23. knjiga Biblije — Izaija

 1. Kakve su okolnosti u osmom stoljeću pr. n. e. vladale na Bliskom istoku, a osobito u Izraelu i Judi?

PRIJETEĆA sjena okrutnog asirskog vladara nadvila se nad druga carstva i manja kraljevstva Bliskog istoka. Cijelo je to područje brujalo pričama o uroti i sklapanju vojnog saveza (Iza. 8:9-13). Otpadnički Izrael na sjeveru ubrzo je trebao postati žrtvom te međunarodne zavjere, a u opasnosti su bili i kraljevi koji su na jugu vladali Judom (2. Kralj., 15-21. poglavlje). U upotrebu su ušle nove vrste oružja, što je također doprinosilo općem stanju straha (2. Ljet. 26:14, 15). Od koga se mogla očekivati zaštita i spas? Iako je Jehovino ime stalno bilo na usnama naroda i svećenstva u malom kraljevstvu Judi, njihovo je srce bilo upravljeno u posve suprotnom smjeru, najprije prema Asiriji, a potom prema Egiptu (2. Kralj. 16:7; 18:21). Izgubili su vjeru u Jehovinu moć. Ako i nisu uvijek izravno obožavali idole, nego Jehovu, njihov je način obožavanja bio prožet licemjerjem, temeljio se na formalizmu i u njemu nije bilo istinskog straha pred Bogom.

 2. (a) Tko se i kada odazvao na poziv da bude Božji zastupnik? (b) Što je značajno u vezi s prorokovim imenom?

² Tko će, onda, zastupati Jehovu? Tko će obznaniti da je on moćni izbavitelj? Na odgovor nije trebalo dugo čekati: “Evo me, mene pošalji!” Odazvao se Izaija, koji je već i prije prorokovao. To je bilo otprilike 778. pr. n. e., one godine kad je umro gubavi kralj Uzija (Iza. 6:1, 8). Izaijino ime znači “spasenje je Jehova”, pa ima isto značenje kao i ime “Isus” (“Jehova je spasenje”), samo što je pisano obrnutim redoslijedom. Od početka pa sve do kraja Izaijina proročanstva ističu tu misao: od Jehove je spasenje.

 3. (a) Što se zna o proroku Izaiji? (b) U kojem je razdoblju prorokovao i koji su proroci bili njegovi suvremenici?

³ Izaijin je otac bio Amos (ne radi se o istoimenom proroku iz Jude) (1:1). Biblija ne govori ništa o Izaijinom rođenju i smrti, no židovska predaja tvrdi da ga je zli kralj Manaše dao prepiliti. (Usporedi Hebrejima 11:37.) Iz Izaijinih zapisa saznajemo da je živio u Jeruzalemu sa svojom ženom proročicom i da je imao najmanje dva sina koja su imala proročanska imena (Iza. 7:3; 8:1, 3). Služio je tijekom vladavine najmanje četvorice Judinih kraljeva: Uzije, Jotama, Ahaza i Ezekije. Po svemu sudeći, njegova je služba započela otprilike 778. pr. n. e. (kad je Uzija umro, ili možda čak i prije toga), a trajala je do nepoznatog datuma nakon 732. pr. n. e. (14. godine Ezekijine vladavine), odnosno najmanje 46 godina. Nesumnjivo je prije svršetka svoje službe sam i zapisao svoja proročanstva (1:1; 6:1; 36:1). Njegovi suvremenici bili su proroci Mihej (u Judi) te Hošea i Oded (u sjevernom kraljevstvu) (Mih. 1:1; Hoš. 1:1; 2. Ljet. 28:6-9).

 4. Na temelju čega zaključujemo da je Izaija pisac ove knjige?

⁴ Izaija 30:8 potvrđuje da je Jehova zapovjedio Izaiji da zapiše osude koje je prorekao: “Sada idi, napiši to na ploču pred njima, upiši to u knjigu, da ostane za dan budući, za svjedočanstvo dovijeka.” U staro su doba židovski rabini prihvaćali Izaiju kao pisca knjige koja nosi njegovo ime i tu su knjigu uvrstili kao prvu među velike proroke (u koje spadaju Izaija, Jeremija i Ezekijel).

 5. Što svjedoči o nedjeljivosti Izaijine knjige?

⁵ Premda neki tvrde da promjena stila pisanja od 40. poglavlja nadalje pokazuje da je taj dio napisao neki drugi pisac — “Drugi Izaija” — drugačiji sadržaj trebao bi biti dovoljan razlog za promjenu stila. Postoji mnogo dokaza da je Izaija napisao cijelu knjigu koja nosi njegovo ime. Primjerice, u prilog nedjeljivosti te knjige govori i izraz “Svetac Izraelov” koji se javlja 12 puta u 1-39. poglavlju i 13 puta u 40-66. poglavlju, dakle ukupno 25 puta, a u svim ostalim hebrejskim knjigama Biblije samo 6 puta. I apostol Pavao je potvrdio da je knjiga nedjeljiva time što je citirao iz svih njenih dijelova, a cijelu je knjigu pripisao samo jednom piscu — Izaiji. (Usporedi Rimljanima 10:16, 20; 15:12 s Izaijom 53:1; 65:1; 11:1.)

