Sukob dvojice kraljeva

1, 2. Zašto bismo trebali biti zainteresirani za proročanstvo zapisano u 11. poglavlju Danijela?

DVA suparnička kralja vode beskompromisnu borbu za prevlast. Kako godine prolaze, prvo dominira jedan, a onda drugi. Ponekad jedan kralj vlada kao superiorniji, dok je drugi neaktivan, a postoje i periodi bez sukoba. No onda iznenada bukne još jedna bitka i sukob se nastavlja. Uloge u toj drami dodijeljene su, među ostalima, sirijskom kralju Seleuku I Nikatoru, egipatskom kralju Ptolemeju Lagu, sirijskoj princezi i egipatskoj kraljici Kleopatri I, rimskim carevima Augustu i Tiberiju i palmirskoj kraljici Zenobiji. Kako se sukob bliži kraju, uključuju se i nacistička Njemačka, komunistički blok država, anglo-američka svjetska sila, Liga naroda i Ujedinjeni narodi. Vrhunac je epizoda koju nije predvidjelo niti jedno to političko tijelo. Jehovin je anđeo proroku Danijelu javio to uzbudljivo proročanstvo prije nekih 2 500 godina (Danijel 11. poglavlje).

² Kako li je Danijel morao biti uzbuđen kad je čuo anđela kako mu do u detalje otkriva suparništvo između dva buduća kralja! Ta je drama zanimljiva i za nas, jer se borba za prevlast između dvojice kraljeva proteže sve do našeg vremena. Razmatrajući kako je povijest potvrdila istinitost prvog dijela tog proročanstva, ojačat ćemo svoju vjeru i pouzdanje u sigurno ispunjenje zadnjeg dijela tog proročanskog zapisa. Budemo li obratili pažnju ovom proročanstvu, dobit ćemo jasan uvid u to gdje se nalazimo u struji vremena. To će također ojačati našu odlučnost da ostanemo neutralni u tom sukobu dok strpljivo čekamo na Boga da djeluje u našu korist (Psalam 146:3, 5). Stoga s punom pažnjom poslušajmo Jehovinog anđela koji se obraća Danijelu.

 3. Kome je anđeo pružio podršku “prve godine Darija Medijca”?

³ “Ja”, rekao je anđeo, “prve godine Darija Medijca [539/538. pr. n. e.] stadoh da mu pomognem, i da ga potkrijepim” (Danijel 11:1). Darije više nije bio na životu, no anđeo se osvrnuo na njegovo vladanje kao na početnu točku ove proročanske poruke. Taj je kralj naredio da se Danijela izvuče iz lavovske jame. Darije je također zapovjedio da se svi njegovi podanici moraju bojati Danijelovog Boga (Danijel 6:21-27). Međutim, anđeo nije ustao da bi podupro Darija Medijca, već svog suradnika Mihaela — kneza Danijelovog naroda. (Usporedi Danijela 10:12-14.) Tu je podršku Božji anđeo pružio Mihaelu dok se borio s demonskim knezom Medo-Perzije.

4, 5. Tko su bila četiri prorečena perzijska kralja?

⁴ Božji je anđeo nastavio: “Evo, još će tri kralja nastati u Perziji; i četvrti će biti bogatiji od svih, i kad se ukrijepi bogatstvom svojim, sve će podignuti na Grčko kraljevstvo” (Danijel 11:2). Koji su to perzijski vladari?

⁵ Prva tri kralja bila su Kir Veliki, Kambis II i Darije I. Budući da je Bardija (ili možda Gaumata koji se predstavljao kao Bardija) vladao samo sedam mjeseci, proročanstvo nije uključivalo njegovu kratku vlast. Treći je kralj, Darije I, 490. pr. n. e. po drugi put pokušao napasti Grčku. Međutim, Perzijanci su potpuno poraženi kod Maratona, pa su se povukli u Malu Aziju. Iako se Darije pažljivo pripremao za daljnju akciju protiv Grčke, nije ju mogao sprovesti u djelo jer je umro četiri godine kasnije. Taj je zadatak prepušten njegovom sinu i nasljedniku, ‘četvrtom’ kralju, Kserksu I. Bio je to kralj Ahasver koji se oženio Esterom (Estera 1:1; 2:15-17).

