Koliko su pouzdana biblijska predviđanja?
DANAS postoji mnoštvo povijesnih knjiga. Izvještaji o zbivanjima u prošlosti često su doista fascinantni. Dok ih čitamo, možemo sami sebe vidjeti na mjestu drevne radnje. Naša mašta može odlebdjeti tako da se na nijemim stranicama pojavljuju ljudi, mjesta i događaji.
Takva je knjiga Biblija — puna je uzbudljivih povijesnih izvještaja. Preko njenih stranica možemo se upoznati s muškarcima i ženama kao što su Abraham, njegova žena Sara, kralj David, kraljica Estera i Veliki Učitelj Isus Krist. Možemo, zapravo, zajedno s njima hodati, čuti što su oni govorili i vidjeti što su oni vidjeli. No, mnogi smatraju da je Biblija daleko više nego samo povijesna knjiga. Vjeruju da sadrži nešto što se naziva unaprijed napisana povijest. Zašto? Zato što je Biblija puna predviđanja, odnosno proročanstava.
No, koliko su pouzdana biblijska predviđanja? Ako su se biblijska proročanstva ispunila u prošlosti, ne bismo li trebali očekivati da će se obistiniti i predviđanja o budućnosti? Pogledajmo sada nekoliko primjera da bismo ustanovili jesu li biblijska predviđanja pouzdana.
Izrael i Asirija na svjetskoj sceni
Božji prorok Izaija, koji je počeo proricati oko 778. pr. n. e., pretkazao je: “Bit će izgažen nogama gizdav vijenac pijanica Efrajimovih, i uveo cvijet blistava mu nakita uvrh plodnih dolina; bit će kao rana smokva prije ljeta; čim je tko spazi, odmah je ubere” (Izaija 28:3, 4, St). U skladu s ovim predviđanjem, glavni je grad Izraela, Samarija, u polovici osmog stoljeća pr. n. e., postao poput zrele smokve podobnim da ga uberu i progutaju vojne snage Asirije. Upravo se to dogodilo kad je 740. pr. n. e. Asirija osvojila Samariju (2. Carevima 17:6, 13, 18).
S vremenom je došao red na Asiriju da postane moćnom u povijesti. Njen glavni grad bio je Niniva, koji je zbog okrutnog postupanja sa zarobljenicima bio tako zloglasan da je prozvan ‘krvnim gradom’ (Nahum 3:1, Šarić). Sam Jehova Bog naredio je uništenje Ninive. Preko proroka Nahuma Bog je, primjerice, rekao: “Gle, ja ću na te! (...) Osramotit ću te i načinit ću od tebe prizor. Svaki, koji te vidi, bježat će od tebe i vikat će: ‘Niviva je razorena!’” (Nahum 3:5-7, Ša). I Sofonija je pretkazao razaranje Asirije i opustošenje Ninive (Sofonija 2:13-15). Ta su se proročanstva ispunila 632. pr. n. e. kad su združene snage babilonskog kralja Nabopolasara i Medijca Kjaksara iznenada opljačkale i razorile Ninivu — učinile su to tako temeljito da je čak i lokacija grada preko 2 000 godina bila nepoznata. Zatim se na svjetskoj sceni pojavilo Babilonsko Carstvo.
Predviđanje uništenja Babilona
U Bibliji je zapisano predviđanje poraza Babilonskog Carstva, te je prorečeno kako će pasti njegov glavni grad, Babilon. Prorok Izaija je gotovo dva stoljeća unaprijed upozorio da će korito rijeke Eufrat biti isušeno. Rijeka je tekla kroz Babilon, a vrata prema rijeci bila su prijeko potreban dio gradske utvrde. Proročanstvo imenuje Kira kao osvajača i navodi da “vrata” pred napadačima neće biti zatvorena (Izaija 44:27–45:7). Bog se, u skladu s tim, pobrinuo za to da su tijekom slavlja, one noći kad su vojne jedinice Kira Velikog izvršile napad, vrata prema rijeci Eufrat ostala otvorena. Zato su mogli bez teškoća riječnim koritom ući u grad i osvojiti Babilon.
Povjesničar Herodot je pisao: “Kir je (...) stacionirao dio svoje vojske tamo gdje Eufrat ulazi u [Babilon] a drugu jedinicu s druge strane, tamo gdje rijeka izlazi iz grada. Obojima je naredio neka riječnim koritom prodru u grad čim vide da je voda dovoljno plitka. (...) Iskopavši kanal, skrenuo je tok rijeke u jezero (koje je u to vrijeme bilo močvara) i na taj je način toliko snizio vodostaj u riječnom koritu da se kroz njega moglo gaziti. Perzijska vojska, koja je radi toga ostavljena na ulazu u Babilon, zagazila je u rijeku, koja je sada bila samo toliko duboka da je odraslom muškarcu dosezala do pola stegna, i njenim je koritom ušla u grad. (...) Tamo je bilo u toku slavlje, i čak dok se grad osvajao nastavili su s plesom i veseljem, sve dok nisu postali svjesni toga što se zapravo događa” (Herodotus—The Histories, prevedeno [na engleski] od Aubreya de Selincourta).
U toj je noći Božji prorok Danijel upozorio babilonskog vladara na predstojeću katastrofu (Danijel, 5. poglavlje). Manje moćan Babilon postojao je još nekoliko stoljeća nakon toga. Od tamo je apostol Petar u prvom stoljeću n. e., naprimjer, napisao svoje prvo nadahnuto pismo (1. Petrova 5:13). No, Izaijino proročanstvo navodi: “Babilon (...) će [biti] ko Sodoma i Gomora kad ih Bog zatrije. Nikad se više neće naseliti.” Bog je također rekao: “Zatrt ću Babilonu ime i ostatak, rod i porod” (Izaija 13:19-22; 14:22, St). Kao što je bilo predviđeno, Babilon je konačno postao gomilom ruševina. Bilo koja moguća obnova tog drevnog grada privlačila bi možda mnoge turiste, no ipak bi ga ostavila bez svog ‘roda i poroda’.
