Je li Biblija doista nadahnuta od Boga?

 1. Koje mogućnosti, koje ljudi nemaju, posjeduje Stvoritelj?

NI JEDAN ČOVJEK ne može točno proreći budućnost. To je izvan ljudskih mogućnosti. Međutim, Stvoritelj svemira posjeduje sve potrebne činjenice. Može čak i kontrolirati događaje. Zato se za njega može reći da je on taj koji ‘od početka javlja kraj i od davnina stvari koje nisu učinjene’ (Izaija 46:10, NS; 41:22, 23).

 2. Koji bi bio izrazit dokaz da je Biblija nadahnuta od Boga?

² Biblija sadrži stotine proročanstava. Jesu li se ona do sada točno ispunila? Ako jesu, tada bi to govorilo da je Biblija ‘nadahnuta od Boga’ (2. Timoteju 3:16, 17). To stvara povjerenje i u druga proročanstva obzirom na događaje koji se moraju zbiti. Zato će biti korisno razmotriti neka od proročanstava koja su se već ispunila.

 3. Što je prorečeno za Tir?

³ Tir je bio istaknuta morska luka Fenicije koja je nevjerno postupala sa svojim južnim susjedom Izraelom, koji je obožavao Jehovu. Preko proroka po imenu Ezekijel, Jehova je prorekao njegovo potpuno uništenje preko 250 godina prije nego je ono nastupilo. Jehova je objavio: “Dovest ću na tebe mnoge narode... I doista će oni razrušiti tirske zidine i razoriti kule njegove, i sastrugat ću s njega svu prašinu i načiniti od njega sjajnu, golu površinu stijene. Postat će sušilište mreža usred mora.” Ezekijel je unaprijed imenovao i prvi narod i njegovog vođu koji će opsjesti Tir: “Evo dovodim na Tir Nabukodonozora, kralja babilonskog” (Ezekijel 26:3-5, 7, NS).

 4. a) Kako se ispunilo proročanstvo o pobjedi Babilona nad Tirom? b) Zašto se Babilonci nisu domogli plijena?

⁴ Kao što je bilo prorečeno, Nabukodonozor je kasnije oborio kopneni dio Tira, kako izvještava Encyclopædia Britannica: “13-godišnjom opsadom... Nabukodonozora.”¹ Prorečeno je također da neće uzeti plijen: “A plaće nije bilo za njega” (Ezekijel 29:18, NS). A zašto ne? Zato što je dio Tira bio na otoku s druge strane uskog kanala.² Većina tirskoga blaga s njegova kopnena dijela prenijeta je na taj otočni dio koji nije bio razoren.

5, 6. Kako je Aleksandar Veliki uništio otočni dio Tira i time u detalje ispunio biblijsko proročanstvo?

⁵ No, Nabukodonozorova pobjeda nije ‘sastrugala prašinu [s Tira] i načinila od njega sjajnu, golu površinu’, kako je prorekao Ezekijel. A nije se ispunilo ni proročanstvo Zaharije, koje kaže da će Tir biti bačen “u more” (Zaharija 9:4). Da li su zato ta proročanstva netočna? Ni u kom slučaju. Preko 250 godina nakon Ezekijelova i blizu 200 godina poslije Zaharijina proročanstva, Tir su uništile grčke vojske pod vodstvom Aleksandra Velikog, 332. godine prije naše ere. “Ruševinama kopnenog dijela grada”, objašnjava Encyclopedia Americana, “on je izgradio golemi [nasip] 332. godine spojivši tako otočni i kopneni dio grada. Nakon sedmogodišnje opsade... osvojio je i razrušio Tir.”³

⁶ Tako su, kao što su predskazali Ezekijel i Zaharija, tirska prašina i ruševine završili usred vode. Tir je pretvoren u golu stijenu, “mjesto za sušenje mreža”, kao što je primijetio jedan posjetitelj tog mjesta.⁴ Dakle, proročanstvo izrečeno stotinama godina ranije ispunilo se točno u detalje!

 7. Što je Biblija prorekla o Židovima i Babilonu?

⁷ Spomena vrijedna su i proročanstva o Židovima u Babilonu. Prema povijesnim izvještajima, Babilonci su odveli Židove u ropstvo. No, oko 40 godina prije tog događaja, Jeremija je to prorekao. Izaija je to predskazao čak 150 godina prije. Prorekao je i to da će se Židovi vratiti iz ropstva. Isto je napisao i Jeremija, rekavši da će se vratiti u svoju zemlju nakon 70 godina (Izaija 39:6, 7; 44:26; Jeremija 25:8-12; 29:10).