6, 7. (a) Kako je četvrti kralj ‘sve podignuo protiv grčkog kraljevstva’? (b) Kako je završila Kserksova akcija protiv Grčke?

⁶ Kserkso I je uistinu ‘sve podignuo protiv grčkog kraljevstva’, to jest nezavisnih grčkih država kao cjeline. “Potaknut od ambicioznih dvorana”, kaže knjiga The Medes and Persians—Conquerors and Diplomats (Medijci i Perzijanci — osvajači i diplomati), “Kserkso je započeo napad s mora i kopna.” Grčki povjesničar Herodot, iz petog stoljeća pr. n. e., piše da “sve druge ekspedicije u usporedbi s ovom izgledaju beznačajne”. Njegovi zapisi kažu da su snage na moru “brojile ukupno 517 610 ljudi. Pješaka je bilo 1 700 000; konjanika 80 000; a tome se moraju dodati Arapi koji su jahali na devama i Libijci koji su se borili u bojnim kolima, a procjenjujem da ih je bilo 20 000. Dakle, kad se zbroje kopnene i pomorske snage, to ukupno iznosi 2 317 610 ljudi.”

⁷ Imajući cilj da postigne potpunu pobjedu, Kserkso I je 480. pr. n. e. pokrenuo svoju golemu vojsku protiv Grčke. Nakon što su uspješno riješili grčki pokušaj da ih zadrže kod Termopila, Perzijanci su opustošili Atenu. Kod Salamine su se, međutim, suočili s teškim porazom. Jedna druga grčka pobjeda odigrala se kod Plateje, 479. pr. n. e. Nijedan od sedam kraljeva koji su naslijedili Kserksa na prijestolju Perzijskog Carstva tokom sljedeće 143 godine nije zaratio s Grčkom. No tada se u Grčkoj pojavljuje jedan moćan kralj.

 8. Koji se “silan kralj” pojavio, i kako je ‘zavladao velikom državom’?

⁸ “Potom će nastati silan kralj, i vladaće velikom državom i radiće što hoće” (Danijel 11:3). Dvadesetogodišnji Aleksandar ‘nastao’ je kao makedonski kralj 336. pr. n. e. Postao je “silan kralj” — Aleksandar Veliki. Vođen planom svog oca, Filipa II, osvojio je perzijske provincije na Srednjem istoku. Prešavši rijeke Eufrat i Tigris, njegovih je 47 000 ljudi kod Gaugamele natjeralo u bijeg 250 000 vojnika Darija III. Darije je na kraju pobjegao i bio je ubijen, čime je završila perzijska dinastija. Grčka je sada postala svjetska sila, a Aleksandar je ‘vladao velikom državom i radio je što je htio’.

9, 10. Kako se proročanstvo da Aleksandrovo kraljevstvo neće pripasti njegovim potomcima pokazalo istinitim?

⁹ Aleksandrovo vladanje svijetom trebalo je trajati kratko, jer je anđeo dodao: “A kako nastane, rasuće se kraljevstvo njegovo i razdijeliće se u četiri vjetra nebeska, ne među potomstvo njegovo niti s vlašću s kojom je on vladao, jer će se kraljevstvo njegovo ukinuti i dopasti drugima a ne njima” (Danijel 11:4). Aleksandar je imao nepune 33 godine kada je iznenadna bolest ugasila njegov život u Babilonu 323. pr. n. e.

¹⁰ Aleksandrovo ogromno carstvo nije naslijedilo ‘njegovo potomstvo’. Njegov brat Filip III Aridej vladao je manje od sedam godina, a ubijen je 317. pr. n. e. na inicijativu Olimpije, Aleksandrove majke. Aleksandrov sin, Aleksandar IV, vladao je do 311. pr. n. e. kada ga je ubio Kasandar, jedan od generala njegovog oca. Aleksandrov nezakoniti sin, Heraklo, pokušao je vladati u ime svog oca, ali je ubijen 309. pr. n. e. Tako je završila Aleksandrova dinastija, a ‘njegova vlast’ nije ostala u rukama njegove obitelji.

