Jehova obećava Danijelu divnu nagradu

1, 2. (a) Koje važno svojstvo treba imati trkač da bi postigao uspjeh? (b) Kako je apostol Pavao život proveden u vjernoj službi Jehovi usporedio s trkom?

TRKAČ se pruža prema ciljnoj liniji. Gotovo je iscrpljen, no s ciljem pred očima, on posljednji atom svoje energije ulaže u tih nekoliko zadnjih koraka. Naprežući svaki mišić, napokon prolazi kroz cilj! Na njegovom licu vidi se olakšanje i trijumf. Isplatilo se biti ustrajan do kraja.

² U zaključku 12. poglavlja Danijela taj se ljubljeni prorok približava ciljnoj liniji svoje ‘trke’ — svog života koji je proveo služeći Jehovi. Nakon što je naveo različite primjere vjere među Jehovinim pretkršćanskim slugama, apostol Pavao je napisao: “Zato, dakle, budući da oko sebe imamo tako velik oblak svjedoka, skinimo i mi svaki teret i grijeh koji nas lako zapliće, i s ustrajnošću trčimo trku koja stoji pred nama, dok pažljivo gledamo na Glavnog Zastupnika i Usavršitelja naše vjere, Isusa. Zbog radosti koja je stajala pred njim pretrpio je mučenički stup, prezrevši sramotu, i sjeo je s desne strane Božjeg prijestolja” (Hebrejima 12:1, 2).

 3. (a) Što je Danijela motiviralo da ‘trči s ustrajnošću’? (b) Koje je tri različite stvari Jehovin anđeo rekao Danijelu?

³ Među tim ‘velikim oblakom svjedoka’ bio je i Danijel. On je nedvojbeno bio osoba koja je morala ‘trčati s ustrajnošću’, a u tome ga je motivirala duboka ljubav prema Bogu. Jehova je Danijelu otkrio mnogo o budućnosti svjetskih vladavina, no sada mu šalje ovo osobno ohrabrenje: “A ti idi ka kraju; i počivaćeš i ustaćeš na dijelu svom na svršetku danâ” (Danijel 12:13). Jehovin je anđeo Danijelu rekao tri različite stvari: (1) da Danijel treba ‘ići kraju’, (2) da će ‘počivati’ i (3) da će ponovno ‘ustati’ u budućnosti. Kako te riječi mogu ohrabriti kršćane danas da ustraju do cilja u trci za život?

 4. Na što je Jehovin anđeo mislio kad je rekao “idi ka kraju”, i zašto je to možda predstavljalo izazov za Danijela?

⁴ Na što je anđeo mislio kada je Danijelu rekao: “A ti idi ka kraju”? Kraju čega? Pa, budući da je Danijel imao skoro 100 godina, očito se to odnosilo na kraj njegovog života, koji je vjerojatno bio prilično blizu.a Anđeo je poticao Danijela da vjerno ustraje do smrti. No to možda i nije bilo baš lako. Danijel je doživio pad Babilona i povratak ostatka židovskih izgnanika u Judu i Jeruzalem. To je ostarjelom proroku sigurno donijelo veliku radost. Međutim, nigdje ne piše da je i on krenuo na to putovanje. Lako je moguće da je tada već bio previše star i slab. Ili je možda Jehovina volja bila da ostane u Babilonu. U svakom slučaju, ne možemo a da se ne zapitamo je li Danijel bio pomalo sjetan kad su njegovi sunarodnjaci otišli u Judu.

 5. Po čemu možemo zaključiti da je Danijel ustrajao do kraja?

⁵ Danijel je, bez sumnje, bio veoma ojačan anđelovom ljubaznom izjavom: “Idi ka kraju.” Možda nas to podsjeća na riječi koje je Isus Krist izrekao nekih šest stoljeća kasnije: “Tko ustraje do kraja, taj će biti spašen” (Matej 24:13). Danijel je, bez sumnje, učinio upravo to. Ustrajao je do kraja, vjerno trčeći trku za život do samog cilja. To bi mogao biti jedan od razloga zašto ga se kasnije u Božjoj Riječi spominje u povoljnom svjetlu (Hebrejima 11:32, 33). Što je Danijelu omogućilo da ustraje do kraja? Izvještaj o njegovom životu pomaže nam da odgovorimo na to pitanje.