 6. Zašto se može reći da tekst Izaije iz Svitaka s Mrtvog mora nepobitno dokazuje (a) da u svojim Biblijama i dan-danas čitamo izvorni i nadahnuti tekst; (b) da je cijelu knjigu napisao samo jedan Izaija?

⁶ Zanimljivo je da su 1947. iz tame pećina nedaleko od Hirbet Kumrana (blizu sjeverozapadne obale Mrtvog mora) na svjetlo dana izneseni prvi u nizu starih rukopisa. To su bili Svici s Mrtvog mora, koji su sadržavali i Izaijino proročanstvo. Svici ispisani lijepim rukopisom pisani su hebrejskim jezikom iz predmasoretskog razdoblja i stari su preko 2000 godina, budući da potječu s kraja drugog stoljeća pr. n. e. Prema tome, njihov je tekst oko tisuću godina stariji od najstarijeg postojećeg masoretskog teksta (na kojem se temelje suvremeni prijevodi hebrejskih knjiga Biblije), a od njega se ne razlikuje u sadržaju, već samo u nekim manjim pojedinostima kao što su pojedine riječi ili gramatička konstrukcija. Taj je tekst jak dokaz da u svojim Biblijama i dan-danas čitamo izvornu i nadahnutu Izaijinu poruku. Osim toga, ti stari rukopisi pobijaju kritičare koji tvrde da su postojala dvojica “Izaija”. Naime, u posljednjem redu stupca koji sadrži 39. poglavlje započinje uvodna rečenica 40. poglavlja, koja završava u novom stupcu. Dakle, prepisivač očito nije znao da se na tom mjestu navodno mijenja pisac ili da bi tu trebalo podijeliti knjigu.a

 7. Koji dokazi potvrđuju vjerodostojnost Izaijine knjige?

⁷ Postoje brojni dokazi za to da je Izaijina knjiga vjerodostojna. Nijednog drugog proroka izuzev Mojsija kršćanski pisci Biblije nisu citirali tako često kao Izaiju. Vjerodostojnost ove knjige dokazuju i brojni povijesni i arheološki pronalasci, kao što su povijesni zapisi asirskih vladara, među kojima je i šesterokutna prizma na kojoj Sanherib iznosi svoje viđenje opsade Jeruzalemab (Iza., 36. i 37. poglavlje). Ruševine nekadašnjega grada Babilona i dan-danas svjedoče o ispunjenju Izaije 13:17-22.c A živo svjedočanstvo istinitosti Izaijinih proročanstava predstavljao je i svaki od više desetaka tisuća Židova koji su se vratili iz Babilona nakon što ih je oslobodio kralj Kir, čije je ime Izaija zapisao gotovo 200 godina ranije. Lako je moguće da su Kiru pokazali taj proročanski zapis jer je on oslobađajući židovski ostatak rekao da mu je Jehova naložio da to učini (Iza. 44:28; 45:1; Ezra 1:1-3).

 8. Kako ispunjenje mesijanskih proročanstava dokazuje da je Izaijina knjiga nadahnuta od Boga?

⁸ U Izaijinoj knjizi istaknuto mjesto zauzimaju mesijanska proročanstva. Budući da ima jako mnogo njegovih proročanstava koja su se ispunila na Isusu, neki su Izaiju nazvali “prorokom evanđelistom”. U 53. poglavlju, koje nije razumio etiopski dvoranin spomenut u 8. poglavlju Djela apostolskih, ali koje vjekovima nije razumio niti židovski narod u cjelini, bilo je tako slikovito prorečeno što će se sve dogoditi Isusu da ono zvuči kao izvještaj očevica. Kao što pokazuju navedeni paralelni izvještaji, u grčkim knjigama Biblije zapisano je kako su se ispunila proročanstva iz tog značajnog Izaijinog poglavlja. Usporedi: 1. redak — Ivan 12:37, 38; 2. redak — Ivan 19:5-7; 3. redak — Mar. 9:12; 4. redak — Mat. 8:16, 17; 5. redak — 1. Petr. 2:24; 6. redak — 1. Petr. 2:25; 7. redak — Djela 8:32, 35; 8. redak — Djela 8:33; 9. redak — Mat. 27:57-60; 10. redak — Hebr. 7:27; 11. redak — Rim. 5:18; 12. redak — Luka 22:37. Zar bi itko drugi osim Boga mogao tako točno proreći što će se dogoditi?