11. Kako je Aleksandrovo kraljevstvo ‘razdijeljeno u četiri vjetra nebeska’?

¹¹ Nakon smrti Aleksandra, njegovo se kraljevstvo ‘razdijelilo u četiri vjetra’. Njegovi mnogi generali međusobno su se prepirali otimajući se za teritorije. Jednooki general Antigon I pokušao je preuzeti kontrolu nad čitavim Aleksandrovim carstvom. No ubijen je u bici kod Ipsa u Frigiji. Do 301. pr. n. e. četiri Aleksandrova generala vladala su prostranim teritorijem koji je osvojio njihov zapovjednik. Kasandar je vladao Makedonijom i Grčkom. Lizimah je stekao kontrolu nad Malom Azijom i Trakijom. Seleuk I Nikator zaposjeo je Mezopotamiju i Siriju. A Ptolemej Lag prisvojio je Egipat i Palestinu. U skladu s proročanskim riječima, Aleksandrovo veliko carstvo podijeljeno je na četiri helenistička kraljevstva.

12, 13. (a) Kako su četiri helenistička kraljevstva smanjena na dva? (b) Koju je dinastiju Seleuk utemeljio u Siriji?

¹² Kasandar je umro nekoliko godina nakon što je došao na vlast, pa je Lizimah 285. pr. n. e. osvojio evropski dio Grčkog Carstva. Lizimah je 281. pr. n. e. poginuo u bici od ruke Seleuka I Nikatora i time je Seleuku prepustio kontrolu nad glavnim dijelom azijskih teritorija. Antigon II Gonata, unuk jednog od Aleksandrovih generala, došao je na prijestolje Makedonije 276. pr. n. e. S vremenom je Makedonija postala ovisna o Rimu da bi na kraju, 146. pr. n. e., postala njegova provincija.

¹³ Sada su samo dva od četiri helenistička kraljevstva ostala u igri — jedno pod Seleukom I Nikatorom, a drugo pod Ptolemejem Lagom. Seleuk je utemeljio seleukidsku dinastiju u Siriji. Među gradovima koje je osnovao bili su Antiohija — novi glavni grad Sirije — i luka Seleukija. Apostol Pavao je kasnije poučavao u Antiohiji, gdje su sljedbenici Isusa prvi put nazvani kršćanima (Djela apostolska 11:25, 26; 13:1-4). Seleuk je ubijen 281. pr. n. e., no njegova je dinastija vladala do 64. pr. n. e. kada je rimski general Gnej Pompej Siriju učinio rimskom provincijom.

14. Kada je dinastija Ptolemejevića utemeljena u Egiptu?

¹⁴ Od ta četiri helenistička kraljevstva najdulje je opstalo kraljevstvo Ptolemeja Laga, ili Ptolemeja I, koji je 305. pr. n. e. prisvojio titulu kralja. Dinastija Ptolemejevića koju je on utemeljio vladala je Egiptom sve dok 30. pr. n. e. nije pripao Rimu.

15. Koja su dva snažna kralja nastala od četiri helenistička kraljevstva, i koju su borbu započela?

¹⁵ Tako su od četiri helenistička kraljevstva nastala dva snažna kralja — Seleuk I Nikator nad Sirijom i Ptolemej I nad Egiptom. S ta dva kralja počela je duga borba između ‘kralja sjevera’ i ‘kralja juga’, opisana u 11. poglavlju Danijela. Jehovin anđeo nije spomenuo imena kraljeva, jer će se identitet i nacionalnost ta dva kralja mijenjati kroz stoljeća. Izostavivši nepotrebne detalje, anđeo je spomenuo samo vladare i događaje koji su povezani s tim sukobom.

16. (a) Od koga se dva kralja nalaze sjeverno, odnosno južno? (b) Koji su kraljevi prvi dobili uloge ‘kralja sjevera’ i ‘kralja juga’?

¹⁶ Poslušaj! Opisujući početak tog dramatičnog sukoba, Jehovin anđeo kaže: “Kralj južni osiliće, i jedan od knezova njegovih [Aleksandrovih], i [kralj sjevera] biće silniji od njega, i vladaće, i država će njegova biti velika” (Danijel 11:5). Izrazi ‘kralj sjevera’ i ‘kralj juga’ odnose se na kraljeve sjeverno i južno od Danijelovog naroda koji je dotad već bio oslobođen iz babilonskog ropstva i vratio se u Judu. Prvi ‘kralj juga’ bio je Ptolemej I koji je vladao u Egiptu. Jedan od Aleksandrovih generala, koji je bio silniji od Ptolemeja I i koji je vladao ‘velikom državom’, bio je sirijski kralj Seleuk I Nikator. On je preuzeo ulogu ‘kralja sjevera’.

