Strah pred Bogom “uči mudrosti”

PRAVA mudrost pripremila je veliku gozbu. Ona “posla djevojke svoje, te zove svrh visina gradskih: Tko je lud, neka se svrati ovamo. I bezumnima veli: Hodite, jedite kruha mojega, i pijte vina koje sam rastvorila. Ostavite ludost i bićete živi, i idite putem razuma” (Priče Salamunove 9:1-6).

Hranimo li se sa stola koji je prostrla mudrost, to na nas nikako ne može negativno ni štetno utjecati. Usvajanje mudrosti koju daje Bog, a sadržana je u nadahnutim poslovicama, te postupanje u skladu s uputama koje one sadrže može nam samo koristiti. Iznimka nisu ni mudre izreke zapisane u Pričama Salamunovim 15:16-33.a Postupanje u skladu sa savjetima koje sadrže te jezgrovite izreke može nam pomoći da budemo zadovoljni čak i ako ne posjedujemo mnogo, da napredujemo i budemo sretni. Također nam može pomoći da donosimo mudre odluke i da ostanemo na putu koji vodi u život.

“Bolje je malo sa strahom Jehovinim nego veliko blago s nemirom”, kaže Salamun, kralj drevnog Izraela (Priče Salamunove 15:16). Zanemarivati Stvoritelja radi stjecanja materijalnih stvari bezumno je. Takav način života ispunjen je zamornim težnjama i mnogim brigama. Bilo bi jako žalosno pretkraj života shvatiti da smo ga potratili na nešto isprazno i bezvrijedno! Zgrtati bogatstvo, a s njime i ‘nemir’, nipošto nije mudro. Puno je bolje naučiti kako da budemo zadovoljni onim što imamo i živjeti u skladu s tim. Istinsko zadovoljstvo proizlazi iz toga da se bojimo Jehove, to jest iz našeg odnosa s njim, a ne iz materijalnih stvari (1. Timoteju 6:6-8).

Ističući koliko je dobar odnos s drugima važniji od materijalnog obilja, Salamun kaže: “Bolje je jelo od zelja gdje je ljubav nego od vola ugojena gdje je mržnja” (Priče Salamunove 15:17). Da, puno je važnije da u obitelji vlada ljubav nego da je na stolu obilje ukusne hrane. U obiteljima sa samohranim roditeljem financijska situacija zna biti teška. U nekim zemljama takve si obitelji mogu priuštiti samo najosnovniju hranu. No ako među njima vladaju ljubav i naklonost, one su sretne.

Čak se i u obiteljima u kojima vlada ljubav mogu pojaviti teške situacije. Neki član obitelji možda kaže ili učini nešto čime povrijedi nekog drugog. Kako bi povrijeđena osoba trebala reagirati? U Pričama Salamunovim 15:18 stoji: “Čovjek gnjevljiv zameće raspru; a tko je spor na gnjev, utišava svađu.” Blaga, a ne ljutita reakcija, pomaže da se sačuva mir. Savjet koji sadrži ova izreka jednako je primjenjiv i na drugim područjima života, pa i kad su u pitanju skupštinske aktivnosti i služba propovijedanja.

Sljedeća izreka ukazuje na razliku između osobe koja ne želi postupati mudro i one koja to želi. “Put je lijenčine kao živica od trnja, a staza je čestitih poput nasutog puta” (Priče Salamunove 15:19, NS).

Trnovita živica bodljikava je prepreka. Lijena osoba smišlja raznorazne izlike koje joj služe kao opravdanje zbog čega nešto još nije učinila. S druge strane, čestite ljude ne zabrinjavaju prepreke koje bi se mogle pojaviti. Oni marljivo i savjesno izvršavaju sve zadatke koji su im povjereni. Tako su pošteđeni mnogih “trnovitih” problema koje bi im donijela nemarnost. Njihov je put ‘nasut’, odnosno njime se nesmetano može ići. Oni napreduju u svom poslu i raduju se tom napretku.

