Zato znaj i razumij: od kad iziđe riječ da se Jeruzalem opet sazida do pomazanika vojvode [“Mesije Vođe”, NS] biće sedam tjedana, i šezdeset i dva tjedna da se opet pograde ulice i zidovi, i to u teško vrijeme” (Danijel 9:24, 25).

¹⁴ To je uistinu bila dobra vijest! Neće samo Jeruzalem biti ponovno sagrađen a obožavanje obnovljeno u novom hramu već će se u određeno vrijeme pojaviti i ‘Mesija Vođa’. To će se zbiti unutar ‘sedamdeset tjedana’.

15. Na koja je tri razdoblja podijeljeno ‘sedamdeset tjedana’, i kada su započela?

¹⁵ Prema riječima anđela, ‘sedamdeset tjedana’ bit će podijeljeno na tri razdoblja: (1) “sedam tjedana”, (2) “šezdeset i dva tjedna” i (3) jedan tjedan. To bi bilo 49 godina, 434 godine i 7 godina — ukupno 490 godina.

Početak će biti ‘izlazak riječi da se Jeruzalem opet sazida’. Kada je to bilo?

16. Zašto je Kir vratio Židove u njihovu domovinu, kako to pokazuje njegov dekret?

¹⁶ Da bismo saznali kada je počelo ‘sedamdeset tjedana’, pažnju trebamo usmjeriti na tri događaja. Prvi se zbio 537. pr. n. e. kada je Kir objavio svoj dekret o povratku Židova u njihovu domovinu. On glasi: “Ovako veli Kir kralj Perzijski: sva kraljevstva zemaljska dao mi je Jehova Bog nebeski, i on mi je zapovjedio da mu sazidam dom u Jeruzalemu u Judeji. Tko je između vas od svega naroda njegova? Bog nebeski neka bude s njim, pa nek ide u Jeruzalem u Judeji, i neka zida dom Jehove Boga Izraelova, Boga koji je u Jeruzalemu. A tko bi ostao u kojem god mjestu gdje se bavi, neka ga ljudi onoga mjesta potpomognu srebrom i zlatom i imanjem i stokom osim dragovoljnoga priloga na dom Božji u Jeruzalemu” (Ezra 1:2-4). Očito je glavna svrha ovog dekreta bila ponovna izgradnja hrama — ‘Jehovinog doma’ — na njegovom prijašnjem mjestu.

17. Zašto je pismo koje je dobio Ezra bilo razlog za njegov odlazak u Jeruzalem?

¹⁷ Drugi događaj zbio se sedme godine vladanja perzijskog kralja Artakserksa (Artakserks Longimanus, sin Kserksa I). U to je vrijeme prepisivač Ezra krenuo na četveromjesečno putovanje od Babilona do Jeruzalema. Nosio je posebno pismo od kralja, ali ono nije sadržavalo ovlaštenje za ponovnu izgradnju Jeruzalema. Umjesto toga, Ezrin je zadatak bio ograničen na ‘ukrašavanje Jehovinog doma’. Zato je pismo govorilo o zlatu i srebru, svetim posudama i prilozima pšenice, vina, ulja i soli u znak podrške obožavanju u hramu, kao i o oslobađanju od poreza za one koji su tamo služili (Ezra 7:6-27).

18. Koje su vijesti uznemirile Nehemiju, i kako je kralj Artakserks saznao za to?

¹⁸ Treći događaj odigrao se 13 godina kasnije, u 20. godini vladanja perzijskog kralja Artakserksa. Nehemija je tada služio kao njegov peharnik u ‘gradu Suzi’. Ostatak koji se vratio iz Babilona ponovno je, u stanovitoj mjeri, sagradio Jeruzalem. Ali cjelokupna situacija nije bila dobra. Nehemija je saznao da je ‘jeruzalemski zid razvaljen i vrata mu popaljena ognjem’. To ga je jako uznemirilo, a tuga mu je obuzela srce. Kad ga je kralj upitao zašto je žalostan, Nehemija je odgovorio: “Da je živ kralj dovijeka! kako ne bih bio lica nevesela, kad je grad gdje su grobovi mojih otaca opustio i vrata mu ognjem spaljena?” (Nehemija 1:1-3; 2:1-3).

19. (a) Što je Nehemija prvo učinio kad mu je kralj Artakserks postavio pitanje? (b) Što je Nehemija zatražio, i kako je priznao Božju ulogu u tome?

