Pouke iz knjiga proroka Hagaja i Zaharije

GODINE 520. pr. n. e., šesnaest godina nakon što su se Židovi vratili iz babilonskog ropstva i položili temelje Jehovinog hrama u Jeruzalemu, on još nije bio dovršen, a gradnja je bila zabranjena. Jehova je te godine poslao proroka Hagaja, a dva mjeseca kasnije i proroka Zahariju da Židovima prenesu njegovu riječ.

Hagaj i Zaharija imali su isti cilj — potaknuti narod da ponovno počne graditi hram. Trud tih proroka nije bio uzaludan jer je nakon pet godina hram bio dovršen. Hagajeve i Zaharijine riječi zapisane su u biblijskim knjigama koje nose njihova imena, a dovršene su 520. pr. n. e. odnosno 518. pr. n. e. Poput tih proroka, i mi imamo zadatak koji nam je Bog povjerio, a moramo ga dovršiti prije kraja ovog zlog svijeta — moramo propovijedati o Kraljevstvu i činiti učenike. Pogledajmo kakvo ohrabrenje nalazimo u knjigama proroka Hagaja i Zaharije.

Za 112 dana Hagaj je prenio narodu četiri poticajne poruke. Prva glasi: “‘Razmislite o putevima svojim! Popnite se na goru i donesite drva! Sagradite dom da mu se radujem i da se proslavim’, kaže Jehova” (Hagaj 1:7, 8). Židovi su tako i učinili. Druga poruka sadržavala je Jehovino obećanje: “Napunit ću ovaj dom slavom” (Hagaj 2:7).

Treća poruka ukazivala je na to da su ‘ljudi i sva djela ruku njihovih’ postali nečisti pred Jehovom zato što su zanemarili gradnju hrama. Međutim, Jehova je poručio da će im “davati blagoslov svoj” nakon što ponovno počnu obnovu hrama. Četvrta poruka sadržavala je Jehovinu objavu da će “uništiti snagu kraljevstvima naroda”, a upravitelja Zerubabela “staviti kao pečatnjak” (Hagaj 2:14, 19, 22, 23).

Odgovori na biblijska pitanja:

1:6 — Što znače riječi “pijete, ali se ne možete opiti”? One ukazuju na nestašicu vina. Bez Jehovinog blagoslova bilo je vrlo malo vina — sasvim sigurno nedovoljno da bi se ljudi opili.

2:6, 7, 21, 22 — Tko ili što uzrokuje potresanje i s kakvim posljedicama? Jehova “potresa sve narode” putem propovijedanja poruke o Kraljevstvu koje se provodi diljem svijeta. Osim toga, zahvaljujući propovijedanju “dragocjenosti iz svih naroda” dolaze u Jehovin dom i tako ga pune slavom. S vremenom će “Jehova nad vojskama” potresti “nebesa i zemlju, more i kopno”, pa će cijeli ovaj zao svijet biti uzdrman, odnosno uništen (Hebrejima 12:26, 27).

2:9 — U kom je smislu bila “veća slava ovoga drugog doma nego prvoga”? Te riječi ispunile su se na barem tri načina: po godinama koliko je drugi hram postojao, po tome tko je poučavao u njemu i po tome tko je tamo obožavao Jehovu. Salamunov veličanstveni hram postojao je 420 godina (od 1027. pr. n. e. do 607. pr. n. e.), ali “drugi dom” koristio se više od 580 godina (od njegovog dovršenja 515. pr. n. e. do razorenja 70. n. e.). Osim toga, Mesija — Isus Krist — poučavao je u “drugom domu”, a u njega je dolazilo više ljudi nego u prvi kako bi obožavalo Boga (Djela apostolska 2:1-11).

Pouke za nas:

1:2-4 Iako u službi propovijedanja nailazimo na protivljenje, vlastiti interesi ne bi nam zbog toga smjeli postati važniji od Kraljevstva (Matej 6:33).

1:5, 7 Dobro je da “razmislimo o putevima svojim”, to jest o tome kako naš način života utječe na naš odnos s Bogom.