 9. Kako bismo sadržajno mogli podijeliti Izaijinu knjigu?

⁹ Prvih šest poglavlja govori o prilikama u Judi i Jeruzalemu i opisuje krivnju Jude pred Jehovom te postavljanje Izaije za proroka. U 7-12. poglavlju govori se o prijetećim neprijateljskim napadima i o Jehovinom obećanju da će postaviti Kneza Mira preko kojega će izbaviti svoj narod. U 13-35. poglavlju nalazimo objave protiv čitavog niza naroda i proročanstva o tome kako će Jehova donijeti spas. Povijesni događaji vezani uz Ezekijinu vladavinu opisuju se u 36-39. poglavlju. A tema preostalih poglavlja, 40-66, jest oslobođenje iz Babilona, povratak židovskog ostatka i obnova Siona.

10. (a) Zašto je Izaija pozvao narod da se pomiri s Jehovom? (b) Što je prorekao za posljednje dane?

¹⁰ Izaijina poruka “o Judi i Jeruzalemu” (1:1–6:13). Pokušaj zamisliti Izaiju kako u kostrijeti i sandalama stoji u Jeruzalemu i uzvikuje: ‘Čujte vladari samovoljni i narode! Čitav je narod bolestan od glave do pete. Dodijali ste Jehovi jer u molitvi k njemu podižete ruke koje su okaljane krvlju. Dođite, raspravite se s njim i on će vam pomoći da se pomirite s njim. Grijesi vaši koji su kao skerlet, postat će bijeli kao snijeg. U posljednjim će se danima gora doma Jehovina visoko uzdići i svi će se narodi stjecati k njoj da ih Bog ondje pouči. Neće se više učiti ratu. Jehova će se uzvisiti i posvetiti. No sada Izrael i Juda grožđem bezakonja rađaju, a posađeni su kao loza plemenita. Od dobra prave zlo, a od zla dobro, jer su mudri u svojim očima.’

11. Što je Izaija vidio u viđenju uz koje je dobio i određeni nalog?

¹¹ “Ja sam (...) vidio Jehovu kako sjedi na prijestolju visokom i uzvišenom”, kaže Izaija. Uz to viđenje Jehova mu daje i nalog: “Idi, i reci tom narodu: ‘Slušajte što ću vam uvijek iznova govoriti.’” A dokle će im trebati govoriti? “Dok se gradovi ne pretvore u ruševine” (6:1, 9, 11).

12. (a) U kom su smislu Izaija i njegovi sinovi poslužili kao proročanski znak? (b) Koje je divno obećanje Bog dao u 9. poglavlju Izaije?

¹² Prijeteći neprijateljski napadi i obećanje o izbavljenju (7:1–12:6). Jehova koristi Izaiju i njegove sinove kao proročanski ‘znak i čudo’ kako bi pokazao da urota Sirije i Izraela protiv Jude neće uspjeti te da će Juda u određeno vrijeme ipak otići u ropstvo, ali da će se ostatak iz njega vratiti. Djevojka će zatrudnjeti i rodit će sina. Kako će se on zvati? Emanuel (što znači “s nama je Bog”). Neka neprijatelji koji su se urotili protiv Jude paze što rade! “Opašite se, ali bit ćete satrti!” Doći će teška vremena, ali potom će Božji narod obasjati veliko svjetlo. “Jer rodilo nam se dijete (...). Ime će mu biti Savjetnik Divni, Bog Moćni, Otac Vječni, Knez Mira” (7:14; 8:9, 18; 9:6).

13. (a) Što je čekalo drske Asirce? (b) Kakve će okolnosti vladati kad bude vladala “mladica” Jišajeva?

¹³ “Gle, Asirac je prut gnjeva mojega”, kaže Jehova. Nakon što je Bog tim prutom kaznio “narod otpadnički”, obračunat će se i sa samim drskim Asircima. A kad dođe vrijeme, “ostatak će se vratiti” (10:5, 6, 21). Proročanstvo potom govori o mladici koja će izbiti iz panja Jišaja, Davidova oca. Ta će “mladica” vladati pravedno. Svi će sretno živjeti pod tom vlašću i više neće biti zla ni pustošenja “jer zemlja će biti puna znanja o Jehovi, kao što je more vode puno” (11:1, 9). Za ostatak naroda koji se bude vraćao Bog je pripravio cestu iz Asirije, a mladicu im je podignuo kao “zborni znak”. Narod će s radošću grabiti vodu na izvorima spasenja i pjesmom će hvaliti Jehovu.

