Ključni činioci za dobro obrazovanje
NEDAVNO je The New York Times na naslovnoj stranici objavio priču o Latoyi, 16-godišnjoj srednjoškolki. Bilo joj je 11 godina, rekla je, kad ju je njen otac počeo tući i seksualno zlostavljati. Njena majka, koja je bila uživalac droga, napustila je obitelj. “Dom je bio”, izvijestile su novine, “jedan napušteni stan bez WC-a, odnosno soba u kojoj se suviše plašila spavati.” Latoya je međutim bila izuzetna osoba. Unatoč svemu tome, početkom ove godine Latoya je bila predsjednik Nacionalnog udruženja najboljih učenika u svojoj srednjoj školi te zadržala 4 kao prosječnu ocjenu iz posebnih kolegija za natprosječne učenike.
Što može pomoći djetetu koje živi čak i u lošoj sredini da bude dobar učenik? Često je za postizanje dobrog obrazovanja ključni činilac imati neku brižnu odraslu osobu — po mogućnosti jednog ili oba roditelja djeteta — koja je puna podrške i duboko uključena u djetetovo obrazovanje. Jedna je maturantica smatrala da je to toliko važno da je bila potaknuta reći sljedeće: “Djeca mogu samo uz podršku roditelja preživjeti u školi.”
Većina se nastavnika s time slaže. Jedan je nastavnik iz New York Citya tvrdio sljedeće: “Svaki učenik koji dobro uči i koji uspijeva proći kroz obrazovni sistem — a takvih je mnogo — ima roditelja koji je bio uz njega na svakom koraku tog puta.”
Roditeljska podrška, jedan važan činilac
Reader’s Digest prošle je godine istražio sljedeće pitanje: “Zašto su neki učenici bolji od drugih?” Jedan od zaključaka bio je da “čvrste obitelji omogućavaju djeci prednost tokom školovanja.” Roditelji u takvim obiteljima pružaju svojoj djeci pažnju punu ljubavi te im posreduju ispravne vrijednosti i ciljeve. No jedan je roditelj zapazio: “Ne možete im pružiti ispravno vodstvo ako ne znate što se događa u školi.”
Dobar način kako to možete saznati je da odete u posjetu. Jedna je majka koja posjećuje školu napisala: “Kada prolazim hodnicima škole u koju ide moja kći, čujem ružan i prostački govor. Djeca se posvuda bestidno ljubakaju — kad bi to bio film, dobio bi status pornografije.” Takve posjete mogu vam pomoći da shvatite kako je djeci danas teško postići dobro obrazovanje te živjeti moralnim životom.
Značajno je što je publikacija The American Teacher 1994 zabilježila: “Učenici koji su bili žrtve nasilja po svoj će prilici reći kako njihovi roditelji neredovito sudjeluju u raznim školskim sastancima kao što su pojedinačni razgovori s nastavnicima, roditeljski ili grupni sastanci ili posjete školi.”
Jedna je brižna majka otkrila što bi roditelji trebali činiti. “Budite tamo!” rekla je. “Neka školsko osoblje sazna da ste vi zainteresirani za ono što vaše dijete uči. Ja često posjećujem školu i prisustvujem nastavi.” Jedna je druga majka naglasila važnost toga da se bude djetetovim zastupnikom. Objasnila je: “Moja su djeca otišla u savjetnikov ured kako bi s njim razgovarala i doslovce su bila ignorirana. Kada je sljedećeg dana moje dijete mene dovelo, oni su se itekako potrudili da bi pomogli meni — i mom djetetu.”
Ova je majka četvorice dječaka također naglasila važnost pokazivanja interesa za školske aktivnosti koje direktno utječu na obrazovanje vašeg djeteta. “Iskoristite dane kada je škola otvorena za posjete, posjetite izložbe školskih radova — roditelji su pozvani da sudjeluju u bilo čemu čime se njihova djeca bave”, rekla je. “To vam pruža mogućnost da upoznate djetetove nastavnike. Oni trebaju znati da obrazovanje svog djeteta smatrate vrlo važnim dijelom njegovog života. Kada to nastavnici saznaju, onda su spremniji da ulože vrijeme i dodatan trud u vaše dijete.”
Suradnja s nastavnicima
Neki roditelji možda smatraju kako imaju važnijih stvari za obaviti navečer, kada škole planiraju posebne prilike za roditelje da se sastanu s nastavnicima. No ipak, što ima važnije od toga da budete na raspolaganju onima koji pokušavaju pomoći vašoj djeci da postignu dobro obrazovanje? Dobra suradnja između roditelja i nastavnika od presudne je važnosti!
