovim 15:21, gdje stoji: “Bezumlje je radost bezumniku [“onome kome nedostaje srca”, NW], a razuman [“razborit”, NW] čovjek hodi pravo.” Kako trebamo razumjeti ovu izreku? Bezuman način postupanja, ili ludost, izaziva radost kod bezumnih muškaraca, žena i mladih osoba. Njima “nedostaje srca”, oni nemaju dobre motive i toliko su nemudri da se raduju bezumlju.
13. Što je Salamun spoznao o smijehu i neozbiljnosti?
13 Razboriti izraelski kralj Salamun spoznao je da neozbiljnost ne predstavlja ništa vrijedno. Priznao je: “Ja rekoh u srcu svom: daj da te okušam veseljem; uživaj dobra. Ali gle, i to bješe taština. Smijehu rekoh: luduješ; i veselju: šta to radiš?” (Propovjednik 2:1, 2). Salamun je kao razborit čovjek uvidio da veselje i smijeh sami po sebi ne pružaju zadovoljstvo, jer ne dovode do prave i trajne sreće. Smijeh nam može pomoći da trenutno zaboravimo na svoje probleme, no oni se kasnije mogu pojaviti u još većem omjeru. Salamun je s pravom mogao reći za smijeh da je ‘ludost’. Zašto? Zato što nepromišljen smijeh zamračuje zdravo prosuđivanje. On može na nas tako djelovati da počnemo olako shvaćati stvari koje su vrlo ozbiljne. Za radovanje koje asocira na riječi i postupke dvorske lude ne može se reći da donosi išta vrijedno. Ako razaberemo koliko je važan Salamunov eksperiment sa smijehom i veseljem, to nam može pomoći da ne budemo osobe koje “više mare za slasti nego za Boga” (2. Timoteju 3:1, 4).
14. U kom smislu razborit čovjek “hodi pravo”?
14 U kom smislu razborit čovjek “hodi pravo”? Duhovni razbor i primjena božanskih mjerila vode ljude čestitim, poštenim putem. Byingtonov prijevod kaže bez uvijanja: “Ludost je veselje čovjeku bez pameti, ali razuman će čovjek hoditi pravo.” ‘Razborit čovjek’ ravna staze za svoje noge i on može razlikovati ispravno od pogrešnog jer primjenjuje Božju Riječ u svom životu (Jevrejima 5:14; 12:12, 13).
Uvijek traži razbor od Jehove
15. Što možemo naučiti iz Priča Salamunovih 2:6-9?
15 Da bismo u životu išli putem čestitosti, svi moramo priznati svoju nesavršenost i obratiti se Jehovi za duhovni razbor. U Pričama Salamunovim 2:6-9 stoji: “Gospodin daje mudrost, iz njegovijeh usta dolazi znanje i razum [“razbor”, NW]. Čuva pravima što doista jest, štit je onima koji hode u bezazlenosti, da bi se držali staza pravijeh, a on čuva put svetaca svojih. Tada ćeš razumjeti pravdu i sud i što je pravo, i svaki dobri put.” (Usporedi Jakova 4:6.)
16. Zašto nema mudrosti, razbora ni savjeta u onome što je protivno Jehovi?
16 Priznajući svoju ovisnost o Jehovi, nastojmo ponizno razabrati što je njegova volja dubokim kopanjem po njegovoj Riječi. On posjeduje mudrost u potpunom smislu te riječi i njegov je savjet uvijek koristan (Izaija 40:13; Rimljanima 11:34, 35a). Bilo koji savjet koji se suproti njegovom zapravo je bezvrijedan. U Pričama Salamunovim 21:30 stoji: “Nema mudrosti ni razuma [“razbora”, NW] ni savjeta na suprot Bogu.” (Usporedi Priče Salamunove 19:21.) Samo će nam duhovni razbor, koji se razvija proučavanjem Božje Riječi uz pomoć publikacija koje dobivamo preko ‘vjernog i razboritog roba’, pomoći da slijedimo ispravan životni put (Matej 24:45-47, NW). Stoga usmjeravajmo svoj životni put prema Jehovinom savjetu i budimo svjesni da se nijedan oprečni savjet, bez obzira na to koliko uvjerljivo zvučao, ne može usporediti s njegovom Riječi.
17. Do čega može doći ako netko dâ krivi savjet?
17 Razboriti kršćani koji daju savjet svjesni su da se on treba čvrsto temeljiti na Božjoj Riječi te da je potrebno proučavati Bibliju i meditirati o pročitanome prije negoli se odgovori na neko pitanje (Priče Salamunove 15:28). Ako se krivo odgovori na ozbiljna pitanja, može se prouzročiti velika šteta. Zbog toga je kršćanskim starješinama potreban duhovni razbor i trebaju se moliti za Jehovino vodstvo kad nastoje pomoći svojim suvjernicima u duhovnom pogledu.
