Tražite Jehovu, Boga koji ispituje srca

1, 2. Što znači kad u Bibliji piše da Jehova “gleda na srce”?

JEHOVA BOG rekao je proroku Samuelu: “Čovjek gleda što je očima, a Jehova gleda na srce” (1. Samuelova 16:7). Kako to Jehova “gleda na srce”?

² U Bibliji se srce često koristi u prenesenom smislu i predočava nutrinu neke osobe — njene želje, misli, osjećaje i sklonosti. Prema tome, kad u Bibliji piše da Bog gleda što je u srcu, to znači da on ne gleda na vanjštinu, već da se usredotočuje na to kakva je uistinu netko osoba.

3, 4. Kakvi su životni uvjeti vladali u desetplemenskom kraljevstvu Izraelu prema Amosu 6:4-6?

³ Što je Bog koji ispituje srca vidio kad je u Amosovo vrijeme promatrao desetplemensko kraljevstvo Izraela? U Amosu 6:4-6 govori se o ljudima koji ‘leže na odrima od slonove kosti i pružaju se na posteljama svojim’. Oni su ‘jeli jaganjce iz stada i teoce ugojene’. ‘Izmišljali su sprave muzičke’ i ‘pili vino iz velikih čaša’.

⁴ Na prvi pogled, to može izgledati kao ugodan prizor. U udobnosti svog lijepo uređenog doma bogati uživaju u najboljem jelu i piću te slušaju ugodne zvuke najboljih glazbala. Imali su i ‘odre od slonove kosti’. Arheolozi su pronašli prekrasno izrezbarene slonove kosti u Samariji, glavnom gradu kraljevstva Izraela (1. Kraljevima 10:22). Velik dio njih vjerojatno se koristio za ukrašavanje namještaja i zidova.

 5. Čime su Izraelci u Amosovim danima izazvali Božje negodovanje?

⁵ Je li Jehova Bog imao nešto protiv toga što su Izraelci lagodno živjeli, jeli ukusnu hranu, pili dobro vino i slušali lijepu glazbu? Nipošto! Ustvari, on sve to daje u izobilju da bi čovjek uživao (1. Timoteju 6:17). Jehovino negodovanje izazvale su neispravne želje tog naroda, njihovo zlo srce, to što nisu poštovali Boga i to što nisu voljeli ostale Izraelce.

 6. Kakvo je bilo duhovno stanje Izraela u Amosovo vrijeme?

⁶ One koji su se ‘pružali na svojim posteljama, jeli jaganjce iz stada, pili vino i izmišljali muzičke sprave’ čekalo je iznenađenje. Rečeno im je: “Teško vama koji mislite da je daleko zli dan.” Stanje u Izraelu trebalo ih je itekako uznemiravati, no oni ‘nisu marili zbog propasti Josipove’ (Amos 6:3-6). Premda je taj narod uživao materijalno blagostanje, Bog je vidio da je duhovno stanje Josipa, odnosno Izraela, katastrofalno. Pa ipak, narod je bezbrižno obavljao svoje svakidašnje poslove. Danas mnogi pokazuju sličan stav. Oni možda uviđaju da živimo u teškim vremenima, no dok god osobno nisu pogođeni, ne mare za nevolje koje snalaze druge niti pokazuju zanimanje za duhovne stvari.

 7. Što će se dogoditi ako izraelski narod ne posluša Božja upozorenja?

⁷ Knjiga Amosa opisuje narod kojem prijeti propast unatoč blagostanju. Budući da Izraelci ne slušaju Božja upozorenja i nisu ispravili svoj stav, Jehova ih više neće štititi od neprijatelja. Doći će Asirci i izbaciti ih s njihovih raskošnih ležajeva od slonove kosti te ih nasilu odvesti u ropstvo. Život im više neće biti tako lagodan!