U Rusiji postoji jedna dobra priprema za unapređivanje suradnje između roditelja i nastavnika. Svi se školski zadaci bilježe u ono što se naziva Dnjevnik — bilježnica u kombinaciji s kalendarom u koju se svakodnevno zapisuju sve školske aktivnosti. Učenik mora na svaki sat ponijeti svoj Dnjevnik i pokazati ga nastavniku na njegov zahtjev. Učenici moraju pokazati Dnjevnik i svojim roditeljima, od kojih se zahtijeva da ga svakog tjedna potpišu. Kako je Viktor Lobačov, Moskovljanin koji je otac školaraca, zapazio, “ova informacija pomaže roditeljima da budu u toku sa zadacima i ocjenama svoje djece”.
Danas se međutim nastavnici često žale da roditelji propuštaju pokazati interes za obrazovanje svoje djece. Jedan je srednjoškolski profesor iz Sjedinjenih Država rekao da je jedanput poslao 63 pisma roditeljima informirajući ih o lošem uspjehu njihove djece. Samo su tri roditelja odgovorila tako što su s njim stupila u kontakt!
To je zaista tužno! Roditelji bi trebali biti duboko uključeni u obrazovanje svog djeteta, što je prvenstveno njihova odgovornost. Jedan je prosvjetni radnik točno postavio stvari kada je rekao: “Glavni cilj formalnog obrazovanja jest pružiti podršku roditeljima u odgajanju odgovornih mladih ljudi.”
Zbog toga bi roditelji trebali poduzeti inicijativu da upoznaju nastavnike svog djeteta. Kao što je jedan roditelj rekao: “Nastavnici bi se trebali osjećati slobodnima nazvati vas u bilo kojem trenutku.” Roditelji bi trebali također rado prihvatiti — čak poticati — da nastavnici govore otvoreno o njihovom djetetu. Roditelji bi trebali postavljati konkretna pitanja, kao što su: Imate li ikakvih problema s mojim djetetom? Da li pokazuje poštovanje? Da li pohađa sve satove? Da li dolazi na vrijeme?
Što ako nastavnik kaže nešto o vašem djetetu što nije pohvalno? Nemojte odmah pretpostaviti da je to netočno. Nažalost, mnogi mladi koji kod kuće ili na mjestu obožavanja djeluju kao osobe koje žive časnim životom ustvari žive dvostrukim životom. Stoga pažljivo saslušajte nastavnika i provjerite ono što on ili ona kaže.
Kada vaše dijete dođe kući
Kako se vi kao roditelj osjećate kad se vratite kući s posla? Da ste pod velikim stresom? Frustrirani? Vaše se dijete možda osjeća još gore kad on ili ona dođe kući iz škole. Stoga je jedan otac ohrabrivao: “Učinite dolazak kući lijepim događajem. Vjerojatno su imala vrlo težak dan.”
Jako je poželjno da, kada je to moguće, roditelj bude kod kuće kad dijete dođe. Kao što je jedna majka zapazila: “Djeca vam ne mogu reći što se događa ako vas nema da razgovarate s njima. Ja se zato potrudim da budem kod kuće kad dijete dođe.” Roditelj treba znati ne samo što njegovo dijete radi već i što on ili ona misli i osjeća. Da bi se to otkrilo potrebno je puno vremena, naprezanja i taktičnog ispitivanja (Priče Salamunove 20:5). Važna je svakodnevna izmjena misli.
Jedan je učitelj iz New York Citya zapazio: “Svakog se dana vrijednosti koje zastupa školski sistem u krizi mogu ugraditi u vaše dijete.” Stoga je potaknuo: “Budite budni s obzirom na to što se razvija u srcu vašeg djeteta. Odvojite vrijeme, bez obzira na to koliko biste mogli biti umorni, da ga potaknete da vam se otvori i da bilo kakve neispravne stavove zamijenite ispravnima” (Priče Salamunove 1:5).
Na sličan je način jedan iskusni srednjoškolski profesor savjetovao: “Umjesto da samo pitate što se dogodilo u školi, bilo bi korisno da postavljate ciljana i konkretna pitanja o tome kako je proveo dan i što je radio. To ne trebate činiti na neki krut ili ispitivački način, nego kroz ležeran, neusiljen razgovor s djetetom.”
Richard W. Riley, američki ministar prosvjete, poticao je: “Otvoreno razgovarajte sa svojom djecom, pogotovo s tinejdžerima, o opasnosti droge i alkohola i o vrijednostima koje želite da vaša djeca posjeduju. Takvi intimni razgovori, koliko god ti mogli biti neugodni, mogu spasiti njihove živote.”