8, 9. a) Tko je osvojio Babilon i kako? b) Kako povijest potvrđuje proročanstvo o Babilonu?

⁸ Njihov je povratak omogućen zbog pada Babilona u ruke Medijaca i Perzijanaca 539. g. pr. n. e. Izaija je to prorekao skoro 200 godina prije nego se zbilo, a Jeremija oko 50 godina. Jeremija je naveo da se babilonski vojnici neće boriti. Oba su proroka napisala da se zaštitne vode grada Babilona, tj. rijeka Eufrat, ‘moraju isušiti’. Izaija je imenovao čak i osvajača, perzijskog generala Kira, i rekao da pred njim ‘vrata [Babilona] neće biti zatvorena’ (Jeremija 50:38; 51:11, 30; Izaija 13:17-19; 44:27; 45:1).

⁹ Grčki povjesničar Herodot objašnjava kako je Kir zapravo skrenuo tok Eufrata i “rijeka se spustila toliko da je se moglo pregaziti”.⁵ Tako su tokom noći neprijateljski vojnici ušli riječnim koritom u grad kroz vrata koja su nemarno ostavljena otvorena. “Da su Babilonci bili obaviješteni što Kir namjerava”, nastavlja Herodot, “učvrstili bi sva ulična vrata koja su [bila] nad rijekom... No, kao što se desilo, Perzijanci su na njih došli iznenada i osvojili grad.”⁶ Ustvari, Babilonci su bili zabavljeni pijankom, kako to objašnjava Biblija, a Herodot potvrđuje⁷ (Danijel 5:1-4, 30). I Izaija i Jeremija su prorekli da će Babilon na kraju postati nenastanjenom ruševinom. To se i dogodilo. Danas je Babilon pusta gomila kamenja (Izaija 13:20-22; Jeremija 51:37, 41-43).

10. Koji dokaz potvrđuje da je Kir oslobodio Židove?

¹⁰ Kir je osim toga vratio Židove u njihovu domovinu. Više od dva stoljeća prije, Jehova je o Kiru prorekao: “Sve čemu se radujem on će potpuno izvršiti” (Izaija 44:28, NS). Točno prema proročanstvu, nakon 70 godina, Kir je vratio zarobljenike u njihovu postojbinu godine 537. pr. n. e. (Ezra 1:1-4). Pronađen je drevni perzijski natpis, nazvan Kirov cilindar, iz kojeg se jasno vidi Kirova politika da vraća zarobljenike u njihovu postojbinu. Zapisane su Kirove riječi: “Babilonske stanovnike (...) ja sam (također) sakupio, sve njihove (prijašnje) stanovnike i vratio (ih u) njihove postojbine.”⁸

11. Kako Biblija proriče jačanje moći Medo-Perzije i njen pad?

¹¹ Dok je Babilon još uvijek bio svjetska sila, Biblija je prorekla da će ga pobijediti simbolički dvorogi ovan, koji predstavlja ‘kraljeve Medije i Perzije’ (Danijel 8:20). Prema proročanstvu, Medo-Perzija postaje sljedećom svjetskom silom nakon pobjede nad Babilonom 539. g. pr. n. e. Vremenom, međutim, “jarac”, koji predstavlja Grčku, “udari ovna, te mu slomi oba roga” (Danijel 8:1-7). Bilo je to 332. g. pr. n. e, kada je Grčka porazila Medo-Perziju i postala novom svjetskom silom.

12. Što Biblija govori o vladavini Grčke?

¹² Zapazi što je zatim prorečeno: “A mužjak jarac se sa svoje strane uzvisio prekomjerno; no čim je postao moćan, slomio se veliki rog, a umjesto njega izrasla su četiri istaknuta roga” (Danijel 8:8, NS). Što to znači? U Bibliji se objašnjava: “Runjavi jarac kralj je Grčke; a veliki rog koji je bio među njegovim očima, prvi je kralj. Taj je bio slomljen i na njegovo su se mjesto konačno podigla četiri, a to su četiri kraljevstva koja će se podići iz tog naroda, ali ne s njegovom silom” (Danijel 8:21, 22, NS).