 6. Kako znamo da je Danijel bio marljivi istraživač Božje Riječi?

⁶ Za Danijela je ustrajnost do kraja uključivala neprestano proučavanje Božjih uzbudljivih obećanja i duboko razmišljanje o njima. Znamo da je Danijel bio predani istraživač Božje Riječi. Kako bi inače znao za Jehovino obećanje dano Jeremiji da će izgnanstvo trajati 70 godina? Sam Danijel je napisao: “Ja (...) razumjeh iz knjiga broj godina” (Danijel 9:2; Jeremija 25:11, 12). Nema sumnje da je Danijel pretraživao knjige Božje Riječi koje su tada postojale. Danijel je sigurno proveo mnoge ugodne sate čitajući i duboko razmišljajući o zapisima Mojsija, Davida, Salamuna, Izaije, Jeremije, Ezehijela — što god da mu je od toga bilo pri ruci.

 7. Kada usporedimo naše vrijeme s Danijelovim danima, koje prednosti imamo s obzirom na proučavanje Božje Riječi?

⁷ Da bismo i mi danas razvijali ustrajnost, od presudne je važnosti da proučavamo Božju Riječ, da budemo zaokupljeni njome (Rimljanima 15:4-6; 1. Timoteju 4:15). A imamo i cijelu Bibliju, koja uključuje i pisani izvještaj o tome kako su se neka Danijelova proročanstva ispunila stoljećima kasnije. Osim toga, blagoslovljeni smo time što živimo u ‘vremenu kraja’ prorečenom u Danijelu 12:4. U našim danima pomazanici su blagoslovljeni duhovnim uvidom i sjaje kao svjetionici istine u ovom zamračenom svijetu. Zbog toga mnoga duboka proročanstva iz knjige Danijela, od kojih su neka bila zbunjujuća za njega, za nas danas imaju veliki značaj. Stoga, nastavimo svakodnevno proučavati Božju Riječ i nemojmo nikada te stvari uzimati kao nešto samo po sebi razumljivo. To će nam pomoći da ustrajemo.

 8. Koji je primjer Danijel pružio u pogledu molitve?

⁸ Danijelu je i molitva pomogla da ustraje do kraja. Svakodnevno se obraćao Jehovi Bogu i otvoreno je razgovarao s njim srcem punim vjere i pouzdanja. Znao je da je Jehova ‘Slušač molitve’ (Psalam 65:2, NS; usporedi Hebrejima 11:6). Kada je Danijelovo srce bilo opterećeno tugom zbog Izraelovog buntovnog postupanja, on je izlio svoje osjećaje Jehovi (Danijel 9:4-19). Danijel se nije prestao moliti Jehovi Bogu čak ni onda kada je Darije naredio da se ljudi 30 dana mole samo njemu (Danijel 6:10). Zar naša srca nisu dirnuta kad zamislimo tog vjernog ostarjelog čovjeka kako hrabro čeka da bude bačen u jamu punu lavova umjesto da se odrekne tako dragocjene prednosti kao što je molitva? Nema sumnje da je Danijel vjerno išao svom kraju, gorljivo se moleći Jehovi svaki dan.

