Jehova nagrađuje vjeru i hrabrost
“Bog naš, kome služimo, može nas izbaviti iz užarene peći i od ruke tvoje, kralju; on će nas i izbaviti” (DANIJEL 3:17, ST).
1. Koje pouke nalazimo u prethodnom članku i od koje je koristi još jednom ih razmotriti?
JEHOVA BOG, Univerzalni Suveren, posredovao je svjetskim vladarima važne pouke o svojoj vrhovnosti. U prethodnom smo članku vidjeli kako je to bilo u slučaju događaja opisanih u prvih šest poglavlja knjige Danijela. Sada možemo još jednom razmotriti te izvještaje, da bismo utvrdili što možemo naučiti suglasno slijedećim nadahnutim riječima apostola Pavla: “Sve što je prije zapisano, zapisano je nama za pouku, da ustrajnošću i utjehom iz Pisma imamo nadu” (Rimljanima 15:4, NS).
2, 3. Tko se našao medu zarobljenicima kralja Nabukodonozora i do kojeg zaključka dolazimo temeljem njihovih imena?
2 Godine 617. pr. n. e, tokom kratke vladavine Jojahimova sina Jojakina, bili su na zahtjev kralja Nabukodonozora dovedeni u Babilon neki od najprimjernijih i najmudrijih hebrejskih mladića, među kojima su se našli i Danijel, Ananija, Mizael i Azarija (Danijel 1:3, 4, 6).
3 Sudeći po značenju imena te četvorice hebrejskih mladića, njihovi su roditelji najvjerojatnije bili jako bogobojazni, unatoč lošim okolnostima koje su tada vladale u Judi. “Danijel” znači “Moj sudac je Bog”. Ime Ananija znači “Jehova je milostiv (dobar)”. Mizaelovo ime znači možda “Tko je kao Bog?” ili “Tko pripada Bogu?”, a ime Azarija znači “Jehova je pomagao”. Nesumnjivo su već samo njihova imena bila za njih poticaj da budu vjerni jedinom pravom Bogu. Umjesto tih imena Kaldejci su četvorici Hebreja nadjenuli imena Baltazar, Sidrah, Mizah i Abdenago. Kao robovi jedne strane sile oni naravno nisu mogli utjecati na to kako će ih nazvati njihovi gospodari (Danijel 1:7).
Iskušana vjera i hrabrost
4. Iz čega je vidljivo da je Jehova očekivao od svog naroda ozbiljno prihvaćanje njegovog zakona o čistim i nečistim životinjama?
4 Bogobojazni roditelji četvorice Hebreja pomogli su im na njihovom životnom putu ne samo imenima koje su izabrali za njih, nego su ih sigurno i odgajali strogo u skladu s Mojsijevim zakonom, uključujući i propise o jelu. Sam Jehova Bog je smatrao te propise toliko važnima da je nakon nabrajanja takvih zabrana rekao: “Budite sveti, jer sam ja svet” (3. Mojsijeva 11:44, 45, NS).
5. Kako su četiri hebrejska mladića trebala dokazati svoj dobar odgoj?
5 Četiri hebrejska mladića brzo su trebala dokazati svoj dobar odgoj. Kako? Jer “im kralj odredi dnevni obrok od kraljevskih jela i od vina sa svoga stola” (Danijel 1:5, ST). Oni su primjerice znali da je Mojsijev zakon zabranjivao jesti meso od svinje, zeca, ostrige i jegulje. Ali, na babilonskom je dvoru bilo nezamislivo jesti čak i meso životinja koje je zakon dozvoljavao za hranu, jer se nije znalo jesu li ispravno iskrvarile. Osim toga, takvo je meso možda bilo uprljano poganskim obredima (3. Mojsijeva 3:16, 17).
6. Kako su četiri Hebreja reagirala na kušnje?
6 I što je sada toj četvorici Hebreja preostalo da učine? Mi čitamo da je Danijel, a nesumnjivo i ostala trojica, odlučio u svome srcu da se ne uprlja tom hranom. Stoga je “zamolio” povrće mjesto obroka od kraljevska jela i vodu mjesto njegova vina. Za ovu četvoricu Hebreja nije uopće dolazilo u pitanje što bolje prija. Sigurno je bila potrebna vjera i hrabrost da bi se moglo ustrajati na tom stanovištu. Ali, Jehova je bio zainteresiran za ova četiri mladića, pa se pobrinuo da dvoranički starješina bude sklon Danijelu. No, službenik se ustručavao udovoljiti Danijelovoj molbi, bojeći se da bi takva hrana štetno djelovala na Danijelovo zdravlje. Stoga je Danijel zamolio da im se dade deset dana za probu. On je čvrsto vjerovao da će poslušnost Božjem zakonu imati za posljedicu ne samo čistu savjest, nego da će i povoljno djelovati na zdravlje. Nesumnjivo je da su četiri Hebreja morala zbog svojeg držanja podnijeti veliko ruganje (Danijel 1:8-14; Izaija 48:17, 18).