13. Kako se ispunilo proročanstvo o Grčkoj 200 godina nakon što je zapisano?

¹³ Iz povijesti se vidi da je “kralj Grčke” bio Aleksandar Veliki. No, poslije njegove smrti 323. godine pr. n. e, njegovo se carstvo konačno dijeli među četiri njegova generala — Seleuka Nikatora, Kasandera, Ptolomeja Laga i Lizimaha. Baš kao što je i u Bibliji prorečeno, “na njegovo su se mjesto konačno podigla četiri”. No, kako je također prorečeno, ni jedan od te četvorice nije dosegao moć Aleksandra Velikog. Tako se, više od 200 godina nakon što je proročanstvo zapisano, ono počelo ispunjavati — a što je još jedan snažan dokaz o nadahnutosti Biblije!

14. Što je jedan znanstvenik rekao o brojnim proročanstvima koja su se ispunila na Isusu Kristu?

¹⁴ Posebno su spomena vrijedna brojna biblijska proročanstva o Isusu Kristu. Profesor J. P. Free je napisao: “Vjerojatnost da bi se sva ta proročanstva ispunila na jednom čovjeku toliko je neznatna, da i to snažno dokazuje da nisu od mudrosti ili nagađanja ljudi.”⁹

15. Koja su neka od proročanstava koja su se ispunila na Isusu, a što je bilo izvan njegove kontrole?

¹⁵ Ispunjenje tih brojnih proročanstava bilo je posve van Isusove kontrole. Nije, naprimjer, mogao urediti da se rodi iz plemena Judina, ili da bude potomak Davida (1. Mojsijeva 49:10; Izaija 9:6, 7; 11:1, 10; Matej 1:2-16). Nije mogao upravljati ni događajima koji su doveli do toga da se rodi u Betlehemu (Mihej 5:2; Luka 2:1-7). Isto tako, on ne bi organizirao da bude izdan za 30 srebrnjaka (Zaharija 11:12; Matej 26:15); da njegovi neprijatelji pljuju na nj (Izaija 50:6; Matej 26:67); zatim da ga ponizuju na stupu prilikom smaknuća (Psalam 22:7, 8; Matej 27:39-43); da ga probodu, a da mu pritom ne slome ni jednu kost (Zaharija 12:10; Psalam 34:20; Ivan 19:33-37); te da vojnici bacaju kocku za njegovu odjeću (Psalam 22:18; Matej 27:35). To su samo neka od proročanstava koja su se ispunila na Isusu.

16. Što je Isus prorekao o Jeruzalemu?

¹⁶ Isus je bio najveći Jehovin prorok. Zapazi prvo, što je rekao da će se dogoditi Jeruzalemu: “Tvoji će neprijatelji oko tebe sagraditi utvrdu sa zašiljenim kolcima, okružit će te i ugnjetavati sa svih strana, razbit će o zemlju tebe i djecu tvoju u tebi, i neće ostaviti ni kamen na kamenu u tebi, jer nisi razabrao vrijeme svog pohođenja” (Luka 19:43, 44, NS). Isus je također rekao: “Kad vidite Jeruzalem opkoljen utaborenim vojskama, znajte da se približilo njegovo opustošenje. Neka tada oni koji su u Judeji bježe u gore” (Luka 21:20, 21, NS).

17. Kako se ispunilo Isusovo proročanstvo o vojskama koje će opkoliti Jeruzalem i kako su stanovnici mogli napustiti grad?

¹⁷ Prema proročanstvu, rimske vojske pod Cestijem Galom došle su na Jeruzalem 66. g. n. e. Neočekivano, međutim, on prekida opsadu, kao što izvještava povjesničar iz prvog stoljeća Flavije Josip: “Bez ikakvog poznatog povoda povukao se od grada.”¹⁰ Kako je opsada neočekivano prestala, stanovnici grada su dobili mogućnost slijediti Isusovo uputstvo o napuštanju Jeruzalema. Povjesničar Euzebije izvještava da su pobjegli kršćani.¹¹

18. a) Što se dogodilo 70. godine naše ere, nešto manje od četiri godine nakon povlačenja rimskih vojski od Jeruzalema? b) U kom smislu je to bilo potpuno uništenje Jeruzalema?

