Jesi li zadovoljan s Jehovinim duhovnim pripremama?
“‘Iskušajte me molim u tome’, rekao je Jehova nad vojskama, neću li vam otvoriti ustave nebeske i stvarno na vas izliti blagoslov, dok vam ne bude dosta” (MALAHIJA 3:10, NS).
1. Kojim se pripremama udovoljava zahtjevima većine živih stvorenja?
AKO prestaneš disati umrijet ćeš za nekoliko minuta. Prestaneš li piti vodu umrijet ćeš za nekoliko dana. Ako prestaneš jesti umrijet ćeš za nekoliko tjedana. A prestaneš li se hraniti Jehovinim duhovnim pripremama, umrijet ćeš zauvijek. Jehova brine za zrak, vodu i hranu, što je potrebno svim živim stvorenjima. Stoga je psalmist rekao Jehovi: “Otvaraš ruku svoju i zadovoljavaš želje svega živoga” (Psalam 145:16, NS). Zahtjevima većine živih stvorenja u potpunosti se udovoljava materijalnim pripremama. Naprotiv, kod ljudskih stvorenja nije tako.
2. Što je želja čovječjeg srca, i koje su pripreme potrebne da bi joj se udovoljilo?
2 Isus je ukazao na to rekavši: “Čovjek neka ne živi samo o kruhu, nego o svakoj riječi koja izlazi iz Jehovinih usta” (Matej 4:4, NS). Niža stvorenja nemaju pojma o vječnosti, ali čovjek ga ima kako to proizlazi iz Propovjednika 3:11: “I nedogledno vrijeme stavio im je u srce” (NS). Prijevod Bakotić kaže: “On je njima u srce i misao o večnosti metnuo.” Dakle, želja čovječjeg srca je da živi do u nedogledno vrijeme, da zauvijek. Ali, za to nisu dovoljni samo zrak, voda i kruh. Za vječni život su potrebne duhovne pripreme, utemeljene na “svakoj riječi koja izlazi iz Jehovinih usta.” Danas ih nalazimo u jednoj jedinoj knjizi, u Bibliji, a njena zaliha je neiscrpna — u njoj ima sve što ti treba, čak više nego što možeš upamtiti. Ta se zaliha neće nikada isprazniti.
3. Što je Isus istakao kao najvažniju stvar, i koju je tajnu spomenuo Pavao?
3 Isus nas je učio da se molimo za potrebnu fizičku hranu: “Daj nam danas kruh naš za ovaj dan.” Ipak, duhovne je stvari stavio na prvo mjesto, kad je nedugo iza toga rekao: “Tražite, dakle, najprije Kraljevstvo i njegovu pravednost” (Matej 6:11, 33, NS). Fizička hrana daje nam snagu za jedan dan; neprestano uzimanje duhovne hrane može nas održavati na životu cijelog našeg vijeka, da čak zauvijek. Stoga, nemoj biti previše zabrinut za materijalne stvari. Sjeti se Pavla. On je govorio o jednom izvoru duhovne snage, koji mu je omogućio da bude zadovoljan neovisno o materijalnim okolnostima: “U svemu i pod svim okolnostima sam upoznao tajnu kako biti sit, tako i gladovati, kako obilovati, tako oskudijevati. Jer za sve imam snage pomoću onoga koji mi daje moć” (Filipljanima 4:12, 13, NS).
Na nezadovoljne dolazi nevolja
4. S kojim pripremama nije bio zadovoljan prvi ljudski par, i što su još tražili?
4 Mnogi, doduše, nisu zadovoljni s Jehovinim pripremama. Već naši praroditelji nisu bili zadovoljni. Oni su živjeli u rajskom vrtu — lijepi su krajolici radovali njihove oči, udisali su zrak ispunjen mirisom cvijeća, krijepili su se ukusnom hranom, a pjev ptica bio je serenada njihovim ušima. Osim toga, imali su zanimljiv posao — voditi brigu o tom vrtu, uz blagoslov ispunjavanja Zemlje savršenim potomcima. Ali oni su bili sebični. Nije im bilo dosta što im je Bog dao. Željeli su više. Htjeli su sami odlučivati što je ispravno, a što neispravno. To su i učinili, i prva odluka koju su donijeli kobno je djelovala. Izgubili su sve, ne samo za sebe nego i za svoje potomke (1. Mojsijeva 3:1-7,16-19).