7. Kako su četiri hebrejska mladića bila nagrađena za svoj odvažni stav?
7 Da bi ustrajali u traženju određene hrane, četvorici mladića je bila potrebna vjera i hrabrost. No, bili su za to nagrađeni, jer su na kraju deset dana izgledali ljepše i zdravije od svih ostalih. Jehova im je posredovao spoznaju, uvid i mudrost. I kad su se na kraju svog trogodišnjeg obrazovanja pojavili pred kraljem “nađe on da su deset puta vrsniji od svih čarobnika i gatalaca što ih bijaše u svemu njegovu kraljevstvu” (Danijel 1:20, ST).
8. Što mogu iz ovoga naučiti današnji Jehovini sluge?
8 Iz toga mogu nešto naučiti i svi današnji Jehovini sluge. Hebrejski mladići su možda mogli reći da propisi o jelu, koji su bili dio Mojsijevog zakona, nisu toliko važni, u najmanju ruku ne u usporedbi s deset zapovijedi ili zakonima o žrtvama i godišnjim svečanostima. Ali ne, ti su lojalni Hebreji bili zainteresirani da ispune sve dijelove Božjeg zakona. Ovo nas podsjeća na temeljno načelo, koje je postavio Isus, a koje prema Luki 16:10 (NS) glasi: “Tko je u najmanjem vjeran, vjeran je i u mnogom, a tko je u najmanjem nepravedan, i u mnogom je nepravedan.” (Usporedi Matej 23:23.)
9. Na koji način pokazuju danas neki Svjedoci sličnu hrabrost?
9 Jehovini svjedoci pokazuju često sličnu vjeru i hrabrost kad je primjerice potrebno zamoliti od poslodavca godišnji odmor, kako bi mogli posjetiti oblasni kongres. I uvijek se iznova događa da se u njihovu slučaju učini iznimka. Svjedoci koji su željeli stupiti u redove pionira ili pomoćnih pionira tražili su poludnevno zaposlenje, a poslodavac je bio spreman i na taj ustupak.
10. Što iz ovoga uče Jehovini svjedoci koji su i sami roditelji?
10 Očito dobar odgoj četvorice hebrejskih mladića odličan je primjer za bogobojazne roditelje u današnje vrijeme! Ako kršćanskim roditeljima uistinu leži na srcu dobro njihove djece, oni će i sami u skladu s Matejom 6:33 dati duhovnim interesima prednost ispred svega. Tada mogu očekivati da će i njihova djeca biti postojana kad ih vršnjaci ili nastavnici izlože kušnjama, ili izvrše na njih pritisak da slave rođendane i neke druge svečanosti, ili da na bilo koji drugi način povrede biblijska temeljna načela. Tako će ovi bogobojazni roditelji dokazati istinitost misli koje čitamo u Pričama Salamunovim 22:6.
Neustrašivo tumačenje Nabukodonozorovih snova
11. Kako možemo oponašati primjer Danijela i njegova tri prijatelja?
11 U drugom poglavlju knjige Danijela izvještava se o još jednom primjeru vjere i hrabrosti. Je li Danijela i njegova tri druga uhvatila panika kad je Danijel saznao za kraljevu naredbu da se pobiju svi babilonski mudraci, jer mu nisu mogli objasniti san niti značenje istog? Nikako ne. Nepokolebljivom vjerom da će mu Jehova posredovati spoznaju koju kralj želi čuti, Danijel je stupio pred vladara, zamolivši ga da mu dade vremena za posredovanje rješenja. Kad je udovoljeno njegovoj molbi, Danijel i njegova tri prijatelja žarko su se pomolili, a Jehova je nagradio njihovu vjeru, davši potrebno objašnjenje. Nakon toga Danijel izgovara srdačnu zahvalnu molitvu Jehovi (Danijel 2:23). Kad je objasnio kralju Nabukodonozoru san spomenut u 4. poglavlju, morao mu je također reći da će sedam godina živjeti poput životinje zajedno s divljim zvijerima. To je pretpostavljalo jednaku vjeru i hrabrost koju mora i danas pokazivati Božji narod, objavljujući snažnu vijest o Božjoj osveti nad Sotoninim svijetom.
“Ugasiše silu ognjenu”
12, 13. O kojoj kušnji trojice Danijelovih prijatelja se izvještava u 3. poglavlju knjige Danijela?