 8. Kako je Izrael dospio u loše duhovno stanje?

⁸ Kako je izraelski narod došao u takvo stanje? Sve je počelo 997. pr. n. e., kad je kralja Salamuna naslijedio njegov sin Roboam i kad se deset plemena Izraelovih odvojilo od plemena Jude i Benjamina. Prvi kralj desetplemenskog kraljevstva Izraela bio je Jeroboam I, “sin Nabatov” (1. Kraljevima 11:26). Jeroboam je uvjerio svoje podanike da se ne moraju mučiti i putovati u Jeruzalem da bi obožavali Jehovu. No on nije bio istinski zainteresiran za dobrobit naroda. Umjesto toga, štitio je vlastite interese (1. Kraljevima 12:26). Bojao se da će Izraelci, ako i dalje budu išli u hram u Jeruzalemu na godišnje praznike kako bi slavili Jehovu, s vremenom postati odaniji kraljevstvu Judi. Da bi to spriječio, podigao je dva zlatna teleta, jedno u Danu, a drugo u Betelu. Tako je obožavanje teleta postalo službena religija u Izraelu (2. Dnevnika 11:13-15).

9, 10. (a) Koje je vjerske proslave organizirao kralj Jeroboam I? (b) Kako je Bog gledao na proslave koje se slavilo u Izraelu u danima kralja Jeroboama II?

⁹ Jeroboam je želio da narod ozbiljno shvati tu novu religiju. Organizirao je vjerske proslave koje su pomalo nalikovale praznicima koji su se održavali u Jeruzalemu. U 1. Kraljevima 12:32 čitamo: “Učini Jeroboam praznik osmoga mjeseca petnaestoga dana, kao što je praznik u zemlji Judinoj, i prinese žrtve na oltaru; tako učini i u Betelu.”

¹⁰ Jehova nikada nije priznao te proslave krive religije. To je preko Amosa jasno rekao više od sto godina nakon toga, za vladavine Jeroboama II, koji je oko 844. pr. n. e. postao kralj desetplemenskog kraljevstva Izraela (Amos 1:1). Prema Amosu 5:21-24, Bog je rekao: “Mrzim na vaše praznike, odbacio sam ih, i neću da mirišem svetkovina vaših. Ako mi prinesete žrtve paljenice i prinose svoje, neću ih primiti, i neću pogledati na zahvalne žrtve od ugojene stoke vaše. Ukloni od mene buku pjesama svojih, i sviranja psaltira tvojih neću da čujem. Nego sud neka teče kao voda i pravda kao silan potok.”

11, 12. Koje sličnosti postoje između drevnog Izraela i svijeta kršćanstva?

¹¹ Jehova je ispitao srca onih koji su sudjelovali u izraelskim svetkovinama te je odbacio njihove praznike i žrtve. Slično tome, on i danas odbacuje poganske praznike svijeta kršćanstva, kao što su Božić i Uskrs. Za Jehovine sluge pravednost i bezakonje nemaju ništa zajedničko, baš kao što nemaju svjetlo i tama (2. Korinćanima 6:14-16).

¹² Između obožavanja teleta koje su vršili Izraelci i obožavanja u svijetu kršćanstva možemo povući još neke paralele. Iako neki koji kažu da su kršćani prihvaćaju istinu iz Božje Riječi, u svijetu kršćanstva obožavanje se ne vrši iz iskrene ljubavi prema Bogu. Da nije tako, on bi dao sve od sebe da Jehovu obožava onako kako on to želi, “duhom i istinom” (Ivan 4:24). Osim toga, u svijetu kršćanstva ‘sud ne teče kao voda ni pravda kao silan potok’. Umjesto toga, on neprestano razvodnjava Božje moralne zahtjeve. Tolerira blud i druge velike grijehe te čak ide tako daleko da blagoslivlja homoseksualne brakove!

13. Zašto se trebamo držati riječi iz Amosa 5:15?

¹³ Jehova svima koji ga žele obožavati na ispravan način kaže: “Mrzite na zlo i ljubite dobro” (Amos 5:15). Ljubav i mržnja snažne su emocije koje dolaze iz simboličnog srca. Srce je prijevarno, pa moramo činiti sve što je u našoj moći kako bismo ga čuvali (Priče Salamunove 4:23; Jeremija 17:9). Ako dopustimo da se u našem srcu razviju neispravne želje, moglo bi nam se desiti da počnemo ljubiti ono što je zlo, a mrziti ono što je dobro. A ako počnemo udovoljavati takvim željama čineći grijeh, nema te revnosti koja će nam vratiti Božju naklonost. Stoga se molimo Bogu da nam pomogne da ‘mrzimo na zlo, a ljubimo dobro’.