 9. Zašto prednost molitve nikada ne smijemo uzimati kao nešto samo po sebi razumljivo?

⁹ Molitva je jednostavan čin. Moliti se možemo praktički u svako doba, na svakom mjestu, naglas ili u sebi. No, tu dragocjenu prednost nikada ne smijemo shvaćati olako. Biblija povezuje molitvu s ustrajnošću, postojanošću i duhovnom budnošću (Luka 18:1; Rimljanima 12:12; Efežanima 6:18; Kološanima 4:2). Nije li predivno znati da imamo neograničenu i lako dostupnu mogućnost komunikacije s najvećom osobom u svemiru? A ta osoba zaista sluša! Sjeti se slučaja kada se Danijel molio, a Jehova mu je kao odgovor poslao anđela. Anđeo je došao dok se Danijel još molio! (Danijel 9:20, 21). Sada možda nije vrijeme za takve anđeoske posjete, ali Jehova se nije promijenio (Malahija 3:6). Kao što je čuo Danijelovu molitvu, tako će saslušati i naše. A molitvom ćemo se približiti Jehovi, stvarajući vezu koja će nam pomoći da, poput Danijela, ustrajemo do kraja.

10. Zašto je Danijelu bilo važno poučavati druge istini iz Božje Riječi?

¹⁰ Danijel je morao ‘ići ka kraju’ u još jednom smislu. Morao je ustrajati kao učitelj istine. On nikada nije zaboravio da je pripadnik izabranog naroda o kojem se u Svetom pismu kaže: “Vi ste moji svjedoci, veli Jehova, i sluga moj kojega izabrah” (Izaija 43:10). Danijel je učinio sve što je mogao da bi ispunio taj zadatak. Njegove aktivnosti vjerojatno su uključivale poučavanje svog naroda koji je bio izgnan u Babilon. Malo toga znamo o njegovim kontaktima s ostalim Židovima, osim njegove povezanosti s tri osobe o kojima se govori kao o ‘njegovim drugovima’ — Ananijom, Mizaelom i Azarijom (Danijel 1:7; 2:13, 17, 18). Njihovo blisko prijateljstvo sigurno je uvelike pomoglo svakome od njih da ustraje (Priče Salamunove 17:17). Danijel, kojeg je Jehova blagoslovio posebnim uvidom, mogao je mnogočemu poučiti svoje prijatelje (Danijel 1:17). No zadatak poučavanja uključivao je još nešto.

11. (a) Po čemu je Danijelovo zaduženje bilo jedinstveno? (b) U kojoj je mjeri Danijel bio djelotvoran izvršavajući svoj neobičan zadatak?

¹¹ Više od bilo kojeg drugog proroka, Danijel je bio zadužen da svjedoči neznabožačkim dostojanstvenicima. Iako je često morao nositi neomiljene poruke, on se prema tim vladarima nije ponašao kao da su vrijedni prezira ili kao da su na neki način ispod njegovog nivoa. S njima je razgovarao s poštovanjem i vješto. Bilo je nekih pojedinaca — poput onih ljubomornih satrapa sklonih spletkarenju — koji su Danijela željeli uništiti. No, drugi su ga dostojanstvenici poštovali. Danijel je postao vrlo cijenjen prorok zato što mu je Jehova omogućio da objasni tajne koje su zbunjivale kraljeve i mudrace (Danijel 2:47, 48; 5:29). Naravno, s obzirom na to da je bio sve stariji, više nije mogao biti aktivan kao u mladosti. No sigurno je do samog kraja vjerno tražio svaku mogućnost da služi kao svjedok svog ljubljenog Boga.

12. (a) U kojim aktivnostima poučavanja sudjelujemo kao kršćani danas? (b) Kako možemo slijediti Pavlov savjet da ‘mudro hodimo s obzirom na one koji su vani’?

