Čuvaj svoje srce i ostat ćeš čestit

1-3. (a) Kako ljudi često pokazuju da ne cijene svoju čestitost? Navedi primjer. (b) Zašto je važno ispitati od kolike je vrijednosti čestitost?

SLIKA je izgledala pomalo zastarjelo. Možda se nije uklapala u stil u kojem je kuća bila uređena. Bilo kako bilo, vlasnik je očito smatrao da mu više ne treba. Završila je na rasprodaji, a za nju se tražilo 29 dolara. Godinama kasnije utvrđeno je da slika vrijedi gotovo milijun dolara! Bila je rijetko remek-djelo. Zamisli kako se osjećao bivši vlasnik koji je podcijenio tu dragocjenost!

² Nešto slično često se događa s čestitošću, moralnom čistoćom neke osobe. Danas jako mnogo ljudi svoju čestitost ne smatra previše vrijednom. Neki je smatraju nečim zastarjelim, nečim što se ne uklapa u moderan način života. Stoga je se odriču, a zauzvrat dobiju tako malo. Neki su spremni izgubiti čestitost u zamjenu za nekoliko trenutaka spolnog užitka. Drugi je žrtvuju u nadi da će njihovi vršnjaci ili neka osoba suprotnog spola imati bolje mišljenje o njima (Priče Salamunove 13:20).

³ Mnogi prekasno shvate koliko je bila vrijedna njihova čestitost. Gubitak čestitosti često uzrokuje bolne posljedice. Biblija kaže da posljedice nemorala mogu biti poput otrova, ‘gorke kao pelin’ (Priče Salamunove 5:3, 4). Budući da danas vlada loša moralna klima, kako možeš cijeniti i sačuvati svoju čestitost? Usredotočit ćemo se na tri međusobno povezana koraka koja možemo poduzeti.

 4. Što je simbolično srce, i zašto ga trebamo čuvati?

⁴ Ključna stvar koja nam pomaže da ostanemo čestiti jest da čuvamo svoje srce. Biblija kaže: “Svrh svega što se čuva čuvaj srce svoje, jer iz njega izlazi život” (Priče Salamunove 4:23). Na što se odnosi izraz “srce svoje” iz ovog retka? To nije doslovni organ, već je riječ o simboličnom srcu. Odnosi se na tvoju nutrinu, a uključuje tvoje misli, osjećaje i poticaje. U Bibliji piše: “Ljubi Jehovu Boga svojega iz svega srca svojega i iz sve duše svoje i iz sve snage svoje” (5. Mojsijeva 6:5). Isus je rekao da je to najvažnija zapovijed (Marko 12:29, 30). Dakle, naše je srce od neprocjenjive vrijednosti. Isplati se čuvati ga.

 5. U kom smislu srce može biti korisno i opasno u isto vrijeme?

⁵ Međutim, Biblija također kaže da je ‘srce prijevarno više od svega i opako’ (Jeremija 17:9). Kako srce može biti prijevarno, odnosno predstavljati opasnost za nas? Pa, uzmimo kao primjer automobil. On je koristan, zahvaljujući njemu u slučaju opasnosti čak se nekome može spasiti život. No ako vozač dobro ne upravlja njime i ne pazi kako vozi, istim se tim automobilom može lako oduzeti nekome život. Slično tome, ako ne čuvaš svoje srce, bit ćeš prepušten svim svojim unutarnjim željama i nagonima uz pogubne posljedice. Božja Riječ kaže: “Tko se uzda u svoje srce, bezuman je; a tko hodi mudro, izbaviće se” (Priče Salamunove 28:26). Ako dozvoliš Božjoj Riječi da te vodi, jednako kao što bi prije puta pogledao kartu da vidiš kuda trebaš voziti, tada možeš hoditi mudro i izbjeći propast (Psalam 119:105).

6, 7. (a) Što je svetost, i zašto je važna Jehovinim slugama? (b) Kako znamo da nesavršeni ljudi mogu odražavati Jehovinu svetost?

⁶ Naše srce samo po sebi ne naginje čestitosti. Moramo ga usmjeravati u tom pravcu. Jedan način kako to činiti jest da razmišljamo o istinskoj vrijednosti čestitosti. To je svojstvo usko povezano sa svetošću, koja označava čistoću, odijeljenost od grijeha. Svetost je dragocjeno svojstvo i sastavni dio osobnosti Jehove Boga. Stotine biblijskih redaka povezuju to svojstvo s Jehovom. Ustvari, Biblija kaže da “svetost pripada Jehovi” (2. Mojsijeva 28:36). No kakve veze to uzvišeno svojstvo ima s nama nesavršenim ljudima?

