Četiri riječi koje su promijenile svijet

 1. Koliko su snažno djelovale četiri riječi koje su davno prije bile napisane na jednom zidu?

ČETIRI jednostavne riječi napisane na ožbukanom zidu. Pa ipak, te su četiri riječi toliko uplašile jednog moćnog vladara da je skoro umro od straha. One su nagovještavale svrgnuće dva kralja, smrt jednoga od njih i kraj moćne svjetske sile. Te su riječi prouzročile poniženje jednog štovanog religioznog reda. A što je najvažnije, one su uzvisile čisto obožavanje Jehove i ponovno su potvrdile njegovu suverenost, i to u vrijeme kada većini ljudi nije bilo stalo ni do jednoga ni do drugoga. Zamisli, te riječi čak rasvjetljuju današnje svjetske događaje! Kako bi četiri riječi mogle učiniti sve to? Pogledajmo.

 2. (a) Što se dogodilo s Babilonom nakon Nabuhodonozorove smrti? (b) Koji je vladar sada vladao?

² Prošla su desetljeća od događaja opisanih u 4. poglavlju Danijela. Četrdesettrogodišnje vladanje ponosnog kralja Nabuhodonozora u Babilonu završilo je njegovom smrću 582. pr. n. e. Iz njegove je obitelji uslijedio niz nasljednika, no rana smrt ili atentat okončali su vladanje jednog po jednog. Na koncu je čovjek imenom Nabonid pobunom došao na prijestolje. Nabonid, sin prvosvećenice u službi Sina, boga-Mjeseca, očito nije bio u krvnom srodstvu s babilonskom kraljevskom kućom. Neki stručnjaci pretpostavljaju da se oženio Nabuhodonozorovom kćerkom kako bi ozakonio svoju vlast, a njihovog je sina Baltazara učinio svojim koregentom i ostavio ga da godinama upravlja Babilonom. U tom bi slučaju Baltazar bio Nabuhodonozorov unuk. Da li je iz iskustva svoga djeda naučio da je Jehova Vrhovni Bog, sposoban da ponizi bilo kojeg kralja? Ne bi se baš moglo reći! (Danijel 4:37).

 3. Kakva je bila Baltazarova gozba?

³ U peto poglavlje Danijela uvodi nas jedan banket. “Kralj Baltazar učini veliku gozbu tisući knezova svojih, i pijaše vino pred tisućom njih” (Danijel 5:1). Kao što možeš zamisliti, sigurno je bila potrebna ogromna dvorana da bi se smjestilo sve te ljude, kao i kraljeve sekundarne žene i konkubine. Jedan izučavatelj zapaža: “Babilonski su banketi bili veličanstveni, iako su obično završavali opijanjem. Vino, i to uvozno, te svakovrsna luksuzna roba prostirali su se po stolu. Miris parfemâ ispunjavao je dvoranu; pjevači i svirači zabavljali su okupljene goste.” Nadgledajući s mjesta na kojem su ga svi mogli vidjeti, Baltazar je pio vino — pio i pio.

 4. (a) Zašto može izgledati čudno to što su se Babilonci zabavljali u noći 5/6. listopada 539. pr. n. e.? (b) Zašto su Babilonci bili uvjereni u svoju sigurnost unatoč vojnoj najezdi?

⁴ Čudno je što su Babilonci bili tako dobro raspoloženi te noći — 5/6. listopada 539. pr. n. e. Njihova se zemlja nalazila u ratu, a stvari se nisu baš razvijale u njihovu korist. Nabonid je nedavno doživio poraz od napadačkih snaga Medo-Perzije, pa je utočište našao u Borsipi, jugozapadno od Babilona. A sada su Kirove vojske bile utaborene pred samim Babilonom. No izgleda da Baltazar i njegovi plemići nisu bili zabrinuti. Uostalom, njihov je grad bio neosvojivi Babilon! Njegove su se kolosalne zidine uzdizale nad dubokim opkopima ispunjenima velikom rijekom Eufrat koja je protjecala kroz grad. U više od tisuću godina niti jedan neprijatelj nije osvojio Babilon na juriš. Pa zašto se onda brinuti? Možda je Baltazar mislio da će svojim bučnim bančenjem pokazati svoju samouvjerenost neprijateljima koji su se nalazili s druge strane zidina i da će ih obeshrabriti.