17. Tko je vladao Judom na početku sukoba između kralja sjevera i kralja juga?

¹⁷ Na početku sukoba Judom je vladao kralj juga. Od oko 320. pr. n. e. Ptolemej I nagovarao je Židove da dođu u Egipat kao kolonisti. U Aleksandriji, gdje je Ptolemej I utemeljio čuvenu biblioteku, cvjetala je jedna židovska kolonija. Židovi u Judi su do 198. pr. n. e. ostali pod vlašću ptolemejskog Egipta, kralja juga.

18, 19. Kako su s vremenom dva suparnička kralja sklopila “pogodbu”?

¹⁸ S obzirom na dva kralja, anđeo je prorekao: “Poslije nekoliko godina oni će se sprijateljiti, i kći južnoga kralja doći će ka kralju sjevernom da učini pogodbu; ali ona neće sačuvati sile mišici, niti će se on održati s mišicom svojom, nego će biti predana i ona i oni koji je dovedu i sin njezin [“onaj koji je prouzročio njeno rođenje”, NS] i onaj koji joj bude pomagao [“koji ju je učinio snažnom”, NS] u to vrijeme” (Danijel 11:6). Kako se to obistinilo?

¹⁹ Proročanstvo nije ukazivalo na Antioha I, sina i nasljednika Seleuka I Nikatora, zato što on nije vodio odlučujući rat protiv kralja juga. No njegov nasljednik, Antioh II, dugo je ratovao s Ptolemejem II, sinom Ptolemeja I. Antioh II je predstavljao kralja sjevera, a Ptolemej II kralja juga. Antioh II oženio se Laodikom i imali su sina koji se zvao Seleuk II, dok je Ptolemej II imao kćerku koja se zvala Berenika. Ta su dva kralja 250. pr. n. e. sklopila “pogodbu”. Zbog tog se sporazuma Antioh II razveo od svoje žene Laodike i stupio u brak s Berenikom, ‘kćerkom kralja juga’. S Berenikom je imao sina koji je postao nasljednik sirijskog prijestolja umjesto Laodikinih sinova.

20. (a) Kako se Berenikina ‘mišica’ nije održala? (b) Kako su Berenika, ‘oni koji su je doveli’ i ‘onaj koji ju je učinio snažnom’ bili predani? (c) Tko je postao sirijski kralj nakon što je Antioh II izgubio ‘svoju mišicu’, odnosno vlast?

²⁰ Berenikina ‘mišica’, ili potporna sila, bio je njen otac, Ptolemej II. Kad je on umro 246. pr. n. e., ona nije ‘sačuvala sile mišici’ sa svojim mužem. Antioh II ju je napustio, ponovno se oženio Laodikom, a sina kojeg je imao s njom imenovao za svog nasljednika. Kao što je Laodika planirala, Berenika i njen sin ubijeni su. Po svemu sudeći, isti je udes doživjela i Berenikina pratnja, ‘oni koji su je doveli’ iz Egipta u Siriju. Laodika je čak otrovala Antioha II, pa se ni njegova ‘mišica’, odnosno vlast, nije održala. Tako su umrli Berenikin otac — “onaj koji je prouzročio njeno rođenje” — i njen sirijski muž — onaj koji ju je privremeno “učinio snažnom”. Stoga je Seleuk II, Laodikin sin, postao sirijski kralj. Kako će sljedeći ptolemejski kralj reagirati na sve to?

21. (a) Tko je bio ‘jedan izdanak’ Berenikinog “korijena”, i kako se ‘podigao’? (b) Kako je Ptolemej III prodro u “tvrđavu kralja Sjevera” i pobijedio ga?