Obilovati duhovnim razborom
18. Kako nam razbor može pomoći da zadržimo duhovnu ravnotežu ako se u skupštini pojavi problem?
18 Da bismo ugodili Jehovi, potreban nam je “razum [“razbor”, NW] u svemu” (2. Timoteju 2:7). Marljivo proučavanje Biblije i prepuštanje vodstvu Božjeg duha i njegove organizacije pomoći će nam razabrati što da učinimo kad se suočavamo sa situacijama koje bi nas mogle navesti na krivo postupanje. Naprimjer, pretpostavimo da se neke stvari u skupštini ne rješavaju onako kako mi mislimo da bi trebalo. Duhovni će nam razbor pomoći da uvidimo kako to nije razlog da se prestanemo sastajati s Jehovinim narodom i da prestanemo služiti Bogu. Razmislimo o našoj prednosti da služimo Jehovi, o duhovnoj slobodi koju uživamo, o radosti koju nam donosi služba koju obavljamo kao objavitelji Kraljevstva. Duhovni nam razbor pomaže da dobijemo pravu sliku o tome i da budemo svjesni da smo se predali Bogu i da trebamo cijeniti svoj odnos s njim, bez obzira na to što drugi rade. Ako ne možemo učiniti ništa da bi se na teokratski način riješio problem, trebamo strpljivo čekati da Jehova popravi situaciju. Umjesto da odustanemo ili da se prepustimo očaju, ‘uzdajmo se u Boga’ (Psalam 42:5, 11).
19. (a) Što je bila bit Pavlove molitve za Filipljane? (b) Kako nam razbor može pomoći ako nešto ne razumijemo u potpunosti?
19 Duhovni nam razbor pomaže da ostanemo lojalni Bogu i njegovom narodu. Pavao je rekao kršćanima u Filipima: “Ovo se nastavljam moliti da vaša ljubav sve više i više obiluje točnom spoznajom i potpunim razborom; da biste se uvjerili u važnije stvari, tako da budete bez mane i da ne spotičete druge do dana Kristovog” (Filipljanima 1:9, 10, NW). Da bismo ispravno razmišljali, potrebni su nam ‘točna spoznaja i potpuni razbor’. Grčka riječ koja je na ovom mjestu prevedena s ‘razbor’ označava “senzibilnu moralnu moć zapažanja”. Kada nešto naučimo, trebamo uočiti u kakvom je to odnosu s Bogom i Kristom i trebamo meditirati o tome kako ono što smo naučili veliča Jehovinu osobnost i njegove pripreme. To izoštruje naš razbor i povećava cijenjenje koje osjećamo prema onome što Jehova Bog i Isus Krist čine za nas. Razbor će nam pomoći da shvatimo kako ne smijemo odbaciti svoju vjeru u sve važne stvari koje smo naučili o Bogu, Kristu i božanskom naumu samo zato što nešto ne razumijemo u potpunosti.
20. Kako možemo obilovati duhovnim razborom?
20 Ako svoje misli i postupke uvijek usklađujemo s Božjom Riječi, obilovat ćemo duhovnim razborom (2. Korinćanima 13:5). Ako to radimo na konstruktivan način, to će nam pomoći da budemo ponizni, a ne tvrdoglavi i kritični prema drugima. Razbor će nam pomoći da izvučemo korist iz ukora i da se uvjerimo u to koje su stvari važnije (Priče Salamunove 3:7). Uz želju da ugodimo Jehovi, težimo za tim da se ispunimo točnom spoznajom iz Jehovine Riječi. To će nam omogućiti da razaberemo ispravno od neispravnog, da odlučimo što je zaista važno i da se lojalno držimo svog dragocjenog odnosa s Jehovom. Sve je to moguće ako svoje srce priklonimo razboru. No potrebno je još nešto. Moramo dopustiti da nas razbor čuva.
Kako bi odgovorio?
◻ Zašto trebamo svoje srce prikloniti razboru?
◻ Kako razbor može utjecati na naš govor i naše vladanje?
◻ Kako razbor može utjecati na naše raspoloženje?
◻ Zašto uvijek trebamo od Jehove tražiti razbor?
[Slika na stranici 13]
Razbor nam pomaže da kontroliramo svoje raspoloženje
[Slika na stranici 15]
Razboriti je kralj Salamun uvidio da neozbiljnost ne donosi pravo zadovoljstvo