5, 6. Što je Baltazar učinio pod utjecajem vina, i zašto je to bila teška uvreda za Jehovu?

⁵ Uskoro je Baltazarovo prekomjerno pijenje uzelo svoj danak. Kao što Priče Salamunove 20:1 kažu, “vino je podsmjevač”. U ovom je slučaju vino zaista navelo kralja da učini najveću glupost. Naredio je da se na gozbu donesu svete posude iz Jehovinog hrama. Te su se posude, koje je Nabuhodonozor uzeo kao plijen prilikom osvajanja Jeruzalema, trebale koristiti samo za čisto obožavanje. Čak su i židovski svećenici, koji su u prošlosti bili ovlašteni da ih koriste u jeruzalemskom hramu, bili upozoreni da ostanu čisti (Danijel 5:2; usporedi Izaiju 52:11).

⁶ Međutim, Baltazar je na umu imao još drskiji čin. “Kralj i knezovi njegovi, žene njegove i inoče njegove; pijahu vino, i hvaljahu bogove zlatne i srebrne i bakrene i drvene i kamene” (Danijel 5:3, 4). Dakle, Baltazar je svoje lažne bogove želio uzdići iznad Jehove! Izgleda da je takav stav bio uobičajen među Babiloncima. Oni su svoje židovske zarobljenike prezirali, ismijavali su njihovo obožavanje i nisu im davali nikakvu nadu za povratak u voljenu domovinu (Psalam 137:1-3; Izaija 14:16, 17). Možda je taj opijeni vladar mislio da će ponižavanjem tih izgnanika i vrijeđanjem njihovog Boga impresionirati svoje žene i službenike, te da će zbog toga izgledati snažan.a No ako je Baltazara i obuzeo neki osjećaj snage, to nije dugo potrajalo.

7, 8. Kako je Baltazarova gozba bila prekinuta, i kako je to utjecalo na kralja?

⁷ “U taj čas”, kaže nadahnuti izvještaj, “iziđoše prsti ruke čovječje, i pisahu prema svijećnjaku po okrečenom [“ožbukanom”, NS] zidu od kraljevskoga dvora, i kralj vidje ruku koja pisaše” (Danijel 5:5). Kakvog li zastrašujućeg prizora! Ruka se pojavila kao grom iz vedra neba, lebdeći u zraku blizu dobro osvijetljenog dijela zida. Zamisli kakav je tajac zavladao na zabavi dok su gosti netremice gledali u nju. Ruka je počela pisati tajanstvenu poruku na ožbukanom zidu.b Ta je pojava bila tako zloslutna, tako nezaboravna da sve do danas postoji izreka “rukopis na zidu” kojom se upozorava na neki neizbježan udes.

⁸ Kako je reagirao taj ponosni kralj koji je sebe i svoje bogove pokušao uzdići iznad Jehove? “Kralj problijedje, misli ga uznemiriše, zglobovi njegovih kukova popustiše i koljena mu stadoše udarati jedno o drugo” (Danijel 5:6, St). Baltazar je želio ispasti sjajan i veličanstven pred svojim podanicima. Umjesto toga, postao je utjelovljenje bijednog straha — problijedio je, kukovi su mu se tresli, cijelo mu je tijelo drhtalo tako jako da su mu koljena udarala jedno o drugo. Davidove riječi upućene Jehovi u pjesmi uistinu su se pokazale istinitima: “Na ponosite spuštaš oči svoje i ponižavaš ih” (2. Samuelova 22:1, 28; usporedi Priče Salamunove 18:12).

 9. (a) Zašto Baltazarov strah nije bio jednak božanskom strahu? (b) Što je kralj ponudio babilonskim mudracima?

⁹ Treba zapaziti da Baltazarov strah nije bio jednak božanskom strahu, dubokom poštovanju prema Jehovi, što je početak svake mudrosti (Priče Salamunove 9:10). Ne, bio je to bolestan strah i u tom vladaru koji je drhtao od straha nije prouzročio ništa što bi sličilo mudrosti.c Umjesto da je Boga, kojeg je upravo uvrijedio, molio za oproštenje, on je glasno dozvao “zvjezdare, Kaldeje i gatare”. Čak je i saopćio: “Tko pročita ovo pismo i kaže mi što znači, onaj će se obući u skerlet, i nosiće zlatnu ogrlicu oko vrata, i biće treći gospodar u kraljevstvu” (Danijel 5:7). Treći vladar u kraljevstvu bio bi zaista moćan jer bi samo dva vladajuća kralja bila viša od njega, Nabonid i sam Baltazar. To je mjesto inače bilo rezervirano za Baltazarovog najstarijeg sina. Eto koliko je kralj očajnički želio objašnjenje te čudne poruke!