¹² Danas u kršćanskoj skupštini možemo pronaći vjerne suradnike koji će nam pomoći da ustrajemo, baš kao što su Danijel i njegova tri druga pomagali jedan drugome. Mi također poučavamo jedni druge, čime omogućujemo ‘razmjenu ohrabrenja’ (Rimljanima 1:11, 12). Poput Danijela, i mi imamo zadatak da svjedočimo nevjernicima (Matej 24:14; 28:19, 20). Zato trebamo izoštriti svoje vještine kako bismo se ‘ispravno služili riječju istine’ dok ljudima govorimo o Jehovi (2. Timoteju 2:15). Bit će nam lakše ako poslušamo savjet apostola Pavla: “Mudro hodite s obzirom na one koji su vani” (Kološanima 4:5). Ta mudrost uključuje uravnoteženo gledište prema onima koji ne dijele naša vjerska uvjerenja. Mi na te ljude ne gledamo svisoka, smatrajući sebe superiornijima (1. Petrova 3:15). Umjesto toga, nastojimo ih privući k istini, taktično i vješto koristeći Božju Riječ da bismo doprli do njihovog srca. Kako smo samo radosni kad uspijemo doprijeti do nekoga! Ta nam radost sigurno pomaže da poput Danijela ustrajemo do kraja.

13, 14. Zašto je pomisao na smrt plašila mnoge Babilonce, i po čemu je Danijelovo gledište bilo drugačije?

¹³ Anđeo je zatim obećao Danijelu: ‘Počivat ćeš’ (Danijel 12:13). Što su značile te riječi? Pa, Danijel je znao da ga čeka smrt. Smrt je neizbježan kraj svih ljudi, od Adamovog vremena do danas. Biblija prikladno smrt naziva ‘neprijateljem’ (1. Korinćanima 15:26). Međutim, Danijelu je pomisao na smrt davala sasvim drugu sliku od one koju su imali Babilonci koji su ga okruživali. Za njih, ogrezle u kompleksnom obožavanju oko 4 000 lažnih božanstava, smrt je obuhvaćala sve moguće užase. Vjerovali su da osobe koje su živjele nesretnim životom ili su umrle nasilnom smrću postaju nakon smrti osvetoljubivi duhovi koji muče žive ljude. Babilonci su također vjerovali u zastrašujući podzemni svijet, nastanjen užasnim čudovištima u ljudskim i životinjskim oblicima.

¹⁴ Za Danijela smrt nije predstavljala ništa od toga. Stotine godina prije Danijelovog vremena, Bog je nadahnuo kralja Salamuna da kaže: “Mrtvi ne znaju ništa” (Propovjednik 9:5). A o onome tko umre psalmist je pjevao: “Iziđe iz njega duh, i vrati se u zemlju svoju: taj dan propadnu sve pomisli njegove” (Psalam 146:4). Stoga je Danijel znao da će se riječi koje mu je anđeo uputio ispuniti. Smrt znači počinak. Nema razmišljanja, nema žalosnog ogorčenja, nema mučenja — i naravno, nema čudovišta. Isus Krist je to objasnio na sličan način prilikom Lazarove smrti. Rekao je: “Naš prijatelj Lazar otišao je na počinak” (Ivan 11:11).

15. Kako dan smrti može biti bolji od dana rođenja?

¹⁵ Razmotri još jedan razlog zašto pomisao na smrt nije plašila Danijela. Božja Riječ kaže: “Bolje je ime nego dobro ulje, i dan smrtni nego dan u koji se tko rodi” (Propovjednik 7:1). Kako bi dan smrti, jedan od najžalosnijih trenutaka života, mogao biti bolji od radosnog dana rođenja? Ključ leži u ‘imenu’. “Dobro ulje” može biti izrazito skupo. Lazarova sestra Marija jednom je namazala Isusove noge mirisnim uljem koje je imalo vrijednost skoro kao jednogodišnja plaća! (Ivan 12:1-7). Kako bi obično ime moglo biti tako vrijedno? Grčka Septuaginta u Propovjedniku 7:1 kaže “dobro ime”. Ime nije toliko dragocjeno samo po sebi, nego po onome što stoji iza njega. Prilikom rođenja nema dobre reputacije, nema glasa o vrsnim djelima, nema pohranjenog sjećanja na osobnost i svojstva osobe koja nosi neko ime. No na kraju života ime obuhvaća sve te stvari. A ako se radi o dobrom imenu s Božjeg gledišta, ono je daleko vrednije nego što bi to ikada mogla biti bilo kakva materijalna imovina.