¹⁸ Nešto manje od četiri godine kasnije, 70. g. n. e, rimske vojske koje je predvodio general Tit vratile su se i opkolile Jeruzalem. Posjekle su kilometre šuma uokolo da bi sagradile “utvrdu sa zašiljenim kolcima” oko grada. Josip je primijetio posljedice toga: “Svaka nada da bi Židovi mogli pobjeći bila je izgubljena.”¹² Josip spominje da je nakon opsade od oko pet mjeseci, izuzev tri kule i dijela zida, ono što je preostalo “posve sravnjeno sa zemljom... tako da nije ostalo ništa što bi nekoga tko bi tamo došao uvjerilo da je grad bio nastanjen”.¹³

19. a) Kakvog je opsega bilo opustošenje Jeruzalema? b) Kako služi Titov slavoluk poput nijemog podsjetnika?

¹⁹ Oko 1 100 000 ljudi pomrlo je tokom opsade, a 97 000 je zarobljeno.¹⁴ Sve do današnjeg dana može se u Rimu vidjeti svjedočanstvo o ispunjenju tog Isusovog proročanstva. Tamo je Titov slavoluk, koji su Rimljani podigli 81. g. n. e, u slavu uspješnog osvojenja Jeruzalema. Taj slavoluk, poput nijemog podsjetnika upozorava kako propust da se slijedi upozorenja proročanstva iz Biblije može odvesti u nesreću.

20. Na koje pitanje je Isus odgovorio o znaku po kome bismo mogli znati da je blizu velika svjetska promjena?

²⁰ Prema Bibliji, svijetu predstoji iznenađujuća promjena. Kao što je Isus prorekao događaje po kojima su ljudi prvog stoljeća mogli prepoznati prijeteće uništenje Jeruzalema, tako je prorekao i događaje po kojima ljudi danas mogu spoznati je li takva promjena blizu. Isus je dao taj znak u odgovoru na pitanje svojih učenika: “Što će biti znak tvoje prisutnosti i svršetka sustava stvari?” (Matej 24:3, NS).

21. a) Što je to Kristova “prisutnost”, a što “svršetak sustava stvari”? b) Gdje možemo čitati o znaku kojeg je opisao Isus?

²¹ Prema Bibliji, “prisutnost” Krista neće biti u ljudskom obliku, nego u svojstvu moćnog vladara s neba koji će osloboditi potlačeno čovječanstvo (Danijel 7:13, 14). Njegova “prisutnost” uslijedit će u razdoblju koje se zove “svršetak sustava stvari”. Dakle, kakav će biti znak u vrijeme nevidljive Kristove prisutnosti kao vladara kad se približi kraj ovog sustava stvari? U Bibliji, 24. poglavlju Mateja, 13. poglavlju Marka i 21. poglavlju Luke, mogu se sagledati događaji koji u povezanosti sačinjavaju taj znak. Evo nekih od većih znakova:

22. Kako su ratovi od 1914. godine naovamo dijelom znaka i koliko su bili uništavajući?

²² VELIKI RATOVI: “Ustat će narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva” (Matej 24:7, NS). Ovo se ispunjava u velikoj mjeri od 1914. godine naovamo. Prvim svjetskim ratom 1914. godine uvedena je masovna upotreba strojnica, tenkova, podmornica, aviona, te otrovnih plinova. Do njegova kraja 1918. godine poginulo je oko 14 milijuna vojnika i civila. Jedan povjesničar je primijetio: “Prvi svjetski rat bio je ‘totalan’ rat.”¹⁵ Drugi svjetski rat, od 1939. do 1945. godine, bio je još razorniji. Poginulo je nekih 55 milijuna vojnika i civila. Njime se uveo posve novi užaš — atomska bomba! Otada je poginulo daljnjih 30 milijuna ljudi u mnoštvu kako velikih, tako i malih ratova. U njemačkom listu Der Spiegel je pisalo: “Niti jednog dana od 1945. godine nije bilo stvarnog mira u svijetu.”¹⁶

23. U kom je opsegu svijet zahvatila nestašica hrane od 1914. godine?

²³ NESTAŠICA HRANE: “I bit će nestašica hrane” (Matej 24:7, NS). Prvi svjetski rat slijedila je svijetom proširena glad. Poslije II. svjetskog rata postala je još i većom. A kako je danas? “Glad posve novih razmjera... čak 400 milijuna ljudi neprestano živi na rubu gladi”, izvještava se u londonskom Timesu.¹⁷ U časopisu The Globe and Mail iz Toronta je pisalo: “Više od 800 milijuna ljudi je neishranjeno.”¹⁸ A Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da “12 milijuna djece umire svake godine prije svog prvog rođendana” uslijed posljedica neishranjenosti.¹⁹