10. Kakav je bio ishod truda koji su mudraci uložili u tumačenje rukopisa na zidu?

¹⁰ Mudraci su ispunili veliku dvoranu. Nije ih nedostajalo jer je Babilon bio grad ogrezao u krivoj religiji i prepun hramova. Sigurno je bilo i puno ljudi koji su tvrdili da mogu čitati znamenja i dešifrirati tajni zapis. Ti su mudraci sigurno s oduševljenjem prihvatili priliku koja im se ukazala. Sada su imali šansu da pokažu svoje umijeće pred uglednom publikom, zadobiju kraljevu naklonost i zauzmu položaj velike moći. Ali kako su se samo pokazali bezuspješnima! “Ne mogoše pročitati pisma niti kazati kralju što znači”d (Danijel 5:8).

11. Zašto babilonski mudraci možda nisu mogli pročitati rukopis?

¹¹ Ne može se sa sigurnošću znati je li babilonskim mudracima nerazumljiv bio i sam rukopis, to jest sama slova. Ako je i bio nerazumljiv, ti bi beskrupulozni ljudi imali odriješene ruke da izmisle bilo koje lažno značenje, možda čak i značenje kojim bi laskali kralju. Druga je mogućnost da su slova u potpunosti bila čitka. No budući da su se jezici kao što su aramejski i hebrejski pisali bez samoglasnika, svaka bi riječ mogla imati nekoliko mogućih značenja. U tom slučaju mudraci vjerojatno ne bi mogli odlučiti na koje se riječi mislilo. Čak i da su mogli, još uvijek ne bi bili u stanju razumjeti značenje tih riječi i objasniti ih. U svakom slučaju, jedno je sigurno: babilonski su mudraci zakazali — i to potpuno!

12. Što je dokazao promašaj tih mudraca?

¹² Tako su mudraci raskrinkani kao šarlatani, a njihov štovani religiozni red kao prijevara. Pokazali su se kao pravo razočaranje! Kad je Baltazar uvidio da je njegovo povjerenje u te religiozne licemjere uzaludno, još se više uplašio, još je više problijedio, a čak su i njegovi plemići bili ‘zbunjeni’e (Danijel 5:9, St).

13. (a) Zašto je kraljica predložila da se pozove Danijela? (b) Kakvim je životom živio Danijel?

¹³ U tom je kritičnom trenutku sama kraljica — vjerojatno kraljica majka — ušla u dvoranu za banket. Čula je komešanje na gozbi, a poznavala je jednu osobu koja bi mogla dešifrirati rukopis na zidu. Desetljećima ranije njen je otac, Nabuhodonozor, Danijela postavio nad svim svojim mudracima. Kraljica ga se sjetila kao čovjeka s ‘velikim duhom i znanjem i razumom’. Prorok je vjerojatno izgubio svoj visoki državni položaj nakon Nabuhodonozorove smrti jer Baltazar očito nije znao za Danijela. No Danijelu nije bilo važno istaknuto mjesto. Tada je vjerojatno bio u 90-im, još uvijek vjerno služeći Jehovi. Usprkos tome što je oko osam desetljeća bio izgnanik u Babilonu, još je bio poznat po svom hebrejskom imenu. Čak je i kraljica kad mu se obratila koristila ime Danijel, a nije upotrijebila babilonsko ime koje mu je nekoć dodijeljeno. Zaista, ona je potakla kralja: “Neka sada dozovu Danijela, i on će kazati što znači” (Danijel 1:7; 5:10-12).

