“Strah je Jehovin mudrost”
“GLAVNO je svemu što si čuo: Boga se boj, i zapovijedi njegove drži, jer to je sve čovjeku” (Propovjednik 12:13). Salamun, kralj starog Izraela, pod Božjim je nadahnućem došao do uistinu dubokog zaključka. Patrijarh Job također je znao koliko je važno bojati se Boga, jer je rekao: “Gle, strah je Jehovin mudrost, i uklanjati se oda zla jest razum” (Job 28:28).
Biblija snažno ističe koliko je važno bojati se Jehove. Zašto je mudro imati strahopoštovanje prema Bogu? Kako nam strah pred Bogom koristi i kao pojedincima i kao zajednici Božjih slugu? Na ta pitanja odgovara se u 26. do 35. retku 14. poglavlja Priča Salamunovih.a
Izvor ‘jakog pouzdanja’
“U strahu je Jehovinom jako pouzdanje, i sinovima je utočište”, kaže Salamun (Priče Salamunove 14:26). Bogobojazan čovjek uzda se u vjernog i svemogućeg Boga Jehovu. Zato je sasvim razumljivo što takav čovjek s jakim pouzdanjem ide u susret svemu što ga čeka. Pred njim je duga i sretna budućnost.
No što se može reći o budućnosti onih koji se uzdaju u ovaj svijet — u njegove planove, organizacije, ideologije i materijalna dobra? Kakva god bila budućnost kojoj se nadaju, ona je kratkog vijeka, jer Biblija kaže: “Svijet prolazi i njegova želja, no onaj tko vrši Božju volju ostaje zauvijek” (1. Ivanova 2:17). Imamo li stoga ikakav razlog ‘ljubiti svijet i ono što je u svijetu’? (1. Ivanova 2:15).
Što bogobojazni roditelji mogu učiniti da se njihova djeca nađu u ‘utočištu’? “Hodite, djeco, poslušajte me; naučiću vas strahu Jehovinom”, rekao je psalmist u pjesmi (Psalam 34:11). Kada roditelji svojim primjerom i riječima poučavaju djecu da se boje Boga, velika je vjerojatnost da će ona kao odrasle osobe imati jako pouzdanje u Jehovu (Priče Salamunove 22:6).
“Strah je Jehovin izvor životu da se čovjek sačuva od prugala [“zamki”, “NS”] smrtnih”, nastavlja Salamun (Priče Salamunove 14:27). Strah pred Jehovom ‘izvor je života’ zato što je pravi Bog “izvor žive vode” (Jeremija 2:13). Upoznavanje Jehove i Isusa Krista za nas može značiti vječni život (Ivan 17:3). Bogobojaznost nas također štiti od zamki smrti. Kako? U Pričama Salamunovim 13:14 kaže se: “Nauka je mudroga izvor životni da se sačuva prugala smrtnih.” Kada se bojimo Jehove, slušamo njegov zakon i dozvoljavamo njegovoj Riječi da upravlja našim koracima, zar nismo zaštićeni od štetnih postupaka i osjećaja koji mogu uzrokovati preranu smrt?
Što ‘kralju donosi slavu’?
Većim dijelom svoje vladavine Salamun je bio bogobojazan kralj i slušao je Jehovu. Zato je njegova vladavina bila uspješna. Po čemu se vidi koliko dobro kralj vlada? Priče Salamunove 14:28 daju odgovor: “U mnoštvu je naroda slava kralju, a kad nestaje naroda, propast je vladaocu.” Kraljev uspjeh mjeri se time koliko dobro njegovi podanici žive. Ako mnogo ljudi želi ostati pod njegovom vlašću, znači da je dobar vladar. Salamun je vladao “od [Crvenog] mora do [Sredozemnog] mora, i od rijeke [Eufrata] do krajeva zemaljskih” (Psalam 72:6-8). Njegovu vladavinu obilježavali su mir i blagostanje u nezapamćenom omjeru (1. Kraljevima 4:24, 25). Salamunova je vladavina bila uspješna. S druge strane, nezadovoljstvo naroda sramota je za vladara.
Što se u tom pogledu može reći o slavi Većeg Salamuna i Mesijanskog Kralja, Isusa Krista? Pomisli na podanike koje on već danas ima. Od jednog do drugog kraja Zemlje preko šest milijuna bogobojaznih muškaraca i žena već se odlučilo za život pod Kristovom vlašću. Oni vjeruju u Isusa i ujedinjeno služe pravom i živom Bogu (Ivan 14:1). Do kraja Tisućugodišnje Vladavine svi koji su u Božjem sjećanju bit će uskrsnuti. Rajska Zemlja bit će tada ispunjena sretnim, pravednim ljudima koji svom Kralju pokazuju zahvalnost. To je doista izvanredan dokaz uspješnosti Kristove vladavine! Čvrsto se držimo svoje prekrasne nade u Kraljevstvo!
Duhovna i tjelesna korist
Strahopoštovanje prema Bogu može našem srcu i umu donijeti mir i spokojstvo. To omogućava mudrost koja čovjeku, između ostalog, pomaže da dobro i ispravno rasuđuje te bude razborit. U Pričama Salamunovim 14:29 kaže se: “Tko je spor na gnjev, velika je razuma; a tko je nagao pokazuje ludost.” Razum, odnosno razboritost, govori nam da neobuzdan gnjev štetno utječe na našu duhovnost. “Neprijateljstva, svađa, ljubomora, izljevi gnjeva, prepirke” navedeni su među djelima koja nas mogu spriječiti da ‘naslijedimo Božje kraljevstvo’ (Galaćanima 5:19-21). Biblija nas savjetuje da se ne prepuštamo čak ni opravdanom gnjevu (Efežanima 4:26, 27). Naglost nas može dovesti do toga da kažemo ili učinimo neku ludost, zbog čega ćemo se kasnije kajati.