²¹ “Jedan će se izdanak njezina korijena podići na njezino mjesto”, rekao je anđeo, “navalit će na vojsku, prodrijet će u tvrđavu kralja Sjevera, postupati s njima po miloj volji i pobijediti ih” (Danijel 11:7, St). ‘Jedan izdanak’ Berenikinih roditelja, to jest “korijena”, bio je njen brat. On se nakon smrti svog oca ‘podigao’ kao kralj juga, kao egipatski faraon Ptolemej III. Odmah je pošao osvetiti ubojstvo svoje sestre. Krenuvši na sirijskog kralja Seleuka II, kojeg je Laodika iskoristila za ubojstvo Berenike i njenog sina, prodro je u “tvrđavu kralja Sjevera”. Ptolemej III zauzeo je utvrđeni dio Antiohije i ubio Laodiku. Krećući se prema istoku kroz područje kralja sjevera, opljačkao je Babiloniju i otišao prema Indiji.

22. Što je Ptolemej III vratio u Egipat, i zašto ‘nekoliko godina nije imao nikakva posla s kraljem sjevera’?

²² Što se dogodilo nakon toga? Božji anđeo nam kaže: “I njihove bogove, njihove kipove i njihovo dragocjeno suđe, srebrno i zlatno, odnijet će kao plijen u Egipat. Nekoliko godina bit će jači od kralja [“ne će imati nikakva posla s kraljem”, Gru] Sjevera” (Danijel 11:8, St). Više od 200 godina prije toga, perzijski kralj Kambis II osvojio je Egipat i odnio je kući egipatske bogove, “njihove kipove”. Pljačkajući bivši perzijski kraljevski glavni grad Suzu, Ptolemej III ponovno je uzeo te bogove i odnio ih kao “plijen” u Egipat. On je također kao ratni plijen uzeo mnogo ‘dragocjenog suđa, srebrnog i zlatnog’. Budući da je morao ugušiti pobunu kod kuće, Ptolemej III ‘nekoliko godina nije imao nikakva posla s kraljem sjevera’ i više mu nije nanosio štetu.

23. Zašto se kralj sjevera ‘vratio u svoju zemlju’ nakon što je ušao u kraljevstvo kralja juga?

²³ Kako je kralj sjevera reagirao? Danijelu je rečeno: “On će doći u kraljevstvo kralja južnoga, i vratiće se u svoju zemlju” (Danijel 11:9). Kralj sjevera — sirijski kralj Seleuk II — uzvratio je udarac. Ušao je u “kraljevstvo”, ili teritorij, egipatskog kralja juga, no doživio je poraz. S tek malim ostatkom svoje vojske Seleuk II se oko 242. pr. n. e. ‘vratio u svoju zemlju’, povukavši se u sirijski glavni grad Antiohiju. Kad je umro, naslijedio ga je njegov sin Seleuk III.

24. (a) Što se dogodilo sa Seleukom III? (b) Kako je sirijski kralj Antioh III ‘poplavio i prošao’ područje kralja juga?

²⁴ Što je bilo prorečeno s obzirom na potomke sirijskog kralja Seleuka II? Anđeo je rekao Danijelu: “Ali će sinovi njegovi zaratiti, i skupiće veliku vojsku; i jedan će doći iznenada, i poplaviti i proći; i vrativši se ratovaće do grada njegova” (Danijel 11:10). Atentatom na Seleuka III njegova vladavina okončana je za manje od tri godine. Njegov brat, Antioh III, naslijedio ga je na sirijskom prijestolju. Taj je sin Seleuka II okupio velike snage za napad na kralja juga, u to vrijeme to je bio Ptolemej IV. Novi sirijski kralj sjevera uspješno se borio protiv Egipta i ponovno je osvojio luku Seleukiju, provinciju Celesiriju, gradove Tir i Ptolemaidu i obližnje gradove. Uništio je vojsku kralja Ptolemeja IV i osvojio mnoge gradove Jude. U proljeće 217. pr. n. e. Antioh III napustio je Ptolemaidu i otišao na sjever, ‘do svog grada’ u Siriji. No na pomolu je bila jedna promjena.

25. Gdje su se borili Ptolemej IV i Antioh III, i što je ‘dato u ruke’ egipatskom kralju juga?

²⁵ Poput Danijela, i mi s nestrpljenjem slušamo Jehovinog anđela dok dalje proriče: “Razljutiti [će se] kralj južni, i izaći će i ratovaće s njim, s kraljem sjevernim, i podignuće veliku vojsku, te će mu biti data u ruke vojska” (Danijel 11:11). S trupama od 75 000 ljudi, kralj juga, Ptolemej IV, krenuo je prema sjeveru na neprijatelja. Sirijski kralj sjevera, Antioh III, sakupio je “veliku vojsku” od 68 000 ljudi da ustane protiv njega. No ‘vojska’ je “data u ruke” kralja juga u bici kod obalnog grada Rafije, nedaleko od egipatske granice.