⁷ Jehova nam u svojoj Riječi kaže: “Morate biti sveti, jer sam ja svet” (1. Petrova 1:16). Da, mi možemo oponašati Jehovinu svetost; možemo biti čisti pred njim, možemo sačuvati čestitost. Stoga kad se klonimo nečistih, iskvarujućih postupaka, dobivamo posebnu, divnu priliku — možemo odražavati krasno svojstvo Svevišnjeg Boga! (Efežanima 5:1). Ne bismo trebali misliti da je to nemoguće jer Jehova je mudar i razuman Gospodar koji nikada od nas ne traži više nego što možemo učiniti (Psalam 103:13, 14; Jakov 3:17). Istina, potrebno je ulagati trud da bi se sačuvalo duhovnu i moralnu čistoću. No apostol Pavao rekao je da ‘iskrenost i čistoća pripadaju Kristu’ (2. Korinćanima 11:3). Zar nismo pred Kristom i njegovim Ocem dužni truditi se ostati moralno čisti? Uostalom, oni su nam pokazali toliku ljubav da im je nikada nećemo moći uzvratiti (Ivan 3:16; 15:13). Sasvim je na mjestu da pokažemo svoju zahvalnost vodeći čist, moralan život. Kad tako gledamo na svoju čestitost, smatrat ćemo je vrijednom i čuvat ćemo svoje srce.

 8. (a) Čime možemo hraniti svoje simbolično srce? (b) Što naši razgovori mogu otkriti o nama?

⁸ Svoje srce čuvamo i tako da pazimo čime se hranimo. Svoj um i srce trebamo redovito hraniti kvalitetnom duhovnom hranom te ostati usredotočeni na dobru vijest o Božjem Kraljevstvu (Kološanima 3:2). Čak i naši razgovori trebaju pokazivati da smo na to usredotočeni. Ako smo poznati kao osobe koje govore o tjelesnim, nemoralnim stvarima, tada otkrivamo kakvo je naše srce (Luka 6:45). Bolje je da budemo poznati kao oni koji govore o duhovnim i izgrađujućim temama (Efežanima 5:3). Da bismo čuvali svoje srce, trebamo izbjegavati neke velike opasnosti. Spomenut ćemo dvije od njih.

9-11. (a) Zašto postoji veća vjerojatnost da će oni koji ignoriraju savjet iz 1. Korinćanima 6:18 biti uključeni u težak oblik nemorala? Navedi primjer. (b) Što ćemo izbjegavati ako bježimo od bluda? (c) U čemu nam je vjerni Job izvrstan primjer?

⁹ Jehova je nadahnuo apostola Pavla da zapiše savjet koji je mnogima pomogao da sačuvaju svoje srce i ostanu čestiti. Pavao je rekao: “Bježite od bluda” (1. Korinćanima 6:18). Zapazi da nije samo rekao: “Izbjegavajte blud.” Kršćani moraju činiti više od toga. Oni moraju pobjeći od tih nemoralnih postupaka kao što bi pobjegli od opasnosti u kojoj im je život ugrožen. Ako zanemarimo taj savjet, veća je vjerojatnost da ćemo biti uključeni u težak oblik nemorala i izgubiti Božju naklonost.

¹⁰ Navest ćemo jedan primjer: Majka je oprala i obukla svog malog sina jer idu na neki važan događaj. Dječak je pita može li se igrati vani prije nego krenu i ona mu to dozvoli — pod jednim uvjetom. Kaže mu: “Nemoj se ni približiti onoj lokvi. Ako se isprljaš, morat ću te kazniti.” No za nekoliko minuta vidi ga kako na vrhu prstiju stoji uz sam rub lokve. Nije prljav — zasada. Pa ipak, nije poslušao njeno upozorenje da se i ne približava lokvi, pa postoji velika vjerojatnost da će se uprljati (Priče Salamunove 22:15). Iako bi trebali znati da to nije dobro, mnogi mladi i odrasli čine sličnu pogrešku. Na koji način?