14, 15. (a) Tko je ipak činio dobro u Izraelu, no kako se s nekima od njih postupalo? (b) Kako možemo hrabriti one koji su danas u punovremenoj službi?

¹⁴ Nisu svi Izraelci činili ono što je zlo u Jehovinim očima. Naprimjer, Ozej i Amos ‘ljubili su dobro’ te su vjerno služili Bogu kao proroci. Drugi su se zavjetovali da će živjeti kao nazireji. Za vrijeme svog nazirejstva nisu smjeli konzumirati ništa što je od vinove loze, a naročito ne vino (4. Mojsijeva 6:1-4). Kako su drugi Izraelci gledali na samopožrtvovnost tih pojedinaca koji su činili dobro? Zapanjujuć odgovor na to pitanje pokazuje koliko je izraelski narod bio duhovno iskvaren. U Amosu 2:12 stoji: “Vi pojiste nazireje vinom, i prorocima zabranjivaste govoreći: ne prorokujte.”

¹⁵ Kad su vidjeli koliko su nazireji i proroci vjerni, ti Izraelci trebali su se postidjeti te promijeniti svoj način postupanja. Umjesto toga, oni su bezosjećajno nastojali obeshrabriti vjerne pojedince i navesti ih da prestanu slaviti Boga. Sukršćane koji su pioniri, misionari, putujući nadglednici ili članovi betelske obitelji nikada ne bismo smjeli poticati da prestanu s punovremenom službom i vrate se takozvanom normalnom životu. Umjesto toga, hrabrimo ih da ustraju u svojoj službi!

16. Zašto su Izraelci bili u boljem položaju u Mojsijevim danima nego u vrijeme Amosa?

¹⁶ Iako su u danima Amosa mnogi Izraelci živjeli u materijalnom blagostanju, nisu bili ‘bogati pred Bogom’ (Luka 12:3-21). Njihovi praočevi u pustinji su 40 godina jeli samo manu. Nisu se gostili ugojenim bikovima niti se bezbrižno izležavali na ležajevima od slonove kosti. No Mojsije im je s pravom rekao: ‘Jehova Bog tvoj blagoslovio te u svakom poslu ruku tvojih; ovo četrdeset godina bijaše s tobom Jehova Bog tvoj, i ništa ti nije nedostajalo’ (5. Mojsijeva 2:7). Da, Izraelci su u pustinji uvijek imali sve što im je uistinu bilo potrebno. A što je najvažnije, Bog ih je ljubio, štitio i blagoslivljao!

17. Zašto je Jehova doveo Izraelce u Obećanu zemlju?

¹⁷ Jehova je Amosove suvremenike podsjetio da je njihove pretke doveo u Obećanu zemlju i pomogao im da iz nje otjeraju sve svoje neprijatelje (Amos 2:9, 10). No zašto je Bog te Izraelce izveo iz Egipta i doveo ih u Obećanu zemlju? Zar zato da bi lagodno i raskošno živjeli te odbacili svog Stvoritelja? Nipošto! Učinio je to da bi ga mogli obožavati kao slobodan i duhovno čist narod. No stanovnici desetplemenskog kraljevstva Izraela nisu mrzili ono što je loše ni ljubili ono što je dobro. Umjesto toga, slavili su rezane likove, a ne Jehovu Boga. Kakvog li sramotnog ponašanja!

18. Zašto nas je Jehova oslobodio u duhovnom pogledu?

¹⁸ Bog nije prešao preko sramotnog ponašanja Izraelaca. Jasno je iznio svoj stav sljedećim riječima: ‘Pohodit ću vas za sva bezakonja vaša’ (Amos 3:2). Te nas riječi potiču da razmislimo o svom oslobođenju iz ropstva suvremenom Egiptu, naime današnjem zlom svijetu. Jehova nas nije oslobodio u duhovnom pogledu da bismo mogli ostvarivati svoje sebične ciljeve. Umjesto toga, učinio je to kako bismo ga mogli revno slaviti i ispravno obožavati kao slobodan narod. Svatko od nas odgovarat će za to kako koristi svoju slobodu koju nam je Bog dao (Rimljanima 14:12).