24. Kakav se rast potresa opaža od 1914. godine?

²⁴ POTRESI: “Bit će velikih potresa” (Luka 21:11, NS). Stručnjak na području osiguranja od potresa George W. Housner je potres 1976. godine u T’ang-šanu, Kina, nazvao “najvećom katastrofom u povijesti čovječanstva”, koja je odnijela na stotine tisuća ljudskih života.²⁰ U talijanskom časopisu Il Piccolo je pisalo: “Naša generacija, kako to statistike pokazuju, živi u opasnom vremenu visoke seizmičke aktivnosti.”²¹ U prosjeku svake godine od 1914. godine naovamo deset puta više ljudi pogine u potresima nego u prethodnim stoljećima.

25. Koje su zlokobne epidemije od 1914. godine postale dijelom znaka u ispunjenju?

²⁵ BOLESTI: “Pošasti u jednom mjestu za drugim” (Luka 21:11, NS). Science Digest je pisao: “Epidemija španjolske groznice 1918. godine proširila se svijetom [i] odnijela 21 milijun ljudskih života.” Zatim se dodaje: “U cijeloj povijesti nije bilo žešće i brže posjete smrti... da se epidemija dalje ubrzavala u istom omjeru, čovječanstvo bi se istrijebilo za koji mjesec.”²² Otada su srčane bolesti, rak, spolne bolesti i mnoge druge pošasti osakatile i ubile stotine milijuna ljudi.

26. Kako se umnožilo bezakonje od 1914. godine?

²⁶ ZLOČIN: “Sve veće bezakonje” (Matej 24:12, NS). Ubojstva, pljačke, silovanja, terorizam, korupcija — lista je dugačka i dobro poznata. U mnogim područjima ljudi se boje prošetati ulicom. Takav trend bezakonja od 1914. godine potvrdio je i jedan stručnjak za terorizam: “Razdoblje prije prvog svjetskog rata bilo je u cjelosti mnogo humanije.”²³

27. Potpada li proročanstvo o strahu u suvremeno ispunjenje znaka?

²⁷ STRAH: “Bit će zastrašujućih pojava” (Luka 21:11, NS). Hamburški Die Welt nazvao je naše vrijeme “stoljećem straha”.²⁴ Posve nove prijetnje čovječanstvu izazivaju strah kao nikada prije. Po prvi puta u povijesti, stvari poput nuklearnog rata, razaranja i zagađivanja prijete da ‘unište zemlju’ (Otkrivenje 11:18). Umnožavanje zločina, inflacije, nuklearnog oružja, gladi, bolesti i drugih zala, pothranjuje strah ljudi obzirom na osobnu sigurnost i sam život.

28. Kako obilježja znaka koja danas vidimo označuju naše vrijeme kao “svršetak sustava stvari?

²⁸ Neki ukazuju na to da su se mnoge od ovih stvari događale i u prošlim stoljećima. No, u kom smislu je njihova današnja pojava drugačija? Prvo, svaki događaj, kao sastavni dio znaka, vidjela je jedna generacija — i to ona koja živi od 1914. godine — a od koje još uvijek milijuni žive. Isus je rekao da “ovaj naraštaj nikako neće proći dok se sve ovo ne dogodi” (Luka 21:32, NS). Drugo, posljedice znaka osjećaju se širom svijeta “u jednom mjestu za drugim” (Matej 24:3, 7, 9; 25:32). Treće, stanje tokom tog razdoblja napreduje na gore: “Sve je to početak bolnih nevolja”; “zli ljudi i varalice napredovat će od zla na gore” (Matej 24:8; 2. Timoteju 3:13, NS). I četvrto, sve će to pratiti promjena u stavovima i djelovanju ljudi, kao što je i Isus upozorio: “Ohladnjet će ljubav mnogih” (Matej 24:12, NS).