14. Zašto se Danijel našao u teškoj situaciji kada je vidio rukopis na zidu?

¹⁴ Danijel je pozvan i došao je pred Baltazara. Bilo je neugodno tražiti uslugu od ovog Židova čijeg je Boga kralj upravo uvrijedio. Pa ipak, Baltazar se pokušao ulagivati Danijelu nudeći mu istu nagradu — treće mjesto u kraljevstvu — ako može pročitati i objasniti tajanstvene riječi (Danijel 5:13-16). Danijel je podigao pogled prema rukopisu na zidu, a sveti duh omogućio mu je da shvati njegovo značenje. Bila je to poruka osude od Jehove Boga! Kako će Danijel tom taštom kralju u lice reći tu strogu osudu — i to pred njegovim ženama i plemićima? Zamisli u kakvoj se teškoj situaciji Danijel našao! Da li se pokolebao zbog kraljevih laskavih riječi, njegove ponude bogatstva i istaknutog položaja? Hoće li prorok ublažiti Jehovinu objavu?

15, 16. Koju važnu pouku Baltazar nije naučio iz povijesti, i koliko je danas uobičajen sličan stav?

¹⁵ Danijel je hrabro progovorio i rekao: “Darovi tvoji neka tebi, i podaj drugomu poklone svoje a pismo ću ja pročitati kralju i kazati što znači” (Danijel 5:17). Zatim je Danijel priznao veličinu Nabuhodonozora, kralja koji je bio toliko moćan da je mogao ubiti, napasti, uzvisiti ili poniziti koga god je htio. Međutim, Danijel je podsjetio Baltazara da je Nabuhodonozora učinio velikim Jehova, ‘Najviši Bog’. Jehova je bio taj koji je ponizio tog moćnog kralja kada je postao ohol. Da, Nabuhodonozor je bio prisiljen naučiti da “Bog višnji [“Najviši”, NS] vlada kraljevstvom ljudskim, i koga hoće postavlja nad njim” (Danijel 5:18-21).

¹⁶ Baltazar je “znao sve ovo”. Pa ipak, on nije učio iz povijesti. Ustvari, učinio je nešto puno gore od Nabuhodonozorovog grijeha, neispravnog ponosa, jer se krajnje drsko ponašao prema Jehovi. Danijel je razotkrio kraljev grijeh. Osim toga, pred tim poganskim skupom hrabro je rekao Baltazaru da lažni bogovi “ne vide niti čuju niti razumiju”. Božji je hrabri prorok dodao da je, za razliku od tih beskorisnih bogova, Jehova Bog taj “u čijoj je ruci dah tvoj”. Do dan-danas ljudi stvaraju bogove od neživih stvari, idoliziraju novac, karijeru, prestiž, čak i užitke. No niti jedna od tih stvari ne može dati život. Samo je Jehova taj kome svi mi dugujemo čak i svoje postojanje, o kome ovisimo svakim dahom koji udahnemo (Danijel 5:22, 23; Djela apostolska 17:24, 25).

17, 18. Koje su četiri riječi napisane na zidu, i što one doslovno znače?

¹⁷ Ostarjeli je prorok sada nastavio s onim što je svim babilonskim mudracima bilo nemoguće. Pročitao je i protumačio rukopis napisan na zidu. Riječi su: “MENE, MENE, TEKEL, PARSIN” (Danijel 5:24, 25). Što one znače?

¹⁸ Te riječi doslovno znače “mina, mina, šekel i polušekeli”. Svaka riječ označava mjeru za novac i težinu, a navedene su od veće vrijednosti prema manjoj. Kako je to zagonetno! Ne čudi što ih babilonski mudraci, čak i da su uspjeli prepoznati slova, nisu mogli rastumačiti.

19. Što znači riječ “MENE”?

¹⁹ Pod utjecajem Božjeg svetog duha, Danijel je objasnio: “Ovo znače te riječi: MENE, brojio je Bog tvoje kraljevstvo, i do kraja izbrojio” (Danijel 5:26). Suglasnici od kojih se sastoji prva riječ mogu značiti i riječ “mina”, ali i jedan oblik aramejske riječi “odbrojati”, ili “izbrojati”, ovisno o tome koje samoglasnike čitalac doda. Danijel je dobro znao da se izgnanstvo Židova bliži svom kraju. Od prorečenih 70 godina trajanja izgnanstva, 68 je već prošlo (Jeremija 29:10). Veliki kontrolor vremena, Jehova, izbrojao je dane babilonskog vladanja kao svjetske sile, a kraj je bio bliži nego što bi ijedan gost na Baltazarovom banketu mogao zamisliti. Ustvari, vrijeme je isteklo — ne samo za Baltazara već i za njegovog oca, Nabonida. To bi mogao biti razlog zašto je riječ “MENE” bila napisana dva puta — da bi se najavio kraj oba kraljevanja.