¹⁹ Izvještaj o Nehemiji nastavlja: “A kralj mi reče: što hoćeš? Tada se pomolih Bogu nebeskomu, i rekoh kralju: ako je ugodno kralju i ako ti je mio sluga tvoj, pošalji me u Judeju u grad gdje su grobovi otaca mojih da ga sagradim.” Taj se prijedlog svidio Artakserksu, koji je udovoljio još jednom Nehemijinom zahtjevu: “Ako je ugodno kralju, da mi se da knjiga na knezove preko rijeke [Eufrat] da me prate dokle ne dođem u Judeju, i knjiga na Azafa čuvara šume kraljeve da mi da drva za brvna na vrata od dvora uz dom Božji i za zid gradski i za kuću u koju ću ući.” Nehemija je Jehovinu ulogu u svemu tome priznao riječima: “I dade mi kralj [pisma], jer dobra ruka Boga mojega bješe nada mnom” (Nehemija 2:4-8).

20. (a) Kada se ispunila riječ “da se Jeruzalem opet sazida”? (b) Kada je počelo ‘sedamdeset tjedana’, i kada je završilo? (c) Koji dokazi ukazuju na točnost datiranja početka i kraja ‘sedamdeset tjedana’?

²⁰ Iako je dozvola dana u mjesecu nisanu, početkom 20. godine Artakserksova vladanja, ‘izlazak riječi da se Jeruzalem opet sazida’ zapravo je tek mjesecima kasnije stupio na snagu. Bilo je to onda kada je Nehemija stigao u Jeruzalem i započeo svoj posao obnavljanja. Ezrino je putovanje trajalo četiri mjeseca, no Suza se nalazila više od 320 kilometara istočno od Babilona te stoga još dalje od Jeruzalema. Nehemija je najvjerojatnije u Jeruzalem stigao pri kraju Artakserksove 20. godine vladanja, to jest 455. pr. n. e. Tada je počelo prorečenih ‘sedamdeset tjedana’, ili 490 godina. Oni su trebali završiti krajem 36. n. e. (Vidi okvir “Kada je Artakserks počeo vladati?” na 197. stranici.)

21. (a) Što se trebalo dogoditi tokom prvih ‘sedam tjedana’, i unatoč kojim okolnostima? (b) Koje se godine Mesija trebao pojaviti, i što se tada desilo prema Lukinom Evanđelju?

²¹ Koliko je godina prošlo prije nego što je Jeruzalem zaista bio izgrađen? Pa, obnavljanje grada trebalo je završiti “u teško vrijeme” zbog neprilika među samim Židovima i protivljenja Samarićana i drugih naroda. Posao je, u potrebnoj mjeri, očito završen oko 406. pr. n. e. — za manje od ‘sedam tjedana’, ili 49 godina (Danijel 9:25). Uslijedit će period od 62 tjedna, ili 434 godine. Nakon tog vremenskog perioda pojavit će se davno obećani Mesija. Računanjem 483 godine (49 plus 434) od 455. pr. n. e. dolazimo do 29. n. e. Što se dogodilo te godine? Luka, pisac Evanđelja, kaže nam: “U petnaestoj godini vladavine cara Tiberija, kad je Poncije Pilat bio upravitelj Judeje, i Herod oblasni vladar Galileje, (...) riječ od Boga došla je Ivanu, Zaharijinom sinu, u pustoši. I on je obišao cijelo područje oko Jordana, propovijedajući krštenje kao simbol pokajanja za oproštenje grijeha.” U to je vrijeme “narod bio u iščekivanju” Mesije (Luka 3:1-3, 15).

22. Kada i na koji način je Isus postao prorečeni Mesija?

²² Ivan nije bio obećani Mesija. No, s obzirom na ono što je vidio prilikom krštenja Isusa iz Nazareta, u jesen 29. n. e., Ivan je rekao: “Gledao sam kako duh kao golub silazi s neba, i ostao je na njemu. Ni ja ga nisam znao, ali Onaj koji me poslao da krštavam u vodi, taj mi je rekao: ‘Na koga vidiš da duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji krsti u svetom duhu.’ I ja sam to vidio, i svjedočim da je on Sin Božji” (Ivan 1:32-34). Prilikom svog krštenja Isus je postao Pomazanik — Mesija, ili Krist. Nedugo nakon toga, Ivanov učenik Andrija sreo je pomazanog Isusa i zatim je Šimunu Petru rekao: “Našli smo Mesiju” (Ivan 1:41). Tako se ‘Mesija Vođa’ pojavio točno na vrijeme — na kraju 69 tjedana!