16. (a) Kako je Danijel nastojao steći dobro ime kod Boga? (b) Zašto je Danijel mogao ići na počinak s potpunim pouzdanjem u to da je uspio steći dobro ime kod Jehove?

¹⁶ Danijel je cijeli svoj život činio sve što je mogao kako bi stekao dobro ime kod Boga, a Jehova ništa od toga nije previdio. Promatrao je Danijela i ispitivao njegovo srce. Bog je to isto učinio i kod kralja Davida, koji je pjevao: “Jahve, proničeš me svega i poznaješ, ti znaš kada sjednem i kada ustanem, izdaleka ti već misli moje poznaješ” (Psalam 139:1, 2, St). Istina, Danijel nije bio savršen. Bio je potomak grešnika Adama i pripadnik grešne nacije (Rimljanima 3:23). No Danijel se pokajao za svoju grešnost i trudio se čestito hoditi sa svojim Bogom. Zato je vjerni prorok mogao biti uvjeren da će mu Jehova oprostiti grijehe i da ih nikada više neće iznositi protiv njega (Psalam 103:10-14; Izaija 1:18). Jehova se želi sjećati dobrih djela svojih vjernih slugu (Hebrejima 6:10). Stoga je Jehovin anđeo Danijela dva puta nazvao ‘vrlo poželjnim čovjekom’ (Danijel 10:11, 19, NS). To je značilo da Bog ljubi Danijela. Danijel je mogao otići na počinak zadovoljan, znajući da je stekao dobro ime kod Jehove.

17. Zašto je hitno da danas steknemo dobro ime kod Jehove?

¹⁷ Svatko od nas s pravom bi se mogao upitati: ‘Jesam li stekao dobro ime kod Jehove?’ Živimo u burnim vremenima. Nije morbidno, već je sasvim realno priznati da smrt može bilo kada zadesiti svakoga od nas (Propovjednik 9:11). Kako je stoga važno da upravo sada svatko od nas bude odlučan steći dobro ime kod Boga, i to bez odlaganja. Ako to učinimo, ne trebamo se bojati smrti. To je samo počinak — poput sna. I kao kod sna, nakon toga dolazi buđenje!

18, 19. (a) Što je anđeo mislio kada je pretkazao da će Danijel ‘ustati’ u budućnosti? (b) Zašto je nada u uskrsnuće Danijelu bila poznata?

¹⁸ Knjiga Danijela završava jednim od najljepših obećanja koje je Bog ikada dao ljudima. Jehovin anđeo rekao je Danijelu: ‘Ustat ćeš na dijelu svom [“svoj udio”, NS] na svršetku danâ.’ Što je anđeo time mislio? Pa, budući da je ‘počinak’ koji je upravo spomenuo bila smrt, obećanje da će Danijel ‘ustati’ u nekom kasnijem razdoblju moglo je značiti samo jedno — uskrsnuće!b Ustvari, neki su izučavatelji utvrdili da se u 12. poglavlju Danijela prvi put u Hebrejskim pismima jasno ukazuje na uskrsnuće (Danijel 12:2). No, nisu u pravu. Danijelu je nada u uskrsnuće bila dobro poznata.