¹¹ U ovim vremenima kada se toliko ljudi prepustilo “sramotnim spolnim pohotama”, stvorena je čitava nova industrija koja promiče nedozvoljene spolne odnose (Rimljanima 1:26, 27). Pošast pornografije širi se putem časopisa, knjiga, videokaseta i Interneta. Oni koji odluče unijeti takve slike u svoj um nipošto ne bježe od bluda. Oni se poigravaju s njim, neodlučni su i stoje na samom rubu, zanemarujući biblijsko upozorenje. Umjesto da čuvaju srce, oni ga truju upečatljivim slikama koje možda tek nakon mnogo godina nestanu iz sjećanja (Priče Salamunove 6:27). Učimo od vjernog Joba, koji je sklopio savez sa svojim očima — obavezao se — da neće gledati ono što ga može navesti na grijeh! (Job 31:1). To je primjer koji trebamo slijediti!

12. Kako kršćanski parovi mogu ‘bježati od bluda’ tokom udvaranja?

¹² Naročito je tokom udvaranja važno ‘bježati od bluda’. Taj period treba biti radosno vrijeme puno nade i iščekivanja, ali neki ga mladi parovi upropaste poigravajući se s nemoralom. Tako si uskraćuju najbolji temelj za dobar brak — odnos koji se temelji na nesebičnoj ljubavi, samosvladavanju i poslušnosti Jehovi Bogu. Jedan se kršćanski par upustio u nemoralno vladanje tokom udvaranja. Nakon vjenčanja žena je rekla da ju je savjest mučila i da joj je to čak pokvarilo sam dan vjenčanja. Priznala je: “Mnogo sam puta molila Jehovu da mi oprosti i premda je prošlo sedam godina, savjest me i dalje peče.” Prijeko je potrebno da osobe koje počine takve grijehe traže pomoć kršćanskih starješina (Jakov 5:14, 15). Međutim, mnogi kršćanski parovi postupaju mudro i ne upadaju u takve opasnosti tokom udvaranja (Priče Salamunove 22:3). Odredili su granicu do koje će ići u svojim izrazima naklonosti. Kad su zajedno, povedu nekoga sa sobom i paze da ne budu sami na mjestima gdje nema drugih ljudi.

13. Zašto kršćani ne bi trebali hodati s nekim tko ne služi Jehovi?

¹³ Lako je moguće da će se kršćani koji hodaju s osobama koje ne služe Jehovi suočiti s velikim izazovima. Kako se možeš vjenčati s nekim tko ne ljubi Jehovu Boga? Od presudne je važnosti da se kršćani ‘ujarme’ samo s onima koji ljube Jehovu i poštuju njegova mjerila čestitosti. Božja Riječ nam kaže: “Ne ujarmljujte se nejednako s nevjernicima. Jer kakvu zajednicu imaju pravednost i bezakonje? Ili kakvo zajedništvo ima svjetlo s tamom?” (2. Korinćanima 6:14).

14, 15. (a) Koje pogrešno mišljenje neki imaju o značenju riječi “blud”? (b) Na koje se postupke odnosi riječ za “blud”, i kako kršćani mogu ‘bježati od bluda’?

¹⁴ Spoznaja je također jako važna. Ne možemo u punom smislu riječi bježati od bluda ako ne znamo što je točno blud. U današnjem svijetu neki su usvojili pogrešnu predodžbu o tome što znači “blud”. Oni smatraju da mogu zadovoljavati svoje spolne porive izvan braka sve dok se ne upuštaju u sam spolni odnos. Čak i neke ugledne zdravstvene ustanove koje nastoje smanjiti broj neželjenih trudnoća kod tinejdžerki potiču mlade da sudjeluju u nastranim spolnim postupcima koji ne vode do trudnoće. Taj je savjet sasvim pogrešan. Izbjeći izvanbračnu trudnoću nije isto što i ostati čestit, a prava definicija riječi “blud” nije toliko ograničena ili uska.

¹⁵ Grčka riječ porneía prevedena s “blud” pokriva prilično široko značenje. Odnosi se na spolne odnose osoba koje međusobno nisu u braku i na neispravno korištenje spolnih organa. Porneía uključuje oralni seks, analni seks i nadraživanje spolnih organa druge osobe — postupke koje se obično povezuje s javnim kućama. Oni koji misle da takvi postupci nisu blud zavaravaju se i postali su žrtva jedne od Sotoninih zamki (2. Timoteju 2:26). Osim toga, ostati čestit znači više nego samo uzdržavati se od nekog postupka koji spada u “blud”. Da bismo ‘bježali od bluda’, moramo izbjegavati sve oblike spolne nečistoće i raspuštenog vladanja koji mogu dovesti do teškog grijeha, porneíe (Efežanima 4:19). Na taj način ostajemo čestiti.