5. Čime je Jehova blagoslovio Izraelce, i kako su na to reagirali?
5 Izraelci su oponašali taj loš primjer. Bog ih je oslobodio iz egipatskog ropstva, učinio ih je nacijom, dao im je savršeni zakon, vodio ih na njihovim putovanjima kroz pustinju, opskrbio ih odjećom koja se nije istrošila, čudom ih je snabdijevao hranom koja je padala s neba i vodom koja je izvirala iz stijene. Ali, oni nisu bili zadovoljni s Jehovinim pripremama (1. Korinćanima 10:1–5). Lutajući pustinjom uvijek su se iznova žalili (2. Mojsijeva 13:21, 22; 4. Mojsijeva 11:1-6; 5. Mojsijeva 29:5).
6. S kojim postupcima su Izraelci na sebe kao naciju navukli uništenje?
6 Gunđali su i kad su se nastanili u Obećanu zemlju — plodnu, dobro navodnjavanu zemlju u kojoj “teče mlijeko i med”. Još uvijek nezahvalni i nezadovoljni s Jehovinim pripremama, napustili su njegovo obožavanje, okrenuli se idolopokloničkom obožavanju seksa, žrtvovali su svoju djecu Molohu i time na sebe kao naciju navukli uništenje. Nakon oslobođenja iz babilonskog ropstva slijedili su usmene tradicije, koje su Riječ Božju učinile nevažećom. Konačno su otišli tako daleko da su ubili svog obećanog Mesiju, Isusa Krista (5. Mojsijeva 6:3; 8:7-9; Suci 10:6; 1. Carevima 14:22–24; 2. Carevima 21:1-16; Izaija 24:1-6; Matej 15:3-9; 27:17–26).
7. U kom pogledu je današnje svećenstvo kršćanstva nastavilo putem nevjernih svećenika Malahijinog vremena?
7 Sve do današnjeg dana ljudi u općenitom daju prednost krivim religioznim vjerskim gledištima. Svećenstvo prezire Jehovino ime, da čak ga i ne upotrebljava. Oni ga obeščašćuju s nebiblijskim naukama kao što su nauka o trojstvu, o besmrtnosti duše i vječnim paklenim mukama. Njihove su nauke ne samo zaražene s neistinama koje potječu iz starog Babilona i Egipta, nego su i u mnogim slučajevima zatrovane nijekanjem Kristove otkupne žrtve i prihvaćanjem teorije o evoluciji. Poput svećenika Malahijinog vremena oni otimaju Jehovi slavu koja mu pripada (Malahija 1:6-8; 3:7-9).
8. a) Koji poziv su dobili ne samo svećenici Malahijinog vremena već i današnji religiozni vođe? b) Tko je prihvatio taj poziv, i s kojim rezultatom?
8 Izraelci su tada bili ohrabreni da se očiste i da se vrate Jehovi. “Vratite se k meni, i ja ću se vratiti k vama”, rekao je Jehova. Osim toga pozvao ih je: “‘Iskušajte ime molim u tome’, rekao je Jehova nad vojskama, ‘neću li vam otvoriti ustave nebeske i stvarno na vas izliti blagoslov, dok vam ne bude dosta’” (Malahija 3:7, 10, NS). Vratio se samo ostatak židovske nacije; danas je iz krivih religija svijeta izašao vjerni ostatak duhovnih Izraelaca. Kao njegovi svjedoci oni slave Jehovu zajedno s rastućim velikim mnoštvom drugih, ovcama sličnih obožavalaca (Ivan 10:16). Jehova je držao svoje obećanje i ‘otvorio ustave nebeske i izlio na njih blagoslov, dok vam ne bude dosta’ — stvarno gozba duhovne hrane! (Izaija 25:6).