14. Kakav je pad prorečen Babilonu?

¹⁴ Objava propasti Babilona (13:1–14:27). Izaija potom govori o budućnosti, o vremenu kad Asirija više neće biti moćna, nego će na vrhuncu moći biti Babilon. ‘Slušajte! Žamor naroda mnogobrojna, vreva kraljevstava, naroda sakupljenih. Jehova okuplja vojsku za rat.’ To će biti mračan dan za Babilon. Lica će biti začuđena, gorjet će od tjeskobe, a srca će se topiti. Nemilosrdni Medijci osvojit će Babilon, “ukras kraljevstava”. Od njega će ostati nenastanjena pustoš u kojoj će se nastaniti divlje životinje, “neće ga više biti ni u jednom naraštaju budućem” (13:19, 20). I mrtvi će se u šeolu uskomešati, očekujući kralja babilonskog. Crvi će mu biti i ležaj i pokrivač. Velik će biti pad ‘onoga koji svijetli, sina zorina’! (14:12). Htio je još više uzdići svoje prijestolje, ali kad Jehova pomete Babilon metlom uništenja, od njegova će kralja ostati samo truplo koje će biti bačeno u jamu. Neće mu ostati ni ime ni ostatak ni porod ni potomstvo!

15. Kojim je zemljama Izaija prorekao opustošenje?

¹⁵ Opustošenje drugih zemalja (14:28–23:18). Izaija se zatim obraća Filisteji (zemlji koja se nalazi uz Sredozemno more) i Moabu (zemlji jugoistočno od Mrtvog mora). Njegova proročanstva odlaze preko sjeverne granice Izraela sve do sirijskoga grada Damaska, potom putuju daleko na jug do Etiopije i zatim nizvodno niz Nil prema Egiptu. Sve te zemlje Bog je osudio i bit će opustošene. Prorok govori i o tome kako je asirski kralj Sargon, Sanheribov prethodnik, poslao tartana, zapovjednika vojske, da osvoji filistejski grad Ašdod, zapadno od Jeruzalema. Izaija se u to vrijeme trebao razodjenuti i hodati gol i bos tri godine. Tako je na slikovit način prikazao da je uzaludno uzdati se u Egipat i Etiopiju, koje će “golih stražnjica” Asirci odvesti u ropstvo (20:4).

16. Kakve će nevolje zadesiti Babilon, Edom, neobuzdane Jeruzalemljane te Sidon i Tir?

¹⁶ Stražar na kuli vidi pad Babilona i njegovih bogova te nesreću koja se sprema Edomu. Neobuzdanim Jeruzalemljanima koji govore: “Jedimo i pijmo, jer sutra ćemo umrijeti!” Jehova kaže: ‘Da, umrijet ćete!’ (22:13, 14). I taršiški će brodovi gorko plakati, a Sidon će se postidjeti, jer Jehova je odlučio ‘prezir pokazati prema svim uglednicima zemaljskim’ (23:9).

17. Kakvu je osudu, ali i poruku o obnovi, Jehova uputio Judi?

¹⁷ Jehovin sud i spasenje (24:1–27:13). Osvrnimo se sada na Judu! Jehova prazni zemlju. Narod i svećenstvo, sluge i gospodari, kupci i prodavači — svi će nestati jer su zanemarili Božje zakone i prekršili savez trajan. Stoga će u svoje vrijeme Bog skupiti zatočenike i kazniti ih. Međutim, on će ostati utočište i skrovište. Na svojoj će gori prirediti gozbu te će zauvijek uništiti smrt i obrisati suze sa svakog lica. Govorit će se: “To je Bog naš! (...) To je Jehova!” (25:9). U Judi postoji grad čijim zidinama Bog daje spasenje. Jehova onima koji se uzdaju u njega daje trajni mir, “jer je Jah Jehova Stijena vječna”. A zlikovci se ‘nikada neće naučiti pravednosti’ (26:4, 10). Jehova će pobiti svoje neprijatelje, a Jakova će obnoviti.

18, 19. (a) Koje je nevolje, ali i blagoslove, Jehova objavio Efrajimu i Sionu? (b) Koje će sve uloge Jehova preuzeti kako bi obranio i vodio svoj narod?

¹⁸ Božji gnjev i blagoslovi (28:1–35:10). Teško pijanicama Efrajimovim, čiji će ‘krasan nakit’ uvenuti! A “Jehova nad vojskama bit će krasna kruna i divan vijenac ostatku naroda svojega” (28:1, 5). Umjesto da im utočište bude prokušani i dragocjeni sionski kamen temeljac, jeruzalemski hvalisavci svojim su utočištem učinili laž. Odnijet će ih bujica što sve preplavljuje. Jeruzalemski su proroci zaspali i Božja je knjiga za njih zapečaćena. Usnama se približavaju Bogu, a srce im je daleko od njega. Ali doći će dan kad će gluhi čuti riječi ove knjige. Slijepi će progledati, a krotki će se radovati.

¹⁹ Teško onima koji silaze u Egipat tražeći utočište! Taj tvrdokorni narod želi da mu proroci koji imaju viđenja govore lijepe riječi i prijevare. No bit će pobijeni, a Jehova će obnoviti ostatak, koji će vidjeti svojega Velikog Učitelja i odbaciti od sebe svoje likove i kipove nazivajući ih ‘prljavštinama’ (30:22). Jehova je pravi Branitelj Jeruzalema. Kralj i knezovi vladat će pravedno. Kralj će uspostaviti mir te osigurati spokojstvo i sigurnost, koji će trajati dovijeka. Zbog izdaje, glasnici mira gorko će plakati. A veliki Bog Jehova svom je narodu Sudac, Zakonodavac i Kralj i on će ga spasiti. Nitko od stanovnika neće reći: “Bolestan sam” (33:24).