Roditelj, pogotovo onaj koji ima odgovornosti u kršćanskoj skupštini, ne bi nikad smio ostaviti dojam da je prezaposlen da bi slušao svoju djecu. Iako bi to što ona kažu moglo biti uznemirujuće, pokažite im svojim izrazom lica i držanjem da vam je drago što ona slobodno razgovaraju s vama. Jedna je učenica savjetovala: “Ne budite šokirani kada vaše dijete govori o drogama ili seksu u školi.”
Zbog sloma obiteljskog života, danas ima mnogih koje se može nazvati ‘dječacima bez oca’ (Job 24:3; 29:12; Psalam 146:9; NW). U kršćanskoj skupštini obično postoji netko tko može pružiti podršku mladoj osobi kojoj je potrebna pomoć. Jesi li ti jedna od onih koja to može?
Unapređujte učenje i odgovornost
Većina mladih ljudi nije tako predana školskim obavezama kao Latoya, koja je spomenuta u uvodu. Većini je potrebno dosta poticaja da bi učila. U pogledu svoje djece bivši je načelnik škola New York Citya, Joseph Fernandez, rekao: “Mi smo kod kuće imali obavezno vrijeme za učenje. Nabavili smo im knjige, poticali ih da posjećuju biblioteke te školu i obaveze odredili kao prioritetne stvari.”
Jedan je drugi školski upravitelj rekao: “Trebamo svoju djecu okružiti knjigama i pričama na način kako ih sad okružujemo televizijom, filmovima, videokasetama i trgovačkim kompleksima.” Kad djeca rade domaće zadaće, roditelji bi mogli urediti da sjede u blizini baveći se učenjem ili čitanjem. Vaša djeca tako mogu vidjeti da cijenite obrazovanje.
U mnogim domovima najveći je izazov učenju televizija. “Do 18. godine”, rekao je jedan prosvjetni radnik, “mladi ljudi provedu 11 000 sati u razredu a 22 000 sati u gledanju televizije.” Roditelji će možda svojoj djeci trebati ograničiti gledanje TV-a tako da će ga možda i sami samo povremeno gledati. Pored toga, posvetite se učenju nečega zajedno sa svojom djecom. Čitajte zajedno. Isplanirajte vrijeme za svakodnevnu provjeru domaće zadaće.
U školi će vaša djeca dobiti puno zadataka koje trebaju napraviti. Hoće li to ispuniti? Vjerojatno hoće ako ste ih kod kuće naučili da vode brigu o svojim obavezama. Jedan važan način kako ih tome možete naučiti jest da im povjerite svakodnevno obavljanje kućanskih poslova. Zatim zahtijevajte da ih obavljaju prema konkretnom rasporedu. Istina, takav će odgoj zahtijevati mnogo truda s vaše strane, ali to će vašu djecu naučiti osjećaju odgovornosti koji im je potreban da bi uspjela u školi i kasnije u životu.
Predanost učenika, presudan činilac
Pedagog Arthur Kirson identificirao je još jedan odlučujući činilac za dobro obrazovanje rekavši o Latoyi, koja je spomenuta u početku, sljedeće: “Prvi put sam je susreo poslije jednog od najtežih incidenata koje je imala kod kuće. Dijete je sjedilo s izgrebenim licem [navodno od zlostavljanja koje je pretrpjela od svog oca]. A jedina stvar koju sam zapazio da ju je ikad zabrinjavala bili su školski zadaci.”
Da, presudan činilac za dobro obrazovanje jest djetetova jaka predanost učenju. Jedan je dječak iz New York Citya primijetio: “U školama je danas u potpunosti na učenicima da razviju osobnu motivaciju i disciplinu kako bi izvukli korist iz školovanja.”
Naprimjer, jednoj je majci koja se brinula za obrazovanje svog djeteta učitelj rekao sljedeće: “Ne brinite gospođo Smith. Justin je tako bistar da mu neće biti potrebno naučiti ispravno pisati. Imat će tajnicu koja će to raditi za njega.” Bez obzira na to koliko je dijete bistro, važno je da svlada vještinu čitanja i pisanja — uključujući sposobnost jasnog pismenog izražavanja te čitljivog i točnog pisanja.
Šokantno je kako neki prosvjetni radnici nisu protestirali kada je glasoviti psiholog Carl Rogers izjavio: “Niti jedan pojedinac nikad ne bi trebao pokušavati naučiti nešto u čemu sam ne vidi vrijednosti.” Što ne valja u njegovoj izjavi? Trebalo bi biti očito da dijete često ne može predvidjeti buduću vrijednost onoga što se od njega zahtijeva da nauči. U mnogim slučajevima vrijednost shvati tek kasnije u životu. Očito je da je djetetu potrebna osobna predanost kako bi postiglo dobro obrazovanje!