Duhovna hrana u izobilju
9. Koje duhovne pripreme stoje danas na raspolaganju, kojim sredstvima i s kojim rezultatom?
9 “Vjerni i razoriti rob” kojeg je Isus prorekao za naše vrijeme, marljivo priprema duhovnu hranu u izobilju (Matej 24:45). Samo 1986. godine je preko tri milijuna Jehovinih svjedoka u 208 zemalja i otoka, na oko 200 jezika posredovalo duhovnu hranu drugima, i to kroz posjete od kuće do kuće i raspačavanjem stotine milijuna knjiga, časopisa i Biblija. Mnogi su se poslužili tom duhovnom hranom i okrijepili se; u samo jednoj godini bilo je preko 225 000 novokrštenih.
10. Koje pripreme nam stoje na raspolaganja da bismo uvažili Pavlovu opomenu da se sastajemo?
10 Jehovine duhovne pripreme uključuju također oblasne kongrese, pokrajinske kongrese i pet tjednih sastanaka koji se redovito održavaju u preko 52 000 skupština Jehovinih svjedoka — sve se to obavlja u poslušnosti prema Pavlovoj opomeni iz poslanice Jevrejima 10:25, da “ne propuštamo naše sastanke”
11. Kako se može predočiti poželjan način pripremanja duhovne hrane?
11 Ako žena pozove goste na ručak, tada neće pripremiti samo komad mesa i staviti ga na tanjur. Ona će upotrijebiti začine i umak za obogaćenje okusa, te će ukrasiti jelo raznim dodacima, kako bi bilo poželjno očima. Već sam izgled i miris izaziva lučenje sline u ustima i da prorade želučani sokovi. Takove su i Jehovine duhovne pripreme — nisu iznijete suhoparnim, enciklopedijskim stilom, nego na ukusan način koji oduševljava i dira srce. Svaki pojedini kršćanin treba slijediti taj primjer. “Zar samo uho ne ispituje riječi kao što nepce kuša hranu?” (Job 12:11, NS).
12. Koje primjere imamo za ukusno pripremanje duhovne hrane?
12 U prvom zadatku našeg “Vodiča za Teokratsku službu osposobljavanja” naglašava se važnost ugodnih riječi. Salamun je upotrebljavao ne samo ispravne, nego i ugodne riječi (Propovjednik 12:10). U Psalmu 45:2, NS, čitamo o Mesiji, Isusu Kristu slijedeće proročanstvo: “Po usnama ti se ljupkost prosula.” Tako je i bilo. Njegovi slušaoci su se divili “privlačnim riječima koje su izlazile iz njegovih usta.” Oni su pristajali uz njega, rano ujutro dolazili su u hram, slušali ga s radošću i divili se njegovom načinu učenja. Službenici koji su ga trebali uhapsiti, rekli su: “Nikada nitko nije govorio kao on” (Luka 4:22, NS; 19:48; 21:38; Marko 12:37; Matej 7:28; Ivan 7:46, NS). Mi smo dobili knjigu Vodič da bi nam se pomoglo govoriti ugodne riječi istine. Da li se u potpunosti koristiš njom?