20. Što će se dogoditi narodima kad Jehova iskali gnjev na njima, a koji blagoslovi očekuju obnovljeni ostatak?

²⁰ Jehova će iskaliti svoj gnjev na narodima. Smrad će se dizati s mrtvih tijela, a gore će se rastapati od krvi. Edom će biti opustošen. A onima koje Jehova otkupi pustara će procvjetati i vidjet će “slavu Jehovinu, krasotu Boga našega” (35:2). Slijepi, gluhi i nijemi bit će izliječeni, a pred onima koje Jehova otkupi bit će Put svetosti, kojim će se radosno vraćati u Sion.

21. Kako su se Asirci izrugivali Jeruzalemu?

²¹ Za kraljevanja Ezekije Jehova nanosi poraz Asiriji (36:1–39:8). Je li bilo pametno uzdati se u Jehovu, kako je to Izaija savjetovao? Je li bilo realno očekivati njegovu pomoć? U 14. godini Ezekijine vladavine asirski kralj Sanherib sa svojom je vojskom silovito prodro na teritorij Palestine i dio svojih jedinica poslao na Jeruzalem da ga zaplaše. Njegov predstavnik rabšak na hebrejskom se jeziku izrugivao ljudima koji su stajali na gradskim zidinama: ‘U koga se vi to uzdate? U Egipat? U trsku slomljenu! Ili u Jehovu? Nema tog boga koji bi vas mogao izbaviti od kralja asirskoga!’ (36:4, 6, 18, 20). Zbog kraljeve zapovijedi, ljudi mu ništa nisu odgovarali.

22. Kako je Jehova odgovorio na Ezekijinu molbu i kako je ispunio Izaijino proročanstvo?

²² Ezekija je molio Jehovu da ih izbavi zbog slave svog imena. Jehova je preko Izaije odgovorio da će Asircu kukom probiti nos i odvesti ga onamo odakle je i došao. Nakon što je anđeo pobio 185 000 Asiraca, Sanherib se žurno vratio u svoju zemlju. Kasnije su ga vlastiti sinovi ubili u njegovom poganskom hramu.

23. (a) Kojim je povodom Ezekija skladao psalam u čast Jehovi? (b) Što je nerazborito učinio i što je Izaija zbog toga prorekao?

²³ Ezekija se nasmrt razbolio. Međutim, Jehova je čudom prouzročio da sunčeva sjena krene unazad, što je Ezekiji bio znak da će sigurno ozdraviti. Dao mu je još 15 godina života. Ezekija je iz zahvalnosti skladao predivan psalam u kojem je hvalio Jehovu. Kad je babilonski kralj Ezekiji poslao izaslanike licemjerno mu čestitajući na ozdravljenju, Ezekija je postupio nerazborito i pokazao im kraljevske riznice. Zato je Izaija prorekao da će jednog dana sve iz Ezekijinog doma biti odneseno u Babilon.

24. (a) Koje je utješne vijesti objavio Jehova? (b) Jesu li se bogovi drugih naroda mogli po svojoj veličini mjeriti s Jehovom i kakvo je svjedočanstvo tražio Jehova?

²⁴ Jehova tješi svoje svjedoke (40:1–44:28). Prva riječ 40. poglavlja — “Tješite” — dobro opisuje sadržaj preostalog dijela knjige. Jedan glas u pustinji viče: “Raščistite put Jehovi!” (40:1, 3). Za Sion ima dobrih vijesti. Jehova će pasti svoje stado, a jaganjce će nositi u njedrima. Visoko s neba on promatra krug zemaljski. Kojom bi se usporedbom mogla predočiti njegova veličina? On silnu snagu i jakost daje umornima i iznemoglima koji se uzdaju u njega. Za lijevane likove koje narodi štuju on kaže da su vjetar i ništavilo. Njegov će izabranik poslužiti kao savez i svjetlo narodima i otvorit će oči slijepima. Jehova kaže Jakovu: “Ja te ljubim” te poziva istok, zapad, sjever i jug: ‘Daj! Dovedi sinove moje i kćeri moje’ (43:4, 6). Sud zasjeda i Jehova poziva bogove drugih naroda da dovedu svjedoke koji će potvrditi da su oni pravi bogovi. Izraelci su Jehovini svjedoci, njegovi sluge, koji svjedoče da je on Bog i Izbavitelj. Ješurunu (“Čestitome”, to jest Izraelu) Bog obećava svoj duh i potom posramljuje one koji prave likove koji ništa ne vide i ništa ne znaju. Jehova je Otkupitelj svog naroda. Jeruzalem će opet biti naseljen, a hram obnovljen.