12 U 3. poglavlju knjige Danijela izvještava se o posebno istaknutom događaju iz kojeg je vidljivo kako je Jehova nagradio zadivljujući vjeru i hrabrost trojice svojih hebrejskih slugu. Predstavimo si slijedeću scenu: Svi babilonski dostojanstvenici sakupljeni su u dolini Dur ispred zlatnog kipa visokog 27, a širokog 2,7 metara. S namjerom da apelira na njihove osjećaje, kralj se pobrinuo i za orkestar. Na zvuk muzike morali su se svi “baciti na tlo i pokloniti se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor. Tko se ne baci na tlo i ne pokloni se, bit će smjesta bačen u peć užarenu” (Danijel 3:5, 6, ST).
13 Oduprijeti se toj zapovijedi nesumnjivo je pretpostavljalo veliku vjeru i hrabrost. Budući da je ovo troje Hebreja bilo ‘vjerno u najmanjem’, bili su spremni biti i ‘u mnogome vjerni’. Uopće nije bilo važno što su svojim držanjem mogli izložiti opasnosti i sve ostale Židove. Oni se nisu poklonili kipu, niti su ga obožavali. To jasno uočljivo odbijanje primijetili su neki od njihovih zavidnih drugova, pa su o tome odmah obavijestili kralja.
14. Kako je reagirao Nabukodonozor na njihovo odbijanje da se poklone i što su odgovorili na njegov ultimatum?
14 “Bijesan i gnjevan” Nabukodonozor zapovijedi da mu dovedu trojicu Hebreja. Njegovo pitanje “Je li istina?” pokazuje koliko mu je bilo neshvatljivo da su odbili pokloniti se i obožavati zlatni kip. Ipak, bio je spreman pružiti im još jednu priliku, ali ako i to odbiju, bit će bačeni u užarenu ognjenu peć. “I”, rekao je ponosni vladar Babilona, “koji je taj Bog koji vas može izbaviti iz moje ruke?” S pravom hrabrošću i povjerenjem u Jehovu, trojica Hebreja su s poštovanjem odgovorili kralju: “Ne treba da ti odgovorimo na to. Bog naš, kome služimo, može nas izbaviti iz užarene peći i od ruke tvoje, kralju; on će nas i izbaviti. No, ako toga i ne učini, znaj, o kralju: mi nećemo služiti tvojemu bogu, niti ćemo se pokloniti kipu što si ga podigao” (Danijel 3:13-18, ST).
15. Što je učinio Nabukodonozor?
15 Ako do sada Nabukodonozor nije bio dovoljno gnjevan, u ovom trenutku jest, jer čitamo: “Lice mu se iznakazi na [trojicu Hebreja]” (Danijel 3:19, ST). O njegovu gnjevu svjedoči i zapovijed da se peć užari sedam puta jače nego obično. Tada su jaki ljudi iz njegove vojske svezali trojicu Hebreja i bacili ih u zažarenu ognjenu peć. Plameni jezici su bili tako veliki da su ubili ljude koji su izvršili taj zadatak.
16. Kako je bila nagrađena vjera trojice Hebreja?
16 Ali, kakvog li iznenađenja za kralja kad je ugledao ne samo tri, nego četiri muškarca kako se kreću usred vatre i to bez ikakve povrede! Kad je kralj naredio da se tri Hebreja izvedu iz vatre, utvrdio je da im nijedna las na glavi nije bila opaljena vatrom, niti se miris vatre uhvatio za njihove plašteve. Kako li je samo Jehova nagradio njihovu vjeru i hrabrost! Apostol Pavao je nesumnjivo imao u mislima njihov primjer, kad je velikom oblaku svjedoka pribrojio i one koji “ugasiše silu ognjenu” (Jevrejima 11:34). Kakvog li odličnog primjera svim Jehovinim slugama od tog vremena na ovamo.
17. Koji slični, odlični primjeri postoje i danas?
17 Jehovinim slugama danas nitko ne prijeti doslovnom ognjenom zažarenom peći. Ali, besprijekornost mnogih bila je već stavljena na tešku probu kad se radilo o obožavanju državnih simbola. Lojalnost drugih bila je pak iskušana kad se od njih tražilo da kupuju partijske iskaznice ili odsluže vojnu obvezu. Jehova je sve njih štitio, tako što ih je doveo u položaj da uspješno svladaju izazov postavljen njihovoj besprijekornosti, dokazujući tako da je Đavo lažac, a Jehova pravi Bog.