29. Kako se biblijski opis o “svršetku ovoga svijeta” može usporediti s moralnim stanjem ljudi današnjice?

²⁹ Da, jedan od snažnih dokaza da danas živimo u prorečenom presudnom vremenu svršetka jest moralno rasulo među ljudima. Usporedi ono što vidiš u svijetu s ovim proročanskim riječima koje se odnose na naše vrijeme: “Suoči se sa činjenicom: svršetak ovoga svijeta bit će vrijeme nevolja. Ljudi neće voljeti ništa drugo do novac i sebe; bit će drski, hvalisavi i prostaci; bez poštovanja prema roditeljima, nezahvalni, bez ljubavi, bez prirodne privrženosti; nepomirljivi u svojoj mržnji, raznositelji kleveta, raskalašeni i bijesni, kojima je nepoznata svaka dobrota, izdajnici, pustolovi, uobraženi od samovažnosti. Bit će to ljudi koji će na mjesto Boga staviti zadovoljstvo, koji čuvaju izvanjski oblik pobožnosti, ali ustrajno niječu njenu stvarnost” (2. Timoteju 3:1-5, The New English Bible).

30, 31. a) Kako su ljudi koji su živjeli prije 1914. godine gledali na svjetsko stanje i što su mislili da će im donijeti budućnost? b) Što se još, osim znaka, nalazi u Bibliji, a što pokazuje da smo u “posljednjim danima”?

³⁰ S ljudskog stanovišta, svjetske poteškoće i sveopći ratovi prorečeni u Bibliji bili su strani mišljenju ljudi koji su živjeli prije 1914. godine. Njemački državnik Konrad Adenauer je rekao: “Prisjećam se misli i slika... misli o godinama prije 1914. godine, kada je postojao pravi mir, spokojstvo i sigurnost na Zemlji — to je bilo vrijeme kad nismo znali za strah... Sigurnost i spokojstvo nestali su iz života ljudi od 1914. godine.”²⁵ Ljudi koji su živjeli prije 1914. godine mislili su da će im “budućnost donijeti sve bolji i bolji život”, izvijestio je britanski državnik Harold Macmillan.²⁶ U knjizi 1913: America Between Two Worlds (1913: Amerika između dva svijeta), piše: “Ministar vanjskih poslova Bryan [1913] je rekao da ‘stanje koje obećava svjetsku sigurnost nije nikada bilo tako povoljno kao sada’.”²⁷

³¹ Dakle, do pred sami prvi svjetski rat svjetski vođe su predviđali vrijeme socijalnog napretka i prosvjećenja. No, u Bibliji je prorečeno suprotno — da će besprimjerni rat od 1914. do 1918. godine označiti početak “posljednjih dana” (2. Timoteju 3:1). U Bibliji se osim toga nalazi kronološki dokaz da će 1914. godina označiti rođenje Božjeg Kraljevstva na nebu. Iza toga uslijedit će nezapamćene svjetske poteškoće.²⁸ Je li itko od ljudi koji je živio prije 1914. godine mogao biti svjestan da će ta godina biti prekretnica u povijesti?

32. a) Što su o 1914. godini desetljećima prije tog datuma navijestili ljudi kojima je bila poznata biblijska kronologija? b) Što su i drugi rekli o njoj, a prema priloženoj tabeli?

³² Desetljećima prije tog datuma postojala je organizacija ljudi koja je objavila značaj 1914. godine. U časopisu World iz New Yorka od 30. augusta 1914. godine pisalo je: “Strahovitim ratom koji je započeo u Evropi ispunilo se neobično proročanstvo. Prošlih su 25 godina, preko propovjednika i tiska, ‘Međunarodni istraživači Biblije’ [Jehovini svjedoci]... objavljivali svijetu da će Dan gnjeva, prorečen u Bibliji, nastupiti 1914. godine. ‘Pazite na 1914!’ bio je poklik tih... evanđelista.”²⁹

33. Koji dodatni dio znaka ispunjuju Jehovini svjedoci?

³³ U Bibliji se također proriče da će “u završnom dijelu danâ” ljudi iz svih nacija, slikovito govoreći, dolaziti na “goru Jehovinu” gdje će ih on “učiti svojim putevima”. Proročanstvo kaže da će jedan od rezultata takve pouke biti da će oni “prekovati svoje mačeve u plugove, a koplja u srpove... niti će se više učiti ratovanju” (Izaija 2:2-4, NS). Dobro poznati stav Jehovinih svjedoka u vezi rata jasno je ispunjenje tog proročanstva.