20. Koje je objašnjenje riječi “TEKEL”, i kako se ona odnosila na Baltazara?

²⁰ S druge strane, riječ “TEKEL” napisana je samo jednom i to u jednini. To može značiti da je prvenstveno bila upućena Baltazaru. A budući da je on osobno pokazao strašno nepoštovanje prema Jehovi, to bi bilo sasvim prikladno. Sama ta riječ znači “šekel”, ali suglasnici također dopuštaju i značenje “izmjeriti”. Zato je Danijel rekao Baltazaru: “TEKEL, izmjeren si na mjerila, i našao si se lak” (Danijel 5:27). Za Jehovu su čitave nacije beznačajne kao tanki sloj prašine na vagi (Izaija 40:15). One su nemoćne da osujete njegov naum. Tko je onda jedan arogantan kralj? Baltazar se pokušao uzdignuti iznad Suverena svemira. Taj se obični čovjek usudio uvrijediti Jehovu i ismijati čisto obožavanje, ali ‘našao se laganim’. Da, Baltazar je u potpunosti zaslužio osudu koja se brzo približavala!

21. Koju je ulogu igrala riječ “PARSIN” u trostrukoj igri riječi, i što je ta riječ pokazala s obzirom na budućnost Babilona kao svjetske sile?

²¹ Zadnja riječ na zidu bila je “PARSIN”. Danijel ju je pročitao u jednini, “PERES”, vjerojatno zato što se obraćao samo jednom kralju dok je drugi bio odsutan. Ta je riječ bila vrhunac Jehovine velike zagonetke s trostrukom igrom riječi. “Parsin” doslovno znači “polušekeli”. No slova mogu imati i dva druga značenja — “podjele” i “Perzijanci”. Danijel je stoga prorekao: “PERES, razdijeljeno je kraljevstvo tvoje, i dano Medijcima i Perzijancima” (Danijel 5:28).

22. Kako je Baltazar reagirao na rješenje zagonetke, i čemu se možda nadao?

²² Tako je zagonetka bila riješena. Moćni će Babilon uskoro pasti pred vojnim snagama Medo-Perzije. Baltazar je, iako nezadovoljan ovom objavljenom propasti, održao svoju riječ. Naredio je svojim slugama da Danijela obuku u grimiz, da mu oko vrata stave zlatnu ogrlicu i najave ga kao trećeg vladara u kraljevstvu (Danijel 5:29). Danijel nije odbio te počasti jer je shvatio da one odražavaju čast koja pripada Jehovi. Naravno, Baltazar se možda nadao da će ublažiti Jehovinu osudu ako ukaže čast njegovom proroku. Ako se tome i nadao, to više ne bi imalo efekta.

23. Koje se drevno proročanstvo bližilo svom ispunjenju dok je trajala Baltazarova gozba?

²³ Dok su Baltazar i njegovi dvorani pili u ime svojih bogova i ismijavali Jehovu, u tami izvan palače odigravala se velika drama. Proročanstvo koje je skoro dva stoljeća ranije bilo objavljeno preko Izaije išlo je prema svom ispunjenju. Jehova je u vezi s Babilonom prorekao: “Svemu uzdisanju učiniću kraj.” Da, svem ugnjetavanju Božjeg izabranog naroda od ruku tog zlog grada trebao je doći kraj. Na koji način? Isto je proročanstvo reklo: “Hodi, Elame; opkoli, Medijo!” Elam je postao dio Perzije nakon smrti proroka Izaije. U vrijeme Baltazarove gozbe, koju je Izaija također prorekao u istom proročanstvu, Perzija i Medija već su ujedinile snage da ‘dođu’ na Babilon i ‘opkole’ ga (Izaija 21:1, 2, 5, 6).