19. Što je većina Izraelaca voljela prema Amosu 4:4, 5?

¹⁹ Nažalost, većina stanovnika Izraela nije poslušala Amosovu snažnu poruku. Taj je prorok razotkrio da je njihovo srce u duhovnom pogledu bolesno kad je rekao ono što stoji u Amosu 4:4, 5: “Idite u Betel, i činite bezakonje, u Galgali množite bezakonje svoje (...), jer vam je tako milo, sinovi Izraelovi.” Izraelci nisu gajili ispravne želje. Nisu čuvali svoje srce. Zbog toga je većina njih počela voljeti ono što je zlo, a mrziti dobro. Ti tvrdokorni obožavatelji teleta nisu se promijenili. Jehovi su morali položiti račun, a budući da su nastavili griješiti, izgubili su život.

20. Kako možemo postupati u skladu s Amosom 5:4?

²⁰ Onima koji su živjeli u Izraelu u to vrijeme sigurno nije bilo lako ostati vjernima Jehovi. Simbolično govoreći, plivati protiv struje nije jednostavno, kao što znaju današnji kršćani, kako mladi tako i stari. No neke su Izraelce ljubav prema Bogu i želja da mu ugode potakle da ga obožavaju na ispravan način. Njima je Jehova uputio srdačan poziv zapisan u Amosu 5:4: “Tražite me, i bićete živi.” Danas Bog na sličan način pokazuje milosrđe onima koji se pokaju i traže ga usvajajući točnu spoznaju iz njegove Riječi te potom vrše njegovu volju. Nije lako tako postupati, no to vodi do vječnog života (Ivan 17:3).

21. S kakvom se gladi suočavaju oni koji ne obožavaju pravog Boga?

²¹ Što je čekalo one koji nisu služili pravome Bogu? Najgori mogući oblik gladi — duhovna glad! “Idu dani”, rekao je Svevišnji Gospodin Jehova, “kad ću pustiti glad na zemlju, ne glad kruha ni žeđ vode, nego slušanja riječi Jehovinih” (Amos 8:11). I svijet kršćanstva suočava se s takvom duhovnom gladi. No iskreni pojedinci u njemu uviđaju da među Božjim narodom vlada pravo duhovno blagostanje, pa se pridružuju Jehovinoj organizaciji. Jehovine riječi dobro opisuju ogromnu razliku koja postoji između ljudi u svijetu kršćanstva i pravih kršćana: “Gle, sluge će moje jesti, a vi ćete gladovati; gle, sluge će moje piti, a vi ćete biti žedni; gle, sluge će se moje veseliti, a vi ćete se stidjeti” (Izaija 65:13).

22. Zašto imamo razloga radovati se?

²² Cijenimo li kao Jehovini sluge sve što imamo u duhovnom pogledu i sve blagoslove koje primamo? Kad proučavamo Bibliju i kršćanske publikacije te prisustvujemo našim skupštinskim sastancima, sastancima pokrajine i kongresima, zaista poželimo pjevati zbog radosti koju osjećamo u srcu. Raduje nas što jasno razumijemo Božju Riječ, pa time i od Boga nadahnuto Amosovo proročanstvo.

23. Što dobivaju oni koji slave Boga?

²³ Svim ljudima koji ljube Boga i žele ga slaviti Amosovo proročanstvo pruža poruku nade. Bez obzira na to kakva je naša sadašnja materijalna situacija ili koje kušnje moramo doživjeti u ovom nemirnom svijetu, mi koji ljubimo Boga imamo njegov blagoslov i dobivamo najbolju duhovnu hranu (Priče Salamunove 10:22; Matej 24:45-47). Sva slava za to pripada Bogu koji nam svega daje u izobilju da bismo uživali. Nastavimo ga svi revno hvaliti u čitavu vječnost! Tu divnu priliku imamo ako tražimo Jehovu, Boga koji ispituje srca.