13. Koliko je izrazit savjet iz Efežanima 5:15-17 da “koristimo vrijeme”, i zašto se to toliko naglašava?
13 Riječi zapisane u Efežanima 5:15–17 opominju nas: “Zato dobro pazite kako postupate, ne kao ludi, nego kao mudri; koristeći svoje povoljno vrijeme, jer su dani zli. Zato prestanite biti nerazumni, nego i dalje uočavajte što je Jehovina volja” (NS). Grčka riječ koja je ovdje prevedena sa “vrijeme”, ne znači samo vrijeme u općenitom smislu, nego označava određeno vrijeme, vrijeme povoljno za određenu svrhu. Grčki glagol preveden sa “koristiti” stoji u intenzivnom obliku i “znači u ovom kontekstu vjerovatno ‘intenzivno koristiti’, to jest uhvatiti svaku priliku koja se pruža” (The New International Dictionary of New Testament Theology, svezak l, str. 268). Da li u svom vremenskom planu uhvatiš vremena da bi se kao mudar koristio Jehovinim duhovnim pripremama? Trebalo bi to raditi. Svi bismo trebali tako postupati. Zašto? “Jer su dani zli.”
Od duhovne pustinje do duhovnog raja
14. Koji biblijski citat nam služi kao primjer i za koje obilježje engleskog prijevoda New World Translation Reference Bible (Novi svijet prijevod Studijske Biblije)?
14 Jedna istaknuta duhovna priprema je naš New World Translation of the Holy Scriptures — With References (Novi svijet prijevod Svetog pisma sa studijskim uputama) objavljen godine 1984. (na engleskom jeziku). On ima mnoga obilježja koja nam omogućuju da korištenjem vremena proširimo svoju spoznaju. Jedan primjer toga su upute na povezane biblijske retke. Uzmimo na primjer Psalam 1:3, koji govori o stanju čovjeka koji razmišlja o Božjem zakonu dan i noć. Taj citat glasi: “I on će zacijelo postati kao stablo usađeno pored tekućih voda, koje u pravo vrijeme donosi svoj plod i čije lišće ne vene, i sve što čini uspješno će bit” (NS). Ovaj citat govori mnogo više nego što to može zapaziti oko čitača prilikom letimičnog čitanja.
15. Koja se pitanja postavljaju u vezi sa stablom spomenutim u Psalmu 1:3, i koje objašnjenje nalazimo u Izaiji 44:4?
15 Zapazi slijedeće: Stablo je zasađeno. Tko ga je zasadio? Ono raste pokraj tekućih voda (množina). Da li može jedno te isto stablo rasti pokraj više voda? Ne. Dakle, ispitaj stvar. Od kakve je važnosti ovo stablo? Tvoje duhovno oko će se otvoriti pomoću uputa na povezane biblijske citate. Tamo su navedeni Izaija 44:4 i 61:3 kao i Jeremija 17:8. U Izaiji 44:4 se kaže da će Božji sluge biti kao stabla “pokraj prokopa punih vode” (NS). Mnogo prokopa? Pa da, vode su prokopi za navodnjavanje kojima se dovodi voda drveću koje je u voćnjaku.
16. Koje daljnje razjašnjenje proizlazi iz Izaije 61:3 i Jeremije 17:8?
16 U Izaiji 61:3 nazvana su neka od tih stabala “visoko drveće pravde, sad Jehovin, njemu lijepa odlika” (NS). Jehova ih sadi i navodnjava, on je taj kome plodovi drveća služe kao lijepa odlika. Čovjek koji o Božjem zakonu razmišlja dan i noć, postat će prema Jeremiji 17:8 “stablo zasađeno uz vodu što korijenje pušta k potoku; ne mora se ničeg bojati kada dođe žega, na njemu uvijek zelenilo ostaje. U sušnoj godini brigu ne brine, ne prestaje donositi plod” (ST). Njegovo lišće neće uvenuti; što god radi bit će uspješno.
17. Koja se slika ocrtava sada u vezi Psalma 1:3, i koju ulogu igramo mi u tome?
17 Sada su nam se otvorile oči. U Psalmu 1:3 opisana je lijepa slika. Oni koji razmišljaju o Jehovinom zakonu dan i noć kao stabla su zasađena pokraj nepresušnog izvora vode. Oni nisu više dio duhovno isušenih svjetovnih organizacija, nego su sada povezani s Božjom organizacijom koja je obilno opskrbljena osvježavajućim vodama istine. Oni se uistinu nalaze u duhovnom raju, gdje se duhovno osvježavaju i donose Jehovi na slavu duhovne plodove. Razmisli i o slijedećem: Bog upotrebljava svoje Svjedoke da bi pomogli ljudima izići iz isušenih, izblijeđenih svjetovnih organizacija u taj osvježavajući, dobro navodnjavani duhovni raj.