Danijel — Jehovin prorok koji je bio u Babilonu kad je grad pao — imao je viziju u kojoj je vidio medijske i perzijske osvajače. Vidio je dvorogog ovna i jarca koji je imao veliki rog među očima. Jarac je napao i oborio ovna, slomivši njegova dva roga. Zatim je slomljen veliki rog jarca, a mjesto njega izrasla su četiri roga (Danijel 8:1-8). Kao što je biblijsko proročanstvo predvidjelo i povijest potvrdila, dvorogi ovan predstavljao je Medo-Perziju. Jarac je predočavao Grčku. A što je s njegovim ‘velikim rogom’? Pokazalo se da je to bio Aleksandar Veliki. Kad je taj slikoviti rog slomljen, nadomjestila su ga četiri simbolična roga (odnosno kraljevstva). Nakon što je Aleksandar umro, vlast su, u skladu s proročanstvom, preuzela četiri njegova generala — Ptolemej I Soter u Egiptu i u Palestini; Seleuk Nikator u Mezopotamiji i Siriji; Kasandar u Makedoniji i Grčkoj; a Lizimah u Trakiji i Maloj Aziji (Danijel 8:20-22).
Predviđanje svijetle budućnosti
Biblijska predviđanja s obzirom na događaje kao što su opustošenje Babilona i poraz Medo-Perzije samo su primjeri mnogih biblijskih proročanstava koja su se ispunila u prošlosti. Biblija sadrži i predviđanja svijetle budućnosti koju će ostvariti Mesija, Božji Pomazanik.
Pisci Kršćanskih grčkih pisama primijenili su neka mesijanska predviđanja iz Hebrejskih pisama na Isusa Krista. Pisci evanđelja su, naprimjer, pokazali da je Isus rođen u Betlehemu, kao što je to prorekao prorok Mihej (Mihej 5:2; Luka 2:4-11; Ivan 7:42). Nakon Isusovog rođenja poubijana su mala djeca, čime se ispunilo Jeremijino proročanstvo (Jeremija 31:15; Matej 2:16-18). Riječi Zaharije (9:9), ispunile su se kad je Krist ušao u Jeruzalem na magaretu (Ivan 12:12-15). A kad su vojnici, nakon što je Isus pribijen na stup, među sobom razdijelili njegovu odjeću, ispunile su se riječi psalmista: “Haljine moje dijele među sobom i kocku bacaju za odjeću moju” (Psalam 22:19, St).
Druga mesijanska predviđanja ukazuju na radosno doba za čovječanstvo. Danijel je u viziji vidio kako netko “kao Sin čovječji” prima “vlast, čast i kraljevstvo” od Jehove, ‘Pradavnoga’ (Daniel 7:13, 14, St). A što se tiče mesijanske vlasti tog nebeskog Kralja, Isusa Krista, Izaija je izjavio: “Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vječni, Knez mironosni. Nadaleko vlast će mu se sterat, i miru neće biti kraja nad prijestoljem Davidovim, nad kraljevstvom njegovim: učvrstit će ga i utvrdit u pravu i pravednosti. Od sada i dovijeka učinit će to privržena ljubav Jahve nad Vojskama” (Izaija 9:5, 6, St).
Prije nego što pravedna vlast Mesije ostvari punu prevlast, morat će se dogoditi nešto vrlo značajno. I to je predviđeno u Bibliji. S obzirom na mesijanskog Kralja, psalmist je pjevao: “Pripaši mač uz bedra, junače (...). Zajaši i kreni za istinu, za vjernost i pravdu” (Psalam 45:4, 5, St). Ukazujući na naše vrijeme, Biblija također pretkazuje: “U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada propasti i neće prijeći na neki drugi narod. Ono će razbiti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka” (Daniel 2:44, St).
Predsjaj prilika kakve će vladiti pod mesijanskom vlašću daje nam 72. Psalam. Naprimjer, “u danima njegovim cvjetat će pravda i mir velik — sve dok bude mjeseca” (redak 7, St). Tada neće biti nepravde ili nasilja (redak 14). Nitko neće gladovati, jer će biti ‘izobila žita u zemlji, po vrhuncima klasje šuštit će ko Libanon’ (redak 16, St). I pomisli samo! Te i još druge blagoslove možeš i ti uživati u zemaljskom raju nakon što sadašnji sustav stvari bude zamijenjen Božjim obećanim novim svijetom (Luka 23:43; 2. Petrova 3:11-13; Otkrivenje 21:1-5).
Biblijska predviđanja stoga sasvim sigurno zavređuju da ih istražiš. Zašto, dakle, ne bi zamolio Jehovine svjedoke za daljnje informacije? Istraživanje biblijskih proročanstava može ti pomoći da uvidiš gdje se nalazimo u struji vremena. To u tvom srcu može i produbiti cijenjenje prema Jehovi Bogu i njegovoj divnoj pripremi za vječni blagoslov svima koji ga ljube i slušaju.
[Slika na stranici 5]
Znaš li što znači Danijelova vizija o jarcu i ovnu?
[Slika na stranici 7]
Hoćeš li doživjeti ispunjenje biblijskih predviđanja o sretnom životu na rajskoj Zemlji?