Uzmimo za primjer stjecanje znanja iz Božje Riječi i razvijanje zrelosti. Za to je potrebno ulagati trud. Netko bi lako mogao reći da zbog slabog obrazovanja, toga što loše čita ili teško pamti ne može marljivo proučavati Bibliju. Puno je bolje da takve stvari ne smatramo preprekama stjecanju znanja. Čak i ako su neke naše sposobnosti ograničene, možemo se truditi da ih poboljšamo. Primjerice, možemo vježbati čitanje i poboljšati razumijevanje teksta koji čitamo možda tako da koristimo rječnik kad je to potrebno. Pozitivan stav pomaže nam u usvajanju znanja i duhovnom napretku.

“Mudar je sin radost ocu, a čovjek bezuman prezire majku svoju”, kaže izraelski kralj (Priče Salamunove 15:20). Nisu li roditelji radosni kad njihova djeca postupaju mudro? Istina, roditelji trebaju poučavati i ispravljati svoju djecu da bi postigli takve dobre rezultate (Priče Salamunove 22:6). No, mudar sin doista donosi veliku radost roditeljima! S druge strane, bezuman im donosi veliku tugu.

Mudri kralj zatim riječ “radost” koristi u drugačijem kontekstu. On kaže: “Bezumlje je radost bezumniku, a razuman čovjek hodi pravo” (Priče Salamunove 15:21). Isprazan smijeh i zabava koji ne donose istinsko zadovoljstvo i sreću bezumnicima pričinjavaju radost. S druge strane, razboriti znaju koliko je bezumno biti ‘ljubitelj užitaka umjesto ljubitelj Boga’ (2. Timoteju 3:1, 4). Postupanje u skladu s Božjim načelima pomaže im da ostanu čestiti i na pravome putu.

Postupanje u skladu s Božjim načelima korisno je i u drugim područjima života. U Pričama Salamunovim 15:22 (NS) stoji: “Namjere propadaju gdje nema povjerljivog razgovora, a uspjeh leži u mnoštvu savjetnika.”

Hebrejska riječ ovdje prevedena s ‘povjerljiv razgovor’ u Psalmu 89:7 (NS) prevedena je izrazom “s kojima je prisan” te ukazuje na prisnu i iskrenu komunikaciju. Povjerljiv razgovor nije površan razgovor, već izmjena iskrenih misli i osjećaja. Kad muževi i žene te roditelji i djeca na taj način otvoreno komuniciraju jedni s drugima, među njima vladaju mir i jedinstvo. S druge strane, kad nema povjerljivog razgovora, u obitelji dolazi do problema i nejedinstva.

Kad donosimo važne odluke, mudro je poslušati savjet da “uspjeh leži u mnoštvu savjetnika”. Naprimjer, ukoliko trebamo izabrati način liječenja, nije li mudro posavjetovati se s nekoliko liječnika, naročito ako se radi o nečem ozbiljnom?

Poslušati više savjeta izrazito je važno kad su u pitanju duhovne stvari. Kad se starješine međusobno dogovaraju kako bi zajedno donijeli mudru odluku, to donosi pozitivne rezultate. Isto tako, oni koji su tek nedavno imenovani za starješine trebali bi spremno tražiti savjet od starijih i iskusnijih starješina, naročito kad se pojave složeniji problemi.

Kako razboritost u govoru može donijeti korisne rezultate? “Raduje se čovjek odgovorom usta svojih”, kaže izraelski kralj, “i riječ u vrijeme kako je dobra!” (Priče Salamunove 15:23). Ne pričinjava li nam radost kad netko posluša naš savjet i kad se to pokaže korisnim? No da bi savjeti koje dajemo bili djelotvorni, trebaju ispuniti dva uvjeta.

Kao prvo, savjet se treba čvrsto temeljiti na Božjoj Riječi, Bibliji (Psalam 119:105; 2. Timoteju 3:16, 17). Osim toga, treba biti izgovoren u pravo vrijeme. Čak i ako kažemo nešto što je istina, ali to kažemo u krivo vrijeme, ishod bi mogao biti negativan. Naprimjer, davati nekome savjet prije nego što ga saslušamo nije ni mudro ni korisno. Veoma je važno da budemo ‘brzi slušati i spori govoriti’ (Jakov 1:19).