26. (a) Koje je “mnoštvo” uništio kralj juga u bici kod Rafije, i koji su uvjeti mirovnog sporazuma tamo dogovoreni? (b) Kako se Ptolemej IV ‘nije održao’? (c) Tko je postao sljedeći kralj juga?

²⁶ Proročanstvo nastavlja: “Mnoštvo će biti uništeno, a on će se zbog toga uzoholiti; pobit će desetke tisuća, ali se neće održati” (Danijel 11:12, St). Ptolemej IV, kralj juga, ‘uništio’ je 10 000 sirijskih pješaka i 300 konjanika, a zarobio je 4 000 ljudi. Kraljevi su nakon toga sklopili sporazum prema kojem je Antioh III zadržao sirijsku luku Seleukiju, ali je izgubio Feniciju i Celesiriju. Zbog te se pobjede srce egipatskog kralja juga ‘uzoholilo’, naročito prema Jehovi. Juda je ostala pod vlašću Ptolemeja IV. Međutim, on se ‘nije održao’ na putu koji je započeo pobjedom nad sirijskim kraljem sjevera. Umjesto toga, Ptolemej IV se predao raskalašenom životu, pa je njegov petogodišnji sin, Ptolemej V, nekoliko godina prije smrti Antioha III, postao sljedeći kralj juga.

27. Kako se kralj sjevera vratio “poslije nekoliko godina” da bi povratio teritorij od Egipta?

²⁷ Zbog svih svojih osvajanja, Antioh III nazvan je Antioh Veliki. Anđeo je za njega rekao: “Kralj [će] sjeverni opet dignuti vojsku veću od prve; i poslije nekoliko godina doći će s velikom vojskom i s velikim blagom” (Danijel 11:13). Prošlo je 16 ili više “godina” otkako su Egipćani porazili Sirijce kod Rafije. Kada je mladi Ptolemej V postao kralj juga, Antioh III krenuo je s ‘vojskom većom od prve’ da bi povratio teritorije koje mu je uzeo egipatski kralj juga. U tu je svrhu ujedinio snage s makedonskim kraljem Filipom V.

28. Kakve je nevolje imao mladi kralj juga?

²⁸ Kralj juga imao je problema i u svom kraljevstvu. “U to će vrijeme mnogi ustati na kralja južnoga”, rekao je anđeo (Danijel 11:14a). Mnogi su ‘ustali na kralja južnoga’. Osim što se suočio sa snagama Antioha III i njegovog makedonskog saveznika, mladi se kralj juga suočio i s problemima kod kuće, u Egiptu. Mnogi su se Egipćani pobunili zato što se njegov čuvar Agatoklo, koji je vladao u njegovo ime, arogantno ophodio s njima. Anđeo je dodao: “I zlikovci od tvojega naroda podignuće se da se potvrdi vizija, i popadaće” (Danijel 11:14b). Čak su i neki iz Danijelovog naroda postali “zlikovci”, ili revolucionari. No ti su Židovi stradali, ili ‘popadali’, jer je svaka “vizija” koju su imali o završetku ne-židovske dominacije nad njihovom domovinom bila lažna.

29, 30. (a) Kako su “mišice južnoga kralja” pokleknule pred napadom sa sjevera? (b) Kako je kralj sjevera ‘počeo stajati u krasnoj zemlji’?

²⁹ Jehovin je anđeo dalje prorekao: “Doći će kralj sjeverni, i načiniće opkope [“podići će nasipe”, St], i uzeće tvrdi grad, i mišice južnoga kralja neće odoljeti, ni izabrani narod njegov, niti će biti sile da se opre. I onaj došavši na nj činiće što hoće, i neće biti nikoga da mu se opre; i zaustaviće se u krasnoj zemlji, koju će potrti svojom rukom” (Danijel 11:15, 16).