1:6, 9-11; 2:14-17 Židovi u Hagajevo vrijeme naporno su radili na ostvarenju vlastitih ciljeva, ali nisu uživali plodove svog rada. Zanemarivali su hram, pa nisu imali Božji blagoslov. Trebali bismo davati prednost teokratskim aktivnostima i vršiti Bogu službu cijelom dušom, ne zaboravljajući da, bez obzira na to imamo li malo ili puno u materijalnom pogledu, “blagoslov Jehovin obogaćuje” (Mudre izreke 10:22).

2:15, 18 Jehova je poticao Židove da gledaju naprijed, da u srcu svojemu razmišljaju o predstojećoj gradnji hrama, a ne da se zadržavaju na prošlosti i razmišljanju o tome kako su zanemarivali taj zadatak. Slično tome, i mi bismo trebali razmišljati o tome što u Božjoj službi možemo činiti od danas pa nadalje.

Zaharija je svoju proročku službu započeo pozivajući Židove da se ‘vrate k Jehovi’ (Zaharija 1:3). Osam vizija koje je dobio nakon toga potvrdilo je da će narod imati Božju podršku tijekom gradnje hrama. (Vidi okvir “Zaharijinih osam vizija prožetih simbolikom”.) Jehova je rekao da hram neće biti dovršen “vojnom silom ni snagom, nego duhom njegovim” (Zaharija 4:6). Rekao je da će čovjek kojemu je ime Izdanak “sagraditi hram Jehovin” i “biti svećenik na prijestolju svojemu” (Zaharija 6:12, 13).

Stanovnici Betela poslali su svoje predstavnike da pitaju svećenike treba li i dalje postiti zbog pada Jeruzalema. Jehova je rekao Zahariji da će se žalovanje i post koji su držali četiri puta u znak sjećanja na nevolju koja je snašla Jeruzalem pretvoriti u “radost, veselje i svetkovine vesele” (Zaharija 7:2, 3; 8:19). Dvije objave koje su uslijedile uključivale su osude nad narodima i lažnim prorocima, mesijanska proročanstva i poruku o obnovi Božjeg naroda (Zaharija 9:1; 12:1).

Odgovori na biblijska pitanja:

2:1 — Zašto je čovjek mjerio Jeruzalem užetom? Po svemu sudeći, to je ukazivalo na gradnju zaštitnog zida oko grada. Anđeo je rekao tom čovjeku da će se Jeruzalem proširiti i imati Jehovinu zaštitu (Zaharija 2:3-5).

6:11-13 — Je li veliki svećenik Jošua krunjenjem postao kralj i svećenik? Nije, jer nije bio iz Davidove kraljevske loze. Međutim, Jošua je time proročanski predočavao Mesiju (Hebrejima 6:20). Proročanstvo o “Izdanku” ispunilo se na Isusu Kristu koji je Kralj i Svećenik na nebu (Jeremija 23:5). Kao što je Jošua Židovima povratnicima služio kao veliki svećenik u obnovljenom hramu, tako i Isus Krist vrši svetu službu kao Veliki Svećenik u Jehovinom duhovnom hramu.

8:1-23 — Kada se ispunilo deset objava spomenutih u ovim recima? Objave započinju riječima: “Ovako kaže Jehova nad vojskama”, a sadrže Božje obećanje o miru koji će uživati njegov narod. Neke od tih objava ispunile su se u šestom stoljeću pr. n. e., no sve su se ispunile ili nakon 1919. n. e. ili je njihovo ispunjenje u tijeku.a

8:3 — Zašto je Jeruzalem nazvan “gradom istine”? Prije razorenja 607. pr. n. e. Jeruzalem je bio “grad nasilnički”, a u njemu su stanovali iskvareni proroci i svećenici te nevjerni narod (Sefanija 3:1; Jeremija 6:13; 7:29-34). Međutim, kad je hram bio ponovno sagrađen, a narod predano služio Jehovi, u Jeruzalemu se govorila istina o pravom Bogu i zato je nazvan “gradom istine”.