25. Što će svi spoznati kad Jehova presudi Babilonu i njegovim lažnim bogovima?

²⁵ Osveta Babilonu (45:1–48:22). Jehova radi Izraela poimence poziva Kira da porazi Babilon. Ljudi će znati da je samo Jehova pravi Bog, Stvoritelj neba, zemlje i ljudi na njoj. Ruga se babilonskim bogovima Belu i Nebu, jer jedino on može već na početku proreći kraj. Djevica, kći babilonska, bit će svrgnuta s prijestolja i morat će gola sjesti u prašinu, a mnoštvo njenih savjetnika izgorjet će poput strnjike. Jehova poručuje Izraelcima koji su ‘željezne šije i bakrena čela’ te štuju idole da mir, pravednost i blagostanje mogu doživjeti budu li slušali njega te kaže: “Nema mira zlima” (48:4, 22).

26. Kako će Sion dobiti utjehu?

²⁶ Utjeha Sionu (49:1–59:21). Jehova šalje svoje sluge kao svjetlo narodima i poručuje onima koji su u tami: “Iziđite!” (49:9). Sion će dobiti utjehu, a njegova će pustinja biti kao Eden, vrt Jehovin. Bit će prepun radosti i veselja, zahvala i pjesme. Pred Jehovom će se nebesa rasplinuti kao dim, zemlja će se kao haljina istrošiti, a njezini će stanovnici pomrijeti kao komarci. Zašto se onda bojati ruganja smrtnih ljudi? Pehar gorkog pića koje je ispio Jeruzalem sada će morati piti narodi koji su ga gazili.

27. Koja dobra vijest stiže Sionu i što je prorečeno o ‘Jehovinom sluzi’?

²⁷ ‘Probudi se, Sione, i ustani iz praha!’ Glasnik žuri preko gora, noseći dobru vijest Sionu: “Bog je tvoj počeo kraljevati!” (52:1, 2, 7). Oni koji služe Jehovi trebaju otići s nečistog mjesta i biti čisti. Prorok potom opisuje ‘Jehovinog slugu’ (53:11). Prezren je bio i izbjegavan od ljudi, bolesti je naše ponio, a ljudi su mislili da ga Bog udara. Za naš je prijestup bio proboden i svojim nas je ranama izliječio. Odveli su ga kao janje na klanje, iako nije nikakvo zlo učinio niti je u njegovim riječima bilo prijevare. Svoju je dušu dao kao žrtvu za krivnju i na sebe je uzeo prijestupe mnogih ljudi.

28. Kako je Izaija opisao blagoslove koji predstoje Sionu i s kojim su savezom povezani ti blagoslovi?

²⁸ Jehova sebe prikazuje kao muža, a Sion kao svoju ženu i kaže joj neka radosno kliče jer će dobiti djecu. Premda je sada nevoljnica i olujom šibana, postat će poput grada kojemu je temelj od safira, kojemu su kruništa na bedemima od rubina, a vrata od kamena plamenog sjaja. Njeni će sinovi biti poučeni od Jehove, uživat će obilan mir i nikakvo oružje načinjeno protiv njih neće biti uspješno. Jehova poziva: “Oj, svi žedni, dođite”! Ako dođu, sklopit će s njima ‘savez trajan, zbog milosti koju je obećao Davidu’. Dat će vođu i zapovjednika za svjedoka narodima (55:1-4). Božje su misli beskrajno više od čovjekovih, a njegova će se riječ obistiniti. Uškopljenici koji drže njegov zakon, iz kojega god naroda bili, dobit će ime koje je bolje od sinova i kćeri. Jehovin će se dom zvati domom molitve za sve narode.

29. Što je Jehova poručio idolopoklonicima, a kakvo je jamstvo dao svom narodu?

²⁹ Jehova je Visoki i Uzvišeni čije je ime sveto. No on Izraelcima, koji su idolopoklonici i opsjednuti seksom, kaže da se neće dovijeka prepirati s njima. Njihovi licemjerni postovi pokriće su za zlodjela koja čine. Ruka Jehovina nije prekratka, pa da ne može spasiti, niti je njegovo uho oglušilo, pa da ne može čuti, nego su ‘prijestupi njihovi ono što jaz stvara između njih i Boga njihovog’, kaže Izaija (59:2). Zato tapkaju u tami, premda se nadaju svjetlu. S druge strane, Jehovin duh koji počiva na njegovom vjernom savezničkom narodu jamči da će njegova riječ ostati u njihovim ustima kroz sve buduće naraštaje i da je nitko neće otamo uzeti.

