Pouka iz Biblije: Ozej 1:1 do 14:9

Jehova, naš milosrdni Bog

JEHOVA je “Bog praštanja, milosrdan i blag, na gnjev spor a u milosrđu velik” (Nehemija 9:17, ST). On, doduše, ne odstupa od svojih pravednih mjerila, ali ipak poziva onoga tko čini zlo da se pokaje i da uspostavi dobar odnos s njim. To jasno proizlazi iz riječi koje je preko svog proroka Ozeja Bog uputio otpalim Izraelcima.

Biblijsku knjigu koja nosi Ozejevo ime završio je prorok nakon dugogodišnje službe koja je trajala otprilike 60 godina (od 804. do 745. pr. n. e.) i to u oblasti Samarije. Ozej je prorokovao u desetplemenskom kraljevstvu Izrael u vrijeme kraljeva Jeroboama II i židovskih vladara Uzije, Jotama, Ahaza i Ezekije (Ozej 1:1). Budući da je Izrael omalovažavao opetovane pozive na pokajanje, nacija je pala u ruke Asiraca, a glavni grad Samarija bio je razoren 740. pr. n. e. Iako je Ozejevo proročanstvo bilo upravljeno ljudima prošlih stoljeća, iz njega mnogo učimo o milosrđu našeg Boga Jehove.

Izraelovo otpadničko ponašanje

Jehova pruža milosrđe ako grešnik pokaže od srca dolazeće kajanje (Psalam 51:17; Priče Salamunove 28:13). Božja spremnost da Izraelu pokaže milosrđe predočena je načinom na koji je Ozej postupao sa svojom ženom Gomerom. On je u skladu sa zapoviješću uzeo “bludnicu”. Nakon što je Gomera rodila Ozeju dijete, dobila je još dvoje djece, ali iz preljubničke veze. Unatoč tome prorok je milosrdno prihvatio natrag svoju ženu. Na sličan je način i Izrael bio za Jehovu poput nevjerne žene, jer je blagoslove neopravdano pripisivao krivom bogu Baalu. Ali, Jehova je bio spreman pokazati Izraelu milosrđe bude li se pokajao za svoj duhovni blud (1:1 do 3:5).

Grešnici koji traže Božje milosrđe moraju se odvratiti od svog grešnog puta, postupati u skladu sa spoznajom o Bogu (Psalam 119:59, 66, 67). Jehova je imao pravni slučaj sa stanovnicima Izraela, jer u njihovoj zemlji nije bilo istine, ljubazne dobrote i spoznaje o Bogu. Budući da su odbacili spoznaju, Jehova će i njih odbaciti. Idolopoklonički narodi Izrael i Juda bit će pozvani da polože račun. Ipak, bilo je prorečeno da će tražiti Boga čim upadnu “u nevolju” (4:1 do 5:15).

Žeti oluju!

Oni koji čine zlo moraju pokazivati djela koja svjedoče da se kaju, ako žele dobiti Božje milosrđe (Djela apostolska 26:20). “Hajde, vratimo se Jehovi”, molio je Ozej. Ali ljubazna dobrota Izraela (koga je nazvao po najznačajnijem plemenu Efrajim) i Jude bila je “ko rosa koje nestaje”. Izraelci su prestupali Božji savez, nisu donosili plodove pokajanja. “Poput glupe golubice bez srca” tražili su pomoć od Egipta i Asirije. Međutim, te političke mjere bile su im jednako malo korisne, poput “varljivog luka”, čija strijela ne pogađa cilj (6:1 do 7:16).

Svi koji traže Jehovino milosrđe moraju sijati dobro, da bi i želi dobro (Galaćanima 6:7, 8). Budući da su Izraelci odbacili dobro, želi su zlo. “Posijali su vjetar i požet će oluju”. Bog će “obratiti pažnju na njihove grijehe”, pa će žeti njegov kazneni sud, umjesto njegovog milosrđa. Oni će “postati bjeguncima među narodima”; toj je situaciji vjerojatno doprinjelo osvajanje po Asircima (8:1 do 9:17; 5. Mojsijeva 28:64, 65; 2. Carevima 15:29; 17:1-6, 22, 23; 18:9-12; 1. Dnevnika 5:26).

Mi ćemo izvlačiti korist iz Božjeg milosrđa samo ako stalno cijenimo svetu službu (Jevrejima 12:14-16). Izraelcima je manjkalo takvo cijenjenje. Umjesto da su sijali sjeme pravednosti i želi prema ljubaznoj dobroti, orali su zlo i želi nepravdu. Bog je pozvao Izrael iz Egipta poput sina, ali on mu je za ljubav uzvratio razočarenje. “Ti se dakle Bogu svojem vrati, čuvaj ljubav i pravednost”, pozvao je Jehova. Ali, Efrajim je činio velika zlodjela, pa je umjesto milosrđa zaslužio kaznu (10:1 do 12:14).