18. Kako reagiraju neki kad vide spretnost drugih u svjedočenju, i zašto to možda njima ne uspjeva tako dobro?
18 Da bismo mogli djelotvorno izvršavati to djelo mi moramo svoje misli i srce držati u stezi, kako bismo koristili sve Jehovine duhovne pripreme. Slušajući nekoga kako objašnjava biblijski citat poneki kažu: “Želio bih da i ja tako dobro poznajem Bibliju!” Ali, ako bi sebe držali u stezi i intenzivno proučavali Bibliju, mogli bi i oni rasti u poznavanju Biblije. Slušajući kako netko svjedoči na vratima, neki kažu: “Želio bih da znam svjedočiti tako dobro kao on!” No, ako bi sebe držali u stezi i redovito sudjelovali u službi propovijedanja, koristeći se knjigom Raspravljanje na temelju Pisma, mogli bi i oni postati spretniji u svjedočenju. Slušajući kako netko drži biblijsko predavanje, neki kažu: “Želio bih da i ja znam održati tako dobro predavanje!” Ako bi sebe držali u stezi i dobro pripremali svoje govore u Teokratskoj školi propovijedanja, razrađujući pri tome zadatke iz knjige Vodič, mogli bi i oni napredovati u svojoj govorničkoj sposobnosti.
19. Koji je ključ za razvijanje naših sposobnosti u svjedočenju?
19 Lijepo je kad se ima želja, ali želja bez truda ne vodi k cilju. Samo radom želja postaje stvarnošću. Drži se u stezi, da bi iskoristio vrijeme i izvršio posao, koji vodi k ostvarenju želja. Mišić koji se ne upotrebljava zakržlja. Nekorištena vještina se gubi. Ako ne koristiš svoj um, vene sposobnost razmišljanja. Ne koristiš li svoju spoznaju izgubit ćeš je. U svakom slučaju vrijedi pravilo: Što ne koristiš, gubiš. ‘Upotrebom se uvježbava moć razlučivanja’. Tada će “sposobnost mišljenja paziti na tebe i razboritost će te čuvati” (Jevrejima 5:14, NS; Priče Salamunove 2:11, NS).
20. Što možemo izbjeći ako se koristimo Jehovinim duhovnim pripremama, a što ćemo dobiti?
20 Dakle, koristi se Jehovinim duhovnim pripremama. Raduj se zajedno s njegovim zadovoljnim obožavateljima. Utekni gladi koju je prorekao Amos: “‘Gle, dani dolaze’, riječ je suverenog Gospodina Jehove, ‘kad ću poslati glad na zemlju, ne glad kruha ni žeđ vode, nego slušanja riječi Jehovinih’” (Amos 8:11, NS). Priključi se onima koji jedu i raduju se, a ne onima koji odbijaju hranu i koji će se postidjeti: “Ovako kaže Suvereni Gospodin Jehova: ‘Gle! sluge će moje jesti, a vi ćete gladovati. Gle! sluge će moje piti, a vi ćete žeđati. Gle! sluge će se moje radovati, a vi ćete se stidjeti” (Izaija 65:13, NS).
Sjećaš li se?
◻ Kako je nacija Izrael pokazala svoje nezadovoljstvo s Jehovinim pripremama?
◻ Kako se proročanstvo iz Malahije 3:10 ispunilo na Jehovinim svjedocima?
◻ Koje je temeljno značenje Psalma 1:3?
◻ Zašto je neophodno koristiti se onim što smo naučili kroz Jehovine duhovne pripreme?