30. Kako će Jehova ukrasiti Sion i kojim je imenima to predočeno?

³⁰ Jehova ukrašava Sion (60:1–64:12). Božja poruka glasi: “Ustani, ženo, zasvijetli, jer (...) slava Jehovina zasjala je nad tobom!” Nasuprot tome, gusta tama obavija zemlju (60:1, 2). Sion će podignuti oči i zablistati, a srce će mu zaigrati od radosti kad vidi da bogatstvo iz raznih naroda dolazi k njemu na mnoštvu deva. Stjecat će se u njega poput oblaka golubova koji dolijeću. Tuđinci će graditi njegove zidove, kraljevi će mu služiti, a vrata mu se nikad neće zatvarati. Njegov će Bog biti krasota njegova, a stanovnici će se brzo namnožiti — od jednoga će nastati tisuća, a od neznatnoga silan narod. Božji sluga kaže da je Jehovin duh na njemu, da ga je pomazao da objavi dobru vijest. Sion će dobiti novo ime: “Radost Moja” (hebrejski: Hefsiba), a njegova zemlja dobiva ime: “Žena Koja Muža Ima” (hebrejski: Beula) (62:4). Izdana je zapovijed da se naspe cesta koja vodi iz Babilona i da se podigne zborni znak na Sionu.

31. Tko dolazi iz Edoma i kojim se riječima Božji narod moli?

³¹ Iz Bosre u edomskoj zemlji dolazi netko tko je odjeven u haljine crvene od krvi. On gnjevno gazi narode u kaci, a iz njih štrca krv. Jehovin je narod itekako svjestan svoje nečistoće i zato upućuje dirljivu molitvu: ‘Jehova, ti si Otac naš. Mi smo glina, a ti si Lončar naš. Nemoj se, Jehova, gnjeviti žestoko. Mi smo svi narod tvoj!’ (64:8, 9).

32. Čemu se Jehovin narod može radovati, za razliku od onih koji ostavljaju Jehovu?

³² ‘Nova nebesa i nova zemlja’ (65:1–66:24). Narod koji je ostavio Jehovu i okrenuo se “bogu Sreće” i “bogu Sudbine” bit će gladan i posramljen (65:11). No Božji će se sluge silno radovati. Evo, Jehova stvara nova nebesa i novu zemlju. Kakva li će radost i veselje obuzeti Jeruzalem i njegove stanovnike! Gradit će kuće i saditi vinograde, a vuk i janje zajedno će pasti. Neće više biti zla ni pustošenja.

33. Što se u proročanstvu upućenom onima koji ljube Jeruzalem kaže o radosti, slavi i neprolaznosti?

³³ Nebesa su Jehovino prijestolje, a Zemlja je podnožje njegovim nogama. Kakav bi mu onda dom ljudi mogli sagraditi? Narod će se roditi u jedan dan, a svi koji ljube Jeruzalem trebaju se radovati zato što mu Jehova daje mir obilan kao rijeka. Na protivnike će svoje nasrnuti kao vatra. Kola će njegova doći kao vihor da na sve nepokorne izlije svoj ljuti gnjev i da ih kazni plamenom ognjenim. Glasnici će otići među sve narode i na daleke otoke da bi objavljivali njegovu slavu. Njegova nova nebesa i zemlja nikad neće nestati. Slično tome, njegovi sluge i njihovo potomstvo ostat će na životu. Drugima preostaje jedino vječna smrt.

34. Navedi neke od živopisnih usporedbi koje osnažuju Izaijinu poruku.

³⁴ Proročansku knjigu Izaije možemo u svakom pogledu smatrati iznimno vrijednim darom Jehove Boga. U njoj nalazimo mnoštvo uzvišenih Božjih misli (55:8-11). Za javne govornike koji poučavaju druge biblijskim istinama Izaijina je knjiga prava riznica živopisnih usporedbi koje se po svojoj upečatljivosti mogu mjeriti s Isusovim usporedbama. Izaija nam na zoran način predočava bezumnost čovjeka koji od istog drva pravi i ogrjev i idola kojeg štuje. Pomaže nam da se uživimo u osjećaje čovjeka koji spava na prekratkom ležaju, pokriven preuskim pokrivačem ili da si predočimo proroke koji stalno drijemaju poput nijemih pasa jer su previše lijeni i da bi zalajali. Budemo li prihvatili Izaijin poticaj i ‘pretraživali knjigu Jehovinu te je čitali naglas’, još ćemo bolje shvatiti koliko je Izaijina poruka važna za nas koji danas živimo (44:14-20; 28:20; 56:10-12; 34:16).