³⁰ Vojne snage pod Ptolemejem V, ili “mišice južnoga kralja”, pokleknule su pred napadom sa sjevera. Kod Paneasa (Cezareje Filipove) Antioh III otjerao je egipatskog generala Skopu i 10 000 probranih, ili ‘izabranih’, ljudi u Sidon, “tvrdi grad”. Antioh III je oko te feničke luke ‘podigao nasipe’, a 198. pr. n. e. osvojio ju je. Radio je “što hoće” zato što mu se snage egipatskog kralja juga nisu mogle oduprijeti. Antioh III je tada krenuo na Jeruzalem, glavni grad ‘krasne zemlje’, Jude. Jeruzalem i Juda su 198. pr. n. e. prešli iz vlasti egipatskog kralja juga u ruke sirijskog kralja sjevera. A Antioh III, kralj sjevera, ‘počeo je stajati u krasnoj zemlji’. Tamo je ‘svojom rukom potro’ sve buntovne Židove i Egipćane. Koliko će dugo taj kralj sjevera moći raditi što hoće?

31, 32. Zašto je kralj sjevera na kraju sklopio mirovnu ‘pogodbu’ s kraljem juga?

³¹ Jehovin nam anđeo daje ovaj odgovor: “Potom će se [kralj sjevera] okrenuti [“čvrsto odlučivši”, St] da dođe sa silom svega kraljevstva svojega ali će se pogoditi s njim, i daće mu kćer za ženu da bi ga upropastio, ali se ona neće držati, niti će biti s njim” (Danijel 11:17).

³² Kralj sjevera, Antioh III, ‘čvrsto je odlučio’ dominirati Egiptom “sa silom svega kraljevstva svojega”. No na kraju je morao sklopiti mirovnu ‘pogodbu’ s Ptolemejem V, kraljem juga. Antioh III morao je promijeniti svoj plan zato što je to od njega tražio Rim. Kad su se on i kralj Filip V Makedonski udružili protiv mladog egipatskog kralja da bi preuzeli njegove teritorije, staratelji Ptolemeja V obratili su se Rimu radi zaštite. Koristeći priliku da proširi svoju interesnu sferu, Rim je pokazao zube.

33. (a) Koji su bili uvjeti mira između Antioha III i Ptolemeja V? (b) S kojim je ciljem sklopljen brak između Kleopatre I i Ptolemeja V, i zašto je ta zamisao propala?

³³ Pod prisilom Rima, Antioh III je kralju juga ponudio mir. Umjesto da, u skladu sa zahtjevima Rima, preda osvojene teritorije, Antioh III ih je planirao vratiti samo formalno, naime svoju bi “kćer” Kleopatru I udao za Ptolemeja V. Ona će za miraz dobiti provincije koje uključuju Judu, ‘krasnu zemlju’. Međutim, kada je brak sklopljen 193. pr. n. e., sirijski kralj nije dozvolio da te provincije pripadnu Ptolemeju V. Bio je to politički brak, zasnovan s ciljem da se Egipat podloži Siriji. No zamisao je propala zato što Kleopatra I ‘nije bila s njim’, jer je kasnije stala na stranu svog muža. Kada je izbio rat između Antioha III i Rimljana, Egipat se pridružio Rimu.

34, 35. (a) Kojim se ‘primorskim zemljama’ okrenuo kralj sjevera? (b) Kako je Rim prekinuo “sramotu” koju mu je nanio kralj sjevera? (c) Kako je Antioh III umro, i tko je postao sljedeći kralj sjevera?

³⁴ Govoreći o porazima kralja sjevera, anđeo je dodao: “Potom će se [Antioh III] okrenuti na otoke [“primorske zemlje”, Šarić], i osvojiće mnoge; ali će jedan vojvoda [Rim] prekinuti sramotu koju čini [Rimu], i oboriće na nj [Antioha III] sramotu njegovu [sramotu koju je učinio Rimu]. Potom će se [Antioh III] okrenuti ka gradovima svoje zemlje, i spotaknuće se i pašće, i neće se više naći” (Danijel 11:18, 19).