24. Koje je detalje Izaijino proročanstvo proreklo s obzirom na pad Babilona?

²⁴ Ustvari, prorečeno je čak i ime vođe tih snaga, kao i glavni detalji njegove vojne strategije. Izaija je, nekih 200 godina unaprijed, prorekao da će Jehova pomazati čovjeka imenom Kir da krene na Babilon. Tokom njegovog napada sve će prepreke pred njim biti uklonjene. Babilonske će se vode ‘isušiti’, a njegova masivna vrata ostat će otvorena (Izaija 44:27–45:3). Tako je i bilo. Kirove su vojske skrenule tok rijeke Eufrata i snizile razinu vode da bi mogle prijeći riječno korito. Nemarna je straža ostavila otvorena vrata babilonskih zidina. I svjetovni se povjesničari slažu da je grad bio napadnut dok su se njegovi stanovnici zabavljali. Babilon je osvojen praktički bez otpora (Jeremija 51:30). Doduše, smrtno je stradala barem jedna značajna osoba. Danijel je izvijestio: “Istu noć bi ubijen Baltazar kralj Kaldejski. A Darije Medijac preuze kraljevstvo, i bješe mu oko šezdeset i dvije godine” (Danijel 5:30, 31).

25. (a) Zašto je drevni Babilon odgovarajući simbol današnjeg svjetskog sustava krive religije? (b) U kom su smislu Božji suvremeni sluge bili zarobljeni u Babilonu?

²⁵ Za nas je vrlo značajan nadahnuti izvještaj iz 5. poglavlja Danijela. Kao centar krivih religioznih običaja, drevni je Babilon odgovarajući simbol svjetskog carstva krive religije. Taj je svjetski konglomerat prijevare u Otkrivenju prikazan kao krvožedna bludnica i nazvan je “Babilon Veliki” (Otkrivenje 17:5). Budući da se oglušio na sva upozorenja o svojim lažnim doktrinama i običajima koji obeščašćuju Boga, progonio je one koji su propovijedali istinu iz Božje Riječi. Poput stanovnika drevnog Jeruzalema i Jude, vjerni ostatak pomazanih kršćana bio je ustvari izgnan u “Babilon Veliki” kad je progonstvo koje je potaknulo svećenstvo zapravo prekinulo djelo propovijedanja Kraljevstva 1918.

26. (a) Kako je “Babilon Veliki” pao 1919? (b) Koje upozorenje sami moramo poslušati i prenositi drugima?

²⁶ No, “Babilon Veliki” je iznenada pao! O, bio je to gotovo nečujan pad — baš kao što je drevni Babilon tiho pao 539. pr. n. e. No, usprkos tome, taj je simbolični pad bio razoran. Desio se 1919. n. e., kada je Jehovin narod bio oslobođen iz babilonskog ropstva i blagoslovljen božanskim odobravanjem. To je okončalo moć ‘Babilona Velikog’ nad Božjim narodom i obilježilo je početak njegovog javnog razotkrivanja kao podvale koja ne zaslužuje pouzdanje. Taj se pad pokazao neopozivim, a njegovo konačno uništenje neminovnim. Stoga Jehovini sluge razglašuju upozorenje: “Izađite iz nje, moj narode, ako ne želite sudjelovati s njom u njenim grijesima, i ako ne želite primiti dio njenih nevolja” (Otkrivenje 18:4). Jesi li poslušao to upozorenje? Prenosiš li ga drugima?f

27, 28. (a) Koju važnu istinu Danijel nikada nije izgubio iz vida? (b) Koji dokaz imamo da će Jehova uskoro stupiti u akciju protiv današnjeg zlog svijeta?

²⁷ Dakle i danas je vidljiv rukopis na zidu — ali ne samo za “Babilon Veliki”. Sjeti se glavne istine koja je bit knjige Danijela: Jehova je Univerzalni Suveren. On, i samo on, ima pravo postavljati vladare nad čovječanstvom (Danijel 4:17, 25; 5:21). Sve što se protivi Jehovinim naumima bit će uklonjeno. Samo je pitanje vremena kada će Jehova stupiti u akciju (Habakuk 2:3). Za Danijela je to vrijeme konačno došlo kad se približio stotoj godini svog života. Tada je vidio kako Jehova uklanja jednu svjetsku silu — onu koja je ugnjetavala Božji narod još od Danijelovog djetinjstva.

²⁸ Postoje nepobitni dokazi da je Jehova Bog na nebesko prijestolje postavio Vladara za čovječanstvo. To što svijet ignorira tog Kralja i protivi se njegovoj vladavini siguran je dokaz da će Jehova uskoro izbrisati iz postojanja sve protivnike vlasti Kraljevstva (Psalam 2:1-11; 2. Petrova 3:3-7). Postupaš li u skladu s hitnosti našeg vremena i polažeš li svoje pouzdanje u Božje Kraljevstvo? Ako da, tada si zaista izvukao pouku iz rukopisa na zidu!