Cindy, 14-godišnjakinja koja ide u prvi razred srednje škole, dobar je primjer mlade osobe koja ispoljava takvu predanost. Ona je objasnila: “Ostajem nakon škole i razgovaram s profesorima te ih tako počinjem upoznavati. Pokušavam ustanoviti što žele od svojih učenika.” Ona je također pažljiva na satu i njeni su joj domaći zadaci na prvom mjestu. Kada slušaju na satu ili kad čitaju, uspješni učenici stvore si naviku da to čine s olovkom i papirom pri ruci tako da mogu napraviti dobre bilješke.
Od presudnog je značaja za dobro obrazovanje i obavezno izbjegavanje lošeg društva. Cindy je u vezi s tim rekla sljedeće: “Uvijek tražim nekoga tko ima dobre moralne nazore. Ja naprimjer upitam svoje školske kolegice što misle o toj i toj koja uzima droge ili spava sa svakim. Ako kažu nešto poput: ‘Što u tome ima loše?’ onda shvatim da nisu dobro društvo. Ali ako neka pokaže iskreno gnušanje prema takvom ponašanju i kaže kako ne želi biti takva osoba, onda ću izabrati da sjednem pored nje u pauzi za ručak.”
Očito je da danas postoje mnogi izazovi u postizanju dobrog obrazovanja. Ali takvo je obrazovanje moguće ako i roditelji i učenici upotrijebe ključne činioce. U sljedećem članku razmotrit ćemo još jednu pripremu koja vam može pružiti ogromnu pomoć u postizanju dobrog obrazovanja.
[Okvir na stranici 7]
Tetošiti ili pružati stegu punu ljubavi?
Biblija upozorava da tetošenje djece dovodi do propasti (Priče Salamunove 29:21). Slažući se s tom izjavom, Albert Shanker, predsjednik Američkog udruženja nastavnika, rekao je sljedeće: “Ima roditelja koji misle da za svoju djecu čine samo dobro ako sve što čine, čine onako kako to ona žele. A mi znamo da je to neispravno.”
Čak i mnoga djeca znaju da je takvo tetošenje neispravno. Početkom ove godine jedne su novine iz Massachusettsa izvijestile: “Anketa putem koje su ispitana 1 572 učenika iz zapadnog Springfielda od šestog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole otkrila je da je ‘popustljivost roditelja’, a ne pritisak vršnjaka, to što značajnije utječe da djeca u ovoj dobnoj grupi koriste droge i alkohol.”
Takvo tetošenje djece također je doprinijelo epidemiji spolnog promiskuiteta. Zaista, kao što Biblija kaže, propust da se pruži stega dovodi do obiteljske sramote (Priče Salamunove 29:15).
[Okvir na stranici 10]
Što roditelji mogu učiniti
✔ Upoznajte se sa školom svoga djeteta, upoznajte se s njenim ciljevima i s njenim stavovima prema vrijednostima i vjerovanjima kojih se vi držite.
✔ Upoznajte djetetove nastavnike i pokušajte s njima izgraditi dobar i aktivan odnos.
✔ Budite duboko zainteresirani za djetetove domaće zadaće. Čitajte s njim često.
✔ Kontrolirajte što vaše dijete gleda na televiziji te koliko je gleda.
✔ Promatrajte navike u ishrani svoga djeteta. Nekvalitetna hrana može imati ozbiljne posljedice na njegovu sposobnost koncentriranja.
✔ Pobrinite se da vaše dijete ima dovoljno sna. Umorna djeca dobro ne uče.
✔ Pokušajte pomoći svom djetetu da izabere dobre prijatelje.
✔ Budite svom djetetu najbolji prijatelj. Potrebno mu je što je više moguće zrelih prijatelja.
Što djeca mogu učiniti
✔ Odredite uz pomoć svojih roditelja ciljeve obrazovanja te načine kako ćete ih postići. Razmotrite ove ciljeve sa svojim nastavnicima.
✔ Pažljivo odaberite svoje predmete uz pomoć svojih nastavnika i roditelja. Izborni predmeti koji su laki obično nisu najbolji.
✔ Pokušajte izgraditi dobar odnos sa svojim nastavnicima. Saznajte što očekuju od vas. Razgovarajte s njima o svom napretku i problemima.
✔ Budite pažljivi na satu. Ne dajte se uvući u ponašanje koje narušava red u razredu.
✔ Mudro birajte prijatelje. Oni mogu unapređivati ili kočiti vaš napredak u školi.
✔ Pišite domaće zadaće i ispunite dodijeljena vam zaduženja kako najbolje možete. Uložite ozbiljan trud prilikom toga. Ako je potrebno, obratite se svojim roditeljima ili nekim drugim zrelim odraslima za pomoć.
[Slika na stranici 8]
S poštovanjem slušajte ako nastavnik ima pritužbe na vaše dijete
[Slika na stranici 9]
Svaki dan ispitujte svoje dijete o školi