35. Kako je Izaija skrenuo pažnju na Mesijino Kraljevstvo i na Mesijinog prethodnika, Ivana Krstitelja?

³⁵ Izaijina se proročanstva u prvom redu usredotočuju na Božje Kraljevstvo kojim će vladati Mesija. Jehova je vrhovni Kralj, on je taj koji će nas spasiti (33:22). No što je s Mesijom? Ono što je anđeo rekao Mariji o sinu kojega će roditi, otkrilo je da će se Izaija 9:6, 7 ispuniti kad on sjedne na Davidovo prijestolje. Između ostalog, kazao je: “On će kraljevati nad domom Jakovljevim zauvijek i kraljevstvu njegovu neće biti kraja” (Luka 1:32, 33). Matej 1:22, 23 otkriva da se Izaija 7:14 ispunio tako što je Isusa rodila djevica i da se na njega odnosi ime “Emanuel”. Tridesetak godina nakon toga Ivan Krstitelj počeo je propovijedati da se “približilo kraljevstvo nebesko”. Sva četiri evanđelista citiraju Izaiju 40:3 kako bi potvrdili da je Ivan bio ‘onaj koji viče u pustinji’ (Mat. 3:1-3; Mar. 1:2-4; Luka 3:3-6; Ivan 1:23). Kad se Isus krstio, postao je Mesija — Pomazanik Jehovin, mladica odnosno korijen Jišajev — budući vladar nad narodima. U njega će se uzdati narodi i time ispuniti Izaiju 11:1, 10 (Rim. 15:8, 12).

36. Navedi neka od brojnih proročanstava čije ispunjenje jasno pokazuje tko je Mesijanski Kralj.

³⁶ Razmotrimo kako još Izaijina knjiga pokazuje tko je Mesijanski Kralj. Isus je o svom opunomoćenju čitao iz Izaijinog svitka, čime je potvrdio da je on Jehovin Pomazanik, i potom je ‘objavljivao dobru vijest o Kraljevstvu Božjem’ jer je, kako je to sam kazao, ‘radi toga i bio poslan’ (Luka 4:17-19, 43; Iza. 61:1, 2). Četiri Evanđelja prepuna su pojedinosti koje govore o Isusovoj zemaljskoj službi i o načinu na koji je umro, čime se ispunilo 53. poglavlje Izaije. Premda su Židovi čuli dobru vijest o Kraljevstvu i vidjeli Isusova čudesna djela, oni zbog svog bezvjernog srca nisu shvatili značaj svega toga. Time su ispunili Izaiju 6:9, 10; 29:13 i 53:1 (Mat. 13:14, 15; Ivan 12:38-40; Djela 28:24-27; Rim. 10:16; Mat. 15:7-9; Mar. 7:6, 7). Isus je za njih bio kamen spoticanja, ali je postao ugaoni kamen temeljac koji je Jehova položio na Sionu i na kojem je sagradio svoj duhovni hram, ispunivši Izaiju 8:14 i 28:16 (Luka 20:17; Rim. 9:32, 33; 10:11; 1. Petr. 2:4-10).

37. Koje su riječi Isusovi apostoli citirali iz Izaijine knjige i s kojom svrhom?

³⁷ Apostoli Isusa Krista Izaijina su proročanstva primjenjivali na službu. Naprimjer, da bi razjasnio kako su potrebni propovjednici da bi se izgradila vjera, Pavao je citirao Izaijine riječi: “Kako su krasne noge onih koji objavljuju dobru vijest o onom što je dobro!” (Rim. 10:15; Iza. 52:7; vidi i Rimljanima 10:11, 16, 20, 21). I Petar je citirao Izaiju kad je želio istaknuti neprolaznost dobre vijesti: “Jer ‘svi su ljudi kao trava i sva je slava njihova kao cvijet trave. Trava vene i cvijet otpada, ali riječ Jehovina ostaje zauvijek’. A ‘riječ’ je ono što vam je objavljeno kao dobra vijest” (1. Petr. 1:24, 25; Iza. 40:6-8).

38. O kojim divnim pojedinostima u vezi s Kraljevstvom govori Izaija, a kasnije i drugi pisci Biblije?

³⁸ Izaija predivno opisuje Kraljevstvo kojem se nadamo. On govori o ‘novim nebesima i novoj zemlji’ gdje će ‘kralj kraljevati pravedno i knezovi vladati po pravdi’. Nije li to razlog da se veselimo i radujemo? (65:17, 18; 32:1, 2). I Petar se osvrće na to divno Božje obećanje iz Izaijine knjige, kad kaže: “Po obećanju njegovu očekujemo nova nebesa i novu zemlju u kojima će prebivati pravednost” (2. Petr. 3:13). Ta divna tema — Kraljevstvo — na još je veličanstveniji način obrađena u završnim poglavljima Otkrivenja (Iza. 66:22, 23; 25:8; Otkr. 21:1-5).

39. O kojoj divnoj nadi govori Izaija?

³⁹ Dakle, dok s jedne strane Izaijina knjiga žestoko osuđuje Jehovine neprijatelje i sve one koji se licemjerno izdaju za njegove sluge, s druge strane veliča divnu nadu u Mesijansko Kraljevstvo putem kojeg će se posvetiti Jehovino veliko ime. Ona donosi važna razjašnjenja zadivljujućih istina o Jehovinom Kraljevstvu te raduje naša srca potičući nas da radosno čekamo ‘spasenje njegovo’ (Iza. 25:9; 40:28-31).