11:7-14 — Zašto je Zaharija isjekao štapove “Naklonost” i “Sveza”? Zaharija je dobio zadatak da “pase stado za klanje određeno” — ljude nalik ovcama koje su njihovi vođe izrabljivali. U svojoj ulozi pastira Zaharija je predočavao Isusa Krista, koji je bio poslan Božjem savezničkom narodu, no taj ga je narod odbacio. To što je Zaharija isjekao “Naklonost” predočavalo je da će Bog okončati savez Zakona sklopljen sa Židovima i da im više neće biti naklonjen. To što je Zaharija isjekao “Svezu” ukazivalo je na raskidanje bratstva između Jude i Izraela, koje se temeljilo na njihovom zajedničkom obožavanju Jehove.

12:11 — Na što se odnosi “naricanje u Hadadrimonu u dolini megidskoj”? Judejski kralj Jošija bio je ubijen u bici s egipatskim faraonom Nehom u “dolini megidskoj”, a njegova je smrt tijekom godina bila oplakivana u tužaljkama (2. Ljetopisa 35:22-25). Prema tome, “naricanje u Hadadrimonu u dolini megidskoj” može se odnositi na tugovanje nad Jošijinom smrti.

Pouke za nas:

1:2-6; 7:11-14 Jehovu raduje kad mu se ljudi vrate tako da se pokaju, prihvate ukor i služe mu cijelom dušom. I on će vratiti takvim ljudima. S druge strane, on se ne odaziva na poziv za pomoć koji mu upućuju oni koji “ne žele poslušati, nego tvrdoglavo okreću leđa i zatiskuju uši svoje da ne čuju” njegovu poruku.

4:6, 7 Nijedna prepreka nije bila toliko velika da je Jehovin duh nije mogao svladati kako bi gradnja hrama bila uspješno dovršena. Kakve god probleme doživjeli dok služimo Jehovi, možemo ih svladati ako pokazujemo vjeru u njega (Matej 17:20).

4:10 Pod budnim okom Boga Jehove Zerubabel i njegov narod dovršili su hram prema Božjim visokim mjerilima. Nesavršenim ljudima nije nemoguće ispuniti Jehovina očekivanja.

7:8-10; 8:16, 17 Da bismo stekli Jehovinu naklonost, moramo pokazivati pravednost, dobrotu i milosrđe te govoriti istinu jedan drugome.

8:9-13 Jehova nas blagoslivlja kad su naše “ruke jake” dok obavljamo zadatak koji nam je povjerio. Među te blagoslove spadaju mir, sigurnost i duhovni napredak.

12:6 Braća koja nadgledaju Jehovin narod trebaju biti “kao baklja zapaljena”, odnosno izuzetno revni.

13:3 Više trebamo biti vjerni Bogu i njegovoj organizaciji nego bilo kojem čovjeku, ma kako nam blizak bio.

13:8, 9 Bilo je mnogo otpadnika koje je Jehova odbacio, čak dvije trećine naroda. Samo je jedna trećina bila pročišćena kao da je provedena kroz vatru. U naše vrijeme Jehova je odbacio crkve kršćanstva, koje čine većinu onih koji tvrde da su kršćani. Samo se mala grupa pomazanih kršćana koja ‘priziva ime Jehovino’ podvrgnula pročišćavanju. Oni i njihovi suvjernici nisu Jehovini svjedoci samo po imenu.

Kako na nas utječu poruke Hagaja i Zaharije? Zar nas razmišljanje o tome kako su njihove riječi pomogle Židovima da se posvete gradnji hrama ne potiču da revno propovijedamo o Kraljevstvu i činimo učenike?

Zaharija je prorekao da će Mesija doći “jašući na magarcu”, da će biti izdan za “trideset srebrnjaka” te da će biti udaren, pa će se njegove “ovce razbježati” (Zaharija 9:9; 11:12; 13:7). Razmišljajući o ispunjenju mesijanskih proročanstava iz knjige proroka Zaharije jačamo svoju vjeru (Matej 21:1-9; 26:31, 56; 27:3-10). Tako postajemo još sigurniji da je Jehovina Riječ pouzdana i da će nas on sigurno izbaviti (Hebrejima 4:12).