¹⁹ Naprimjer, Danijel je sigurno znao riječi koje je Izaija zapisao dva stoljeća prije toga: “Oživjeće mrtvi tvoji, i moje će mrtvo tijelo ustati. Probudite se, i pjevajte koji stanujete u prahu; jer (...) zemlja će izmetnuti mrtvace” (Izaija 26:19). Jehova je već puno ranije opunomoćio Iliju i Elizeja da vrše doslovna uskrsnuća (1. Kraljevima 17:17-24; 2. Kraljevima 4:32-37). A čak i prije tog vremena, Ana, majka proroka Samuela, znala je da Jehova može podići ljude iz šeola, groba (1. Samuelova 2:6). No vjerni je Job još ranije izrazio svoju nadu ovim riječima: “Kad umre čovjek, hoće li oživjeti? Sve dane vremena koje mi je određeno čekaću dokle mi dođe promjena. Zazvaćeš, i ja ću ti se odazvati; djelo ruku svojih poželjećeš” (Job 14:14, 15).

20, 21. (a) U kojem će uskrsnuću Danijel sigurno sudjelovati? (b) Na koji će se način vjerojatno odvijati uskrsavanje u Raju?

²⁰ Poput Joba, i Danijel je imao razloga biti siguran u to da će Jehova zaista čeznuti za tim da ga jednog dana u budućnosti vrati u život. Pa ipak, sigurno je bilo jako utješno čuti moćno duhovno stvorenje kako potvrđuje tu nadu. Da, Danijel će ustati prilikom “uskrsnuća pravednih” koje će se odigrati tokom Kristove Milenijske Vladavine (Luka 14:14). Što će to značiti za Danijela? Božja Riječ mnogo nam govori o tome.

²¹ Jehova “nije Bog nereda, nego mira” (1. Korinćanima 14:33). Dakle, očito je da će se uskrsavanje u Raju odvijati prema određenom redu. Možda to neće biti odmah nakon Harmagedona (Otkrivenje 16:14, 16). Svi tragovi starog sustava stvari bit će izbrisani, a sigurno će biti učinjene i pripreme da bi se srdačno dočekalo mrtve. Što se tiče reda po kojem će se mrtvi vraćati u život, Biblija iznosi ovaj princip: “Svaki u svom redu” (1. Korinćanima 15:23). Vjerojatno će prilikom ‘uskrsnuća pravednih i nepravednih’ prvo biti vraćeni pravedni (Djela apostolska 24:15). Na taj će način vjerni muževi iz drevnog doba, kao što je Danijel, moći pomagati u upravljanju zemaljskim poslovima, uključujući i poučavanje milijardi ‘nepravednih’ koji će se vratiti u život (Psalam 45:16).

22. Na koja će pitanja Danijel jamačno jedva čekati odgovor?

²² Prije nego što Danijel bude spreman preuzeti te odgovornosti, sigurno će željeti dobiti odgovore na neka pitanja. Uostalom, za neka duboka proročanstva koja su mu bila povjerena rekao je: “Ja čuh ali ne razumjeh” (Danijel 12:8). Kako li će biti uzbuđen što će napokon moći razumjeti te božanske tajne! Nema sumnje da će htjeti čuti sve o Mesiji. Danijel će s oduševljenjem skupljati informacije o pohodu svjetskih sila od njegovih do naših dana, o identitetu vjernih ‘svetih Višnjega’ — koji su ustrajali unatoč progonstvu u ‘vremenu kraja’ — te o tome kako je Božje Mesijansko Kraljevstvo konačno uništilo sva ljudska kraljevstva (Danijel 2:44; 7:22; 12:4).

23, 24. (a) Kako će se svijet u kojem će se Danijel naći kad uskrsne razlikovati od onoga koji je on poznavao? (b) Hoće li Danijel imati svoje mjesto u Raju, i kako to znamo?

²³ Danijel će se htjeti upoznati sa svijetom u kojem će se naći u to vrijeme — svijetom koji će biti toliko različit od onoga u njegovo vrijeme. Bit će uklonjen svaki trag ratova i ugnjetavanja koji su kvarili svijet koji je on poznavao. Neće biti tuge, bolesti, smrti (Izaija 25:8; 33:24). Ali bit će obilje hrane, dovoljno stambenog prostora i posla koji će svakoga ispuniti osjećajem zadovoljstva (Psalam 72:16; Izaija 65:21, 22). Čovječanstvo će biti jedna ujedinjena, sretna obitelj.