U Pričama Salamunovim 15:24 (NS) stoji: “Onome tko postupa razborito put života ide gore, da izbjegne grob koji je dolje.” Osoba koja postupa razborito nije na putu koji vodi u grob. Ona se kloni štetnih postupaka kao što su spolni nemoral, zloupotreba droge i opijanje, te je zbog toga neće zadesiti preuranjena smrt. Njen put vodi u život.

S druge strane, pogledajmo kakva je situacija s onima koji ne postupaju razborito: “Jehova raskopava kuću ponositima, a među udovici utvrđuje. Mrske su Jehovi misli zle, a besjede čistih mile su. Lakomac zatire svoju kuću, a tko mrzi na poklone [mito] živ će biti” (Priče Salamunove 15:25-27).

Izraelski kralj ukazuje na to kako možemo izbjeći jednu čestu grešku: “Srce pravednikovo premišlja što će govoriti, a usta bezbožnička rigaju zlo” (Priče Salamunove 15:28). Kako samo mudar savjet sadrži ova izreka! Bezosjećajnim i nerazumnim riječima koje nam izlete bez razmišljanja rijetko kad postignemo nešto dobro. Ukoliko pak uzmemo u obzir razne faktore, uključujući i okolnosti i osjećaje drugih, manja je vjerojatnost da ćemo reći nešto zbog čega bismo kasnije mogli požaliti.

Zašto je onda dobro bojati se Boga i prihvaćati pouku koju nam on daje? Mudri kralj odgovara: “Daleko je Jehova od bezbožnih, a molitvu pravednih čuje” (Priče Salamunove 15:29). Pravi Bog nije blizu zlih. “Tko odvraća uho svoje da ne čuje zakona, i molitva je njegova mrska”, kaže Biblija (Priče Salamunove 28:9). Oni koji se boje Boga i trude se činiti ono što je ispravno u njegovim očima mogu mu se slobodno obratiti u molitvi s punim uvjerenjem u to da će ih on čuti.

Salamun zatim iznosi zanimljiv slijed reakcija. On kaže: “Sjajne oči vesele srce i vijest koja je dobra krijepi kosti” (Priče Salamunove 15:30, NS). Moždina daje jakost kostima. Jake kosti daju snagu čitavom tijelu, što nam ‘veseli srce’. A veselo srce doprinosi tome da naše oči sjaje. Tako na nas djeluju dobre vijesti.

Nije li točno da nas izvještaji o tome kako širom svijeta sve više ljudi služi Jehovi veoma hrabre? Kad čujemo što se sve postiže putem djela propovijedanja o Kraljevstvu i činjenja učenika, to nas potiče da i sami još više sudjelujemo u službi propovijedanja (Matej 24:14; 28:19, 20). Iskustva onih koji su počeli služiti pravome Bogu Jehovi ispunjavaju naša srca radošću. Budući da ‘dobar glas iz daljne zemlje’ tako pozitivno djeluje na nas, važno je da savjesno predajemo točan izvještaj o tome što smo postigli u službi propovijedanja! (Priče Salamunove 25:25).

Naglašavajući koliko je važno prihvaćati svaki oblik pouke i ukora, mudri kralj kaže: “Uho koje sluša karanje životno nastavaće među mudrima. Tko odbacuje stegu, ne mari za dušu svoju; a tko sluša karanje, biva razuman” (Priče Salamunove 15:31, 32). Ukor, odnosno opomene, ulazi u srce i mijenja ga, dajući mu razboritost. Nimalo ne iznenađuje što “prut kojim se kara” uklanja ‘bezumlje privezano djetetu na srce’! (Priče Salamunove 22:15). Onaj tko sluša ukor postaje razuman, odnosno razvija dobre motive. S druge strane, tko ne sluša ukor, odbacuje život.

Doista, ako smo spremni saslušati mudre opomene i ponizno ih prihvaćamo, to je na našu korist. To ne samo da nam donosi zadovoljstvo, napredak, radost i uspjeh već i slavu te život. Priče Salamunove 15:33 (NS) zaključuju: “Strah Jehovin uči mudrosti, i prije časti ide poniznost.”