Vratite se Jehovi

Čak oni koji su se teško ogriješili o Jehovu mogu mu se vratiti i dobiti milosrđe (Psalam 145:8, 9). Ozej se još jednom osvrnuo na Božju ljubaznu skrb prema Izraelcima, iako se nacija okrenula protiv Jehove, te je obećao obnovu rekavši: “Ja ću ih izbaviti od vlasti Podzemlja, od smrti ja ću ih spasiti.” Samarija (Izrael) će platiti za svoju pobunu. Ali Izraelci su unatoč tome bili pozvani zdravim riječima da se vrate Bogu da ‘prinesu plod svojih usana’. Proročanstvo završava utješnim mislima da mudar i pravedan čovjek koji hoda pravim putevima Jehovinim osjeća njegovo milosrđe i ljubav (13:1 do 14:9).

Pouka za nas: Prema čovjeku koji čini zlo Jehova će biti milosrdan ako on pokaže od srca dolazeće kajanje. Ali, grešnici koji traže njegovo milosrđe moraju postupati u skladu sa svojom spoznajom o Bogu, čineći djela koja svjedoče da se kaju. Oni moraju sijati dobro i stalno cijeniti svete stvari. I mi možemo crpsti utjehu iz spoznaje da čak oni koji su teško grešili protiv Najvišega mogu mu se obratiti s puno nade, jer je naš Bog Jehova milosrdan.

[Okvir na stranici 21]

POBLIŽE RAZMATRANJE BIBLIJSKIH CITATA

○ 2:21-23 — Jezrael znači “Bog će sijati sjeme”. Jehova će sakupiti vjerni ostatak i posijati ga u Judi poput sjemena, gdje će biti žita, slatkog vina i ulja. U korist potrebnog ostatka te će dobre stvari takoreći tražiti od zemlje da daje minerale za dobro žito, vinovu lozu i maslinova stabla. Zemlja će se obratiti nebu za kišu, a ono će zamoliti Boga da proizvede oblake, koji će dati potrebnu kišu.

○ 5:1 — Otpali svećenici i kraljevi Izraela postat će zamkom i mrežom za narod, navodeći ga na krivo obožavanje. Vjerojatno su gora Tabor (zapadno od Jordana) i Mispa (grad istočno od rijeke) bili središta krivog obožavanja. Narod je širom Izraela vršio idolopoklonstvo, jer su slijedili loš primjer svojih vođa, koji su radi toga morali osjetiti Božji kazneni sud.

○ 7:4-8 — Izraelci koji su činili preljub uspoređeni su s peći, očito zbog zlih požuda koje su gorjele u njima. Budući da se Efrajim (Izrael) pomiješao s narodima, oponašajući njihov način postupanja i radi svoje savezničke politike, bio je nalik pogači ispečenoj samo s jedne strane.

○ 9:10 — Izraelci “se posvetiše sramoti” kad su se u dolini Moab osramotili s Baalom peorskim (4. Mojsijeva 25:1-5). Ozej upotrebljava ovdje hebrejski glagol koji znači “povući se natrag” ili “držati se odvojeno”. Izraelci su, doduše, bili predani Bogu ali su se odvojili za Baala od Peora. Ta se okolnost navodi zato jer je obožavanje Baala bio jedan od najvećih grijeha desetplemenskog kraljevstva (Ozej 2:8, 13). Mi moramo uzeti k srcu to upozorenje i uvijek postupati u skladu s našim predanjem Jehovi (1. Korinćanima 10:8, 11).

○ 10:5 — Oznaka Bet-aven (što znači “dom pogubnosti”) bila je na otpadnički način upotrebljena za Betel, što znači “dom Božji”. Betel je bio dom Božji, ali je postao domom pogubnosti, jer se u njemu vršilo obožavanje teleta (1. Carevima 12:28-30). Ako bi idolopokloničko tele bilo odvedeno u ropstvo, ljudi bi bili zaprepašteni radi toga. Beživotni idoli ne mogu zaštititi sami sebe, a kamoli svoje obožavatelje (Psalam 115:4-8).

○ 13:14 — Jehova nije želio poštediti neposlušne Izraelce, time što bi ih otkupio iz ruku šeola, oslobodio od smrti. On neće pokazati suosjećanje, jer ne zaslužuju milosrđe. Ali, apostol Pavao je pokazao da će Bog zauvijek progutati smrt i pobijediti je. Jehova je dokazao da on to može učiniti, jer je uskrsnuo Isusa Krista iz smrti, iz šeola. Time je dao jamstvo da će njegov sin pod vladavinom svog Kraljevstva uskrsnuti sve koji se nalaze u Božjem sjećanju (Ivan 5:28, 29).