³⁵ Te “primorske zemlje” su Makedonija, Grčka i Mala Azija. U Grčkoj je 192. pr. n. e. izbio rat i to je Antioha III privuklo u Grčku. Nezadovoljan nastojanjima tog sirijskog kralja da osvoji daljnje teritorije na tim područjima, Rim mu je formalno objavio rat. Antioh je kod Termopila doživio poraz od Rima. Oko godinu dana nakon što je 190. pr. n. e. izgubio bitku kod Magnezije, morao je predati sve svoje posjede u Grčkoj, Maloj Aziji i na područjima zapadno od planinskog lanca Taurusa. Rim je uzimao veliki danak i uspostavio je svoju vlast nad sirijskim kraljem sjevera. Istjeran iz Grčke i Makedonije i izgubivši skoro cijelu flotu, Antioh III se ‘okrenuo gradovima svoje zemlje’, Sirije. Rimljani su ‘oborili na njega sramotu koju im je učinio’. Antioh III umro je 187. pr. n. e. dok je pokušavao opljačkati hram u perzijskoj pokrajini Elimaidi. Tako je ‘pao’ u smrt, a naslijedio ga je njegov sin Seleuk IV, sljedeći kralj sjevera.

36. (a) Kako je kralj juga pokušao nastaviti borbu, no što se s njim desilo? (b) Kako je Seleuk IV umro, i tko ga je naslijedio?

³⁶ Kao kralj juga, Ptolemej V pokušao je dobiti provincije koje su mu trebale pripasti kao Kleopatrin miraz, no njegova su nastojanja propala jer je otrovan. Naslijedio ga je Ptolemej VI. Što je bilo sa Seleukom IV? Budući da mu je trebao novac da plati veliku odštetu koju je dugovao Rimu, poslao je svog rizničara Heliodora da otme blago koje je navodno bilo pohranjeno u hramu u Jeruzalemu. Želeći se dočepati prijestolja, Heliodor je ubio Seleuka IV. Međutim, kralj Eumen Pergamski i njegov brat Atal ustoličili su Antioha IV, brata ubijenog kralja.

37. (a) Kako se Antioh IV pokušao prikazati moćnijim od Jehove Boga? (b) Što je uslijedilo nakon što je Antioh IV oskvrnuo hram u Jeruzalemu?

³⁷ Novi kralj sjevera, Antioh IV, želio se prikazati moćnijim od Boga, pa je pokušao iskorijeniti obožavanje Jehove. Prkoseći Jehovi, hram u Jeruzalemu posvetio je Zeusu, ili Jupiteru. U prosincu 167. pr. n. e. na velikom oltaru u hramskom dvorištu gdje se Jehovi svakog dana prinosila žrtva paljenica podignut je poganski oltar. Deset dana kasnije, na tom je poganskom oltaru prinesena žrtva Zeusu. To je oskvrnuće dovelo do židovskog ustanka pod vodstvom Makabejaca. Antioh IV ratovao je s njima tri godine. Na godišnjicu tog oskvrnuća 164. pr. n. e. Juda Makabejac ponovno je posvetio hram Jehovi, a utemeljen je i Praznik posvećenja — Hanuka (Ivan 10:22).

38. Kako je okončana vlast Makabejaca?

³⁸ Makabejci su vjerojatno sklopili sporazum s Rimom 161. pr. n. e., a 104. pr. n. e. osnovali su kraljevstvo. No trvenje između njih i sirijskog kralja sjevera nastavilo se. Rim je na koncu pozvan da intervenira. Nakon tromjesečne opsade, rimski general Gnej Pompej osvojio je Jeruzalem 63. pr. n. e. Rimski je Senat 39. pr. n. e. imenovao Heroda — Edomca — za kralja Judeje. On je okončao makabejsku vlast, osvojivši Jeruzalem 37. pr. n. e.

39. Kakvu si korist izvukao iz razmatranja Danijela 11:1-19?

³⁹ Kako li je oduševljavajuće vidjeti da se prvi dio proročanstva o sukobu dvojice kraljeva ispunio do u detalje! Zaista, kako li je uzbudljivo zaviriti u povijest nekih 500 godina nakon što je Danijelu prenesena proročanska poruka i utvrditi identitet vladara koji su zauzimali položaje kralja sjevera i kralja juga! Međutim, politički identiteti te dvojice kraljeva mijenjaju se dok se bitka između njih nastavlja kroz razdoblje kada je Isus Krist hodao Zemljom pa sve do našeg vremena. Uspoređujući razvoj događaja u povijesti sa zanimljivim detaljima otkrivenima u ovom proročanstvu, moći ćemo identificirati ta dva protivnička kralja.