²⁴ Danijel će sasvim sigurno imati svoje mjesto u tom svijetu. ‘Ustat ćeš na svoj udio’, rekao mu je anđeo. Ista hebrejska riječ koja je ovdje prevedena s “udio” koristi se za doslovne parcele.c Danijel je možda bio upoznat s Ezehijelovim proročanstvom o raspodjeli obnovljene zemlje Izrael (Ezehijel 47:13–48:35). Kako bi se Ezehijelovo proročanstvo moglo ispuniti u Raju? Tako što će svi pripadnici Božjeg naroda imati svoje mjesto u Raju, a čak će i sama zemlja biti podijeljena na uredan i pravedan način. Naravno, Danijelov udio u Raju obuhvaćat će više od obične zemlje. Uključivat će njegovo mjesto u Božjem naumu. Danijelova obećana nagrada je zajamčena.

25. (a) Koje ti se karakteristike života u Raju sviđaju? (b) Zašto se može reći da ljudi pripadaju Raju?

²⁵ No, što je s tvojim udjelom? Ista se obećanja mogu odnositi i na tebe. Jehova želi da poslušni ljudi ‘ustanu’ na svoj udio, da imaju svoje mjesto u Raju. Zamisli! Sigurno bi bilo uzbudljivo osobno upoznati Danijela, kao i druge vjerne muževe i žene iz biblijskih vremena. A bit će i bezbroj drugih koji će se vratiti iz smrti i trebat će pouku da bi upoznali i ljubili Jehovu Boga. Zamisli da se brineš za naš zemaljski dom i sudjeluješ u njegovom pretvaranju u raj pun beskrajnih raznolikosti i neprolazne ljepote. Pomisli na to da te poučava Jehova, da te uči živjeti na način na koji je želio da čovječanstvo živi (Izaija 11:9; Ivan 6:45). Da, za tebe ima mjesta u Raju. Iako riječ Raj nekima danas čudno zvuči, sjeti se da je Jehova u početku namjeravao da čovječanstvo živi na takvom mjestu (1. Mojsijeva 2:7-9). U tom je smislu Raj prirodno obitavalište za milijarde stanovnika Zemlje. To je mjesto kojem oni pripadaju. Dolazak u Raj bit će sličan povratku kući.

26. Kako je Jehova svjestan toga da nam nije lako čekati kraj ovog sustava?

²⁶ Naša su srca prepuna cijenjenja kad pomislimo na sve to, zar ne? Zar i ti ne čezneš da budeš tamo? Stoga ne čudi da Jehovini svjedoci jedva čekaju saznati kada će doći kraj ovog sustava stvari! Nije lako čekati. Jehova je svjestan toga, jer nas potiče da ‘čekamo’ kraj čak i ako “stiže polako”. Time on misli da iz našeg kuta gledanja može izgledati kao da polako stiže, jer nam se u istom retku jamči: “Neće zakasniti” (Habakuk 2:3, St; usporedi Priče Salamunove 13:12). Da, kraj će doći na vrijeme.

27. Što moraš činiti da bi stajao pred Bogom u svu vječnost?

²⁷ Što bi ti trebao činiti dok se približava kraj? Poput Jehovinog ljubljenog proroka Danijela, ustraj vjerno. Marljivo proučavaj Božju Riječ. Moli se gorljivo. Druži se sa suvjernicima pokazujući im ljubav. Revno poučavaj druge istini. Dok se kraj ovog zlog sustava stvari svaki dan sve više približava, ostani odlučan da budeš lojalan sluga Najvišega i nepokolebljivi zastupnik njegove Riječi. Svakako obrati pažnju Danijelovom proročanstvu! I neka ti Suvereni Gospodin Jehova da prednost radosnog položaja pred njim u svu vječnost!