Daljnji primjeri vjere i hrabrosti
18. Kako je Baltazar pokazao omalovažavanje Jehove, Boga Židova, o čemu izvještava Danijel 5:3, 4?
18 O još jednom primjeru vjere i hrabrosti izvještava se u 5. poglavlju knjige Danijela. Babilonski kralj Baltazar slavio je sa tisuću svojih velikaša, njihovih konkubina i suložnica raskošnu, drsku svečanost. Odjednom se na zidu pojavilo čudno pismo. Kralj je bio toliko zaprepašten da su mu popustili zglobovi kukova, a koljena mu zaklecala. I opet su pozvali Danijela, slugu pravoga Boga, da objasni pismo, jer su se svi babilonski mudraci našli pred zagonetkom.
19. Što treba zapaziti u načinu na koji je Danijel objasnio pismo koje se pojavilo na zidu?
19 U toj raskošnoj i neprijateljskoj sredini Danijel je bio potpuno sam, ali ga to nije prestrašilo. On zato nije ublažio svoju vijest, niti je izgubio iz vida sporno pitanje. Mirno i opušteno, jasnim i dostojanstvenim riječima svjedočio je o svome Bogu. Nije se zadovoljio samo time da objasni pismo, nego je podsjetio kralja da je Jehova Bog ponizio njegova djeda, prouzročivši da živi poput životinje, dok ne shvati da Najviši Bog vlada u kraljevstvu ljudskom. “No, iako si znao sve ovo”, rekao je Danijel Baltazaru, “nisi ponizio srce svoje ... dao si da ti donesu suđe iz njegova doma, i pili ste vino iz njega, ti, tvoji velikaši, tvoje žene i tvoje suložnice, hvaleći bogove od zlata, i srebra, od mjedi i željeza, od drva i kamena, koji ne vide, ne čuju niti razumiju, a nisi dao slavu Bogu koji u svojoj ruci drži dah tvoj i sve tvoje putove. I zato on posla ovu ruku koja napisa ovo pismo. Bio si vagnut na tezulji i nađen si prelagan. Razdijeljeno je tvoje kraljevstvo i predano Medijcima i Perzijancima!” Eto, opet su Danijelova vjera i hrabrost istaknuti primjer za današnje Božje sluge (Danijel 5:22-28, ST).
20. Kako je Danijel pokazao veliku vjeru i za Darijeve vladavine?
20 U 6. poglavlju knjige Danijela nalazimo još jedan odličan primjer vjere i hrabrosti. Na vlasti je kralj Darije, koji je postavio Danijela na položaj trećeg najvišeg člana kraljevske vlade. No, drugi koji su bili ljubomorni na Danijela, nagovorili su vladara da izda zabranu prema kojoj 30 dana nije nikome bilo dozvoljeno da se moli bilo kome drugome osim kralju. Ti su zlobnici shvatili da samo na taj način mogu optužiti Danijela. Ali, Danijel se nije obazirao na tu zabranu, nego se i dalje u svom tavanskom stanu molio pri otvorenom prozoru, okrenut licem prema Jeruzalemu. Budući da je proglašen krivim za prijestup kraljeve naredbe, bio je bačen u lavsku jamu, u skladu s kaznom propisanom u zakonu. I opet je Bog nagradio Danijela za njegovu vjeru i hrabrost. Kako? Tako što je, prema Jevrejima 11:33, ‘zatvorio usta lavovima’.
21. Što možemo čvrsto odlučiti obzirom na odlične primjere vjere i hrabrosti o kojima se izvještava u prvih šest poglavlja knjige Danijela?
21 Koliko li nam ti događaji opisani u 1. do 6. poglavlja Danijela jačaju vjeru! Kako je Jehova nagradio one koji su pokazali vjeru i hrabrost! S jedne strane time što ih je uzvisio, a s druge tako što su doživjeli čudesno oslobođenje. Kad smo suočeni s kušnjama, mi zaista možemo crpsti utjehu i nadu temeljem iskustva tih vjernih Svjedoka, jer sve je to i zapisano u tu svrhu. Stoga, odlučimo oponašati njihovu primjernu vjeru i hrabrost (Rimljanima 15:4; Jevrejima 6:12).
Pitanja za ponavljanje
◻ Na što u vezi odgoja ukazuju imena četvorice hebrejskih mladića?
◻ Što učimo iz činjenice da su četiri Hebreja ustrajala u kušnji što se tiče hrane?
◻ Kako je besprijekornost današnjih Jehovinih slugu iskušana jednako kao u slučaju trojice Hebreja?
◻ Kako je Danijel pokazao vjeru i hrabrost svjedočeći Baltazaru?
[Slika na stranici 26]
Danijel i njegovi drugovi naučili su reći ne