16. U kojem je slučaju primjereno iskazivati naklonost, i koji biblijski primjer to dokazuje?

¹⁶ Još jedna opasnost koje moramo biti svjesni želimo li ostati čestiti jest koketiranje. Neki možda tvrde da je to bezazlena zabava između osoba suprotnog spola. Istina, nije uvijek neprilično iskazivati naklonost. Ljudi koji su vidjeli “kako Izak miluje” Rebeku odmah su shvatili da njih dvoje nisu samo brat i sestra (1. Mojsijeva 26:7-9, St). Oni su zapravo bili muž i žena. Njihovi izrazi nježnosti bili su dolični. Koketiranje je nešto sasvim drugo.

17. Što je koketiranje, i kako ga se može izbjeći?

¹⁷ Koketiranje se može definirati ovako: davati nekome do znanja da nas privlači iako nemamo istinske namjere stupiti u brak. Ljudi su složena stvorenja, pa nesumnjivo postoje bezbrojni načini koketiranja od kojih su neki jedva primjetni (Priče Salamunove 30:18, 19). Zato postavljanje strogih pravila nije rješenje. Umjesto toga, potrebno je nešto daleko više — iskreno samoispitivanje i savjesno primjenjivanje biblijskih načela.

18. Što neke potiče na koketiranje, i zašto je ono loše?

¹⁸ Ako smo iskreni prema sebi, većina nas će vjerojatno priznati da nam godi kad osjetimo da se sviđamo nekoj osobi suprotnog spola, i to je sasvim prirodno. No da li koketiramo da bismo izazvali takvu reakciju — samo da nama malo poraste samopoštovanje ili da navedemo drugoga da počne gajiti simpatije prema nama? Ako da, jesmo li razmislili kakvu bol time možemo prouzročiti? Naprimjer, u Pričama Salamunovim 13:12 stoji: “Dugo nadanje mori srce.” Ako namjerno koketiramo s nekim, vjerojatno ne znamo kako to on zapravo doživljava. Ta se osoba možda nada da ćete početi hodati, a možda na koncu i stupiti u brak. Razočaranje koje uslijedi može biti poražavajuće (Priče Salamunove 18:14). Okrutno je namjerno se poigravati s tuđim osjećajima.

19. Kako koketiranje može ugroziti kršćanske brakove?

¹⁹ Naročito je važno kloniti se koketiranja s osobama koje su u braku. Krajnje je neispravno kad se takvoj osobi pokazuje da nas privlači — ili kad onaj tko je u braku to pokazuje nekome izvan svoje bračne zajednice. Nažalost, neki su kršćani pogrešno mislili da nema ništa loše u tome ako gaje romantične osjećaje prema osobama suprotnog spola s kojima nisu u braku. Neki takvom “prijatelju” otkrivaju svoje najskrovitije misli i čak mu govore povjerljive stvari za koje ne zna ni njihov supružnik. Na taj način romantični osjećaji prerastu u emocionalnu vezu koja može oslabiti, pa čak i upropastiti brak. Kršćani koji su u braku trebaju upamtiti Isusovo mudro upozorenje o preljubu — on počinje u srcu (Matej 5:28). Stoga čuvajmo svoje srce i izbjegavajmo situacije koje mogu imati pogubne posljedice.

20. Kako trebamo gledati na svoju čestitost?

²⁰ Dakako, nije lako ostati čestit u današnjem nemoralnom svijetu. No sjeti se da je puno lakše sačuvati čestitost nego je ponovno steći nakon što je se izgubi. Naravno,

Jehova može ‘mnogo oprostiti’ i očistiti one koji se iskreno kaju za svoje grijehe (Izaija 55:7). Međutim, Jehova one koji učine nemoral ne štiti od posljedica njihovih postupaka. S njima se možda moraju nositi godinama, ako ne i čitav život (2. Samuelova 12:9-12). Svakako čuvaj svoje srce i ostani čestit. Smatraj neprocjenjivim blagom to što si čist i čestit pred Jehovom Bogom — i nikada nemoj izgubiti to blago!