34. Koji dokazi postoje da su Jehovini svjedoci ‘prekovali svoje mačeve u plugove’?

³⁴ Martin Niemöller, protestantski vođa u Njemačkoj prije i poslije drugog svjetskog rata, rekao je u vezi Jehovinih svjedoka da su to “ozbiljni izučavatelji Biblije, i da ih je na stotine i tisuće odlazilo u koncentracione logore te umrlo zbog toga što su odbili poslužiti ratu i ustezali se pucati na ljude”. Nasuprot tome, pisao je, “kršćanske su crkve stoljećima ustrajno pristajale uz rat i blagoslivljale ga uz vojsku i oružje... molile su na veoma nekršćanski način za uništenje svojih neprijatelja”.³⁰ Dakle, kome pristaje taj obilježavajući znak koji je Krist iznio u vezi pravih kršćana? Rekao je: “Po ovome će svi znati da ste moji učenici, ako imate ljubav među sobom” (Ivan 13:35, NS). I kao što u 1. Ivanovoj 3:10-12 jasno piše, Božji se sluge ne ubijaju međusobno. To čine Sotonina djeca.

35. a) Što ujedinjuje Jehovine svjedoke? b) Da li je njihova odanost Božjem Kraljevstvu biblijski opravdana?

³⁵ Zajednička odanost Božjem Kraljevstvu i vjerna privrženost biblijskim načelima ono je što Jehovine svjedoke ujedinjuje u svjetsko bratstvo. Oni u cijelosti prihvaćaju ono što uči Biblija — da je Kraljevstvo stvarna vlada sa zakonima i moći, te da će uskoro vladati cijelom Zemljom. Već sada ono ima milijune podanika na Zemlji koji se oformljuju kao temelj civilizacije koja dolazi. U vezi Kraljevstva, prorok Danijel je pod nadahnućem napisao: “Bog će nebeski podići kraljevstvo koje nikada neće propasti... ono će smrviti i dokrajčiti sva ova kraljevstva [koja sada postoje], a samo će stajati do nedoglednih vremena” (Danijel 2:44, NS). Isus je dao prednost Kraljevstvu kada je poučavao: “Morate se, dakle, moliti ovako: ‘Oče naš na nebesima... Neka dođe kraljevstvo tvoje’” (Matej 6:9, 10, NS).

36. a) Što Bog želi danas objaviti? b) Tko to čini?

³⁶ Mnoštvo ispunjenih biblijskih proročanstava od 1914. godine pokazuje da će uskoro Božje nebesko Kraljevstvo ‘smrviti i dokrajčiti sve druge vlade’. I Bog želi tu činjenicu objaviti, kao što to i sljedeći važan dio znaka pokazuje: “Ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po cijeloj nastanjenoj zemlji za svjedočanstvo svim narodima; i tada će doći kraj” (Matej 24:14, NS). Milijuni Jehovinih svjedoka, kao svjetsko bratstvo, sada ispunjuju to proročanstvo.

37. U kom smislu će kraj ovog sustava stvari u Harmagedonu biti dobra vijest?

³⁷ Kada se o Kraljevstvu bude propovijedalo u mjeri u kojoj to Bog želi, tada će, rekao je Isus, svijet vidjeti “veliku nevolju kakve nije bilo od postanka svijeta pa do sada, ne, niti će je više biti”. Vrhunac će joj biti bitka od Harmagedona kojom će dokrajčiti Sotonin zli utjecaj. Njome će se očistiti cijela Zemlja od zlih nacija i ljudi, a otvoriti put dolazećem Raju gdje “pravednost stanuje” (Matej 24:21; 2. Petrova 3:13; Otkrivenje 16:14-16; 12:7-12; 2. Korinćanima 4:4).

38. a) Što je potvrdio izvještaj o ispunjenim biblijskim proročanstvima? b) Kako možemo gledati na proročanstva koja će se ispuniti u budućnosti?

³⁸ Uz toliko mnogo već sada ispunjenih proročanstava koja govore njoj u prilog, Biblija se doista potvrdila kao knjiga ‘nadahnuta od Boga’ (2. Timoteju 3:16). Prihvatiti je, dakle, treba “ne kao riječ ljudsku, nego kao što to ona doista i jest, kao riječ Božju” (1. Solunjanima 2:13, NS). Osim toga, kako je njen autor Jehova Bog onaj ‘koji od početka javlja kraj’, možeš imati potpuno povjerenje i u proročanstva koja će se ispuniti u budućnosti (Izaija 46:10). A ono što dolazi doista je predivno. Zadivit ćeš se čitajući o tome u sljedećem poglavlju.