Ukazujući na loše fizičke posljedice gnjeva, izraelski kralj kaže: “Život je tijelu srce zdravo, a zavist je trulež u kostima” (Priče Salamunove 14:30). Ljutnja i srdžba mogu uzrokovati zdravstvene probleme, naprimjer poteškoće s disanjem, visok krvni tlak, poremećaje u radu jetre i oštećenje gušterače. Liječnici također tvrde da ljutnja i srdžba pogoršavaju, ili čak izazivaju, bolesti poput čireva, osipa, astme te kožna oboljenja i probavne smetnje. S druge strane, “mirno je srce život tijelu” (Priče Salamunove 14:30, St). Stoga, budimo mudri i “idimo za onim što doprinosi miru i za onim što služi međusobnom izgrađivanju” (Rimljanima 14:19).
Strah pred Bogom potiče na nepristranost
“Tko čini krivo ubogome, sramoti stvoritelja njegova; a poštuje ga tko je milostiv siromahu”, kaže Salamun (Priče Salamunove 14:31). Bogobojazan čovjek shvaća da svi ljudi imaju istog Stvoritelja, Jehovu Boga. Prema tome, ‘ubogi’ je čovjek kao i svaki drugi, a način na koji se s njim postupa stvara određenu sliku o Stvoritelju ljudskog roda. Da bismo proslavili Boga, moramo s drugima postupati pošteno i nepristrano. Siromašan kršćanin zaslužuje jednaku duhovnu brigu kao i svi ostali. Dobru vijest o Božjem Kraljevstvu moramo propovijedati svima, i siromašnima i bogatima.
Ukazujući na još jedan način kako strah pred Bogom može biti koristan, mudri kralj kaže: “Zao čovjek bit će oboren zbog zloće svoje, a pravednik će naći utočište u neporočnosti svojoj” (Priče Salamunove 14:32, NS). Što znači da će zao čovjek biti oboren? Neki bibličari kažu da se time želi reći da se zla osoba neće moći oporaviti kada je zadesi nesreća. S druge strane, kada se nađe u nevolji, bogobojazan čovjek nalazi utočište, ili zaštitu, u svojoj neporočnosti, odnosno vjernosti Bogu. Budući da se bezuvjetno uzda u Jehovu, pa makar morao i umrijeti, on je odlučan poput Joba, koji je rekao: “Dokle god dišem, neću odstupiti od neporočnosti svoje!” (Job 27:5, NS).
Da bismo ostali neporočni i čestiti, potrebni su nam strah pred Bogom i mudrost. A gdje se mudrost može naći? “Razboritome mudrost počiva u srcu, a bezumnici svoju mudrost posvuda razglašuju”, odgovor je iz Priča Salamunovih 14:33 (NS). Da, mudrost se može naći u srcu razboritog čovjeka. Međutim, kako bezumnici posvuda razglašuju svoju mudrost? Kako navodi jedan biblijski priručnik, “bezumnik u želji da ispadne mudar brzopleto kaže nešto što on smatra mudrim, a što se na kraju pokaže ludim”.
Što ‘uzdiže narod’?
Nakon što je govorio o tome kako strah pred Bogom djeluje na pojedince, izraelski kralj sada govori o njegovom djelovanju na cijeli narod: “Pravednost podiže narod, a opačina je sramota narodima” (Priče Salamunove 14:34). Istinitost ovog načela jasno je došla do izražaja kod starog izraelskog naroda. Kada se držao Božjih visokih moralnih mjerila, Izrael se uzdizao nad okolnim narodima. Međutim, Izraelci su zbog česte neposlušnosti doživljavali sramotu te ih je Jehova na koncu odbacio. To načelo vrijedi i za današnji Božji narod. Kršćanska skupština drugačija je od svijeta zato što se drži Božjih pravednih načela. No, da bismo ostali drugačiji i zadržali ta uzvišena načela, mi kao pojedinci moramo živjeti čestito. Opačina, odnosno grijeh, donosi samo sramotu, kako nama osobno tako i skupštini i Bogu.
Salamun sada otkriva što jednom kralju pričinjava zadovoljstvo: “Mio je kralju razuman sluga, ali na sramotna gnjevi se” (Priče Salamunove 14:35). Slično tome, u Pričama Salamunovim 16:13 piše: “Mile su kraljevima usne pravedne, i oni ljube onoga koji govori pravo.” Da, naš Vođa i Kralj, Isus Krist, jako je zadovoljan kada postupamo pravedno i razumno te kada svojim usnama propovijedamo o Kraljevstvu i činimo učenike. Budimo i dalje marljivi u tome dok uživamo blagoslove zato što se bojimo pravog Boga!
a Priče Salamunove 14:1-25 razmatraju se na 26. do 29. stranici Kule stražare od 15. studenoga 2004. i na 17. do 20. stranici izdanja od 15. srpnja 2005.
[Slika na stranici 15]
Moguće je naučiti se bogobojaznosti