Blagoslov Jehovin obogaćuje

“Gospodnji blagoslov obogaćuje, i ne prati ga nikakva muka” (IZREKE 10:22, St).

 1-3. Iako su mnogi zabrinuti za materijalne stvari, koju bi činjenicu o materijalnom bogatstvu svi trebali priznati?

NEKI ljudi nikad ne prestaju govoriti o novcu — ili kako ga nemaju. Na njihovu žalost, zadnjih godina imaju toliko toga o čemu mogu diskutirati. U 1992. čak je i bogati Zapad doživio recesiju zbog koje su osobe na rukovodećim položajima kao i obična radna snaga ostali bez posla. Mnogi se pitaju hoće li ikada ponovo doživjeti vrijeme stabilnog prosperiteta.

² Je li pogrešno biti zabrinut zbog svog materijalnog blagostanja? Ne, to je do izvjesne mjere sasvim prirodno. U isto vrijeme, postoji temeljna istina o bogatstvu koju moramo priznati. U osnovi, sve materijalne stvari dolaze od Stvoritelja. On je “Bog, Gospod [“pravi Bog, Jehova”, NW] (...) koji je rasprostro zemlju s njezinim rastlinama, koji je dao dah narodu na njoj, duh onima, što hode po njoj” (Izaija 42:5, Šarić).

³ Iako Jehova ne predodređuje tko će biti bogat a tko siromašan, svi smo odgovorni za način na koji koristimo neki prinos koji imamo od ‘zemlje s njezinim rastlinama’. Ako svoje bogatstvo koristimo da vladamo nad drugima, Jehova će nas smatrati odgovornima. A svatko tko robuje bogatstvu umjesto Jehovi uvidjet će da će onaj ‘tko se uzda u bogatstvo svoje propasti’ (Priče Salamunove 11:28; Matej 6:24; 1. Timoteju 6:9). Materijalni prosperitet koji ne prati srce podložno Jehovi u osnovi je bezvrijedan (Propovjednik 2:3-11, 18, 19; Luka 16:9).

Najvažniji prosperitet

 4. Zašto je duhovni prosperitet bolji od materijalnog obilja?

⁴ Pored materijalnog prosperiteta, Biblija govori i o duhovnom prosperitetu. To je sigurno bolja vrsta (Matej 6:19-21). Duhovni prosperitet donosi sa sobom zadovoljavajući odnos s Jehovom koji može trajati cijelu vječnost (Propovjednik 7:12). Osim toga, duhovno bogati sluge Božji ne gube korisne materijalne blagoslove. U novom će svijetu duhovno bogatstvo biti povezano s materijalnim prosperitetom. Vjerni će uživati materijalnu sigurnost koja nije stečena ogorčenim natjecanjem ili žrtvovanjem zdravlja i sreće, što je danas tako često slučaj (Psalam 72:16; Priče Salamunove 10:28; Izaija 25:6-8). Oni će uvidjeti da, u svakom pogledu, “Gospodnji blagoslov obogaćuje, i ne prati ga nikakva muka” (Izreke 10:22, St).

 5. Koje je obećanje s obzirom na materijalne stvari dao Isus?

⁵ Čak i danas, oni koji cijene duhovne stvari osjećaju izvjestan spokoj kad se radi o materijalnim stvarima. Istina, oni rade kako bi platili svoje račune i prehranili svoje obitelji. Ili neki čak mogu izgubiti posao u vrijeme recesije. No, oni nisu shrvani takvim brigama. Umjesto toga, vjeruju Isusovom obećanju kad je rekao: “Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: Što ćemo jesti, ili što ćemo piti, ili u što ćemo se obući?! (...) jer zna Otac vaš nebeski da vam je to sve potrebno. Zato najprije tražite kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, a to će vam se nadodati!” (Matej 6:31-33, St).

Duhovno bogatstvo danas

 6, 7. (a) Opiši neke aspekte duhovnog prosperiteta Božjeg naroda. (b) Koje se proročanstvo danas ispunjava, i koja se pitanja time javljaju?

⁶ Dakle, Jehovin narod je odlučio da na prvo mjesto u svom životu stavi Kraljevstvo i kako su samo blagoslovljeni! Raduju se izvanrednom uspjehu u svom djelu stvaranja učenika (Izaija 60:22). Poučeni su od Jehove, uživajući u neprestanom prilivu duhovno dobrih stvari osiguranih preko ‘vjernog i razboritog roba’ (Matej 24:45-47, NW; Izaija 54:13). Nadalje, Jehovin je duh na njima, formirajući ih u radosno međunarodno bratstvo (Psalam 133:1; Marko 10:29, 30).

⁷ To je zaista duhovni prosperitet, nešto što se ne može kupiti novcem. To je uzbudljivo ispunjenje Jehovinog obećanja: “Donesite čitavu desetinu u riznicu da u mojoj kući bude hrane. Tada me iskušajte — govori Jahve nad Vojskama — neću li vam otvoriti ustave nebeske i neću li izliti na vas punom mjerom blagoslov” (Malahija 3:10, St). Danas vidimo kako se to obećanje ispunjava. Ipak, zašto Jehova, Izvor sveg bogatstva, traži da njegovi sluge donesu deseti dio, ili desetinu? Tko ima koristi od desetine? Da bismo odgovorili na ova pitanja, razmotrimo zašto je Jehova preko Malahije izgovorio ove riječi u petom stoljeću pr. n. e.

Desetine i prinosi

 8. Prema savezu Zakona, o čemu je ovisio materijalni prosperitet Izraela?

⁸ U Malahijino vrijeme Božji narod nije živio u prosperitetu. Zašto nije? Djelomično je to bilo povezano s prinosima i desetinama. Tada je Izrael bio pod savezom Mojsijevog zakona. Kad je Jehova sklopio taj savez obećao je Izraelcima da će ih, ako budu držali svoj dio tog saveza, blagosloviti duhovno i materijalno. Zapravo, prosperitet Izraela ovisio je o njihovoj vjernosti (5. Mojsijeva 28:1-19).

 9. Zašto je Jehova u vrijeme drevnog Izraela zahtijevao da Izrael plaća desetine i donosi prinose?

⁹ Dio dužnosti Izraela pod Zakonom bio je da donose prinose u hram i da plaćaju desetine. Neki su prinosi spaljivani u cijelosti na Jehovinom žrtveniku, dok su drugi bili podijeljeni između svećenikâ i onih koji su prinosili žrtvu, uz posebne dijelove koji su bili prineseni Jehovi (3. Mojsijeva 1:3-9; 7:1-15). S obzirom na desetine, Mojsije je rekao Izraelcima: “Svaka desetina sa zemljišta, bilo od poljskih usjeva, bilo od plodova sa stabala, pripada Jahvi; to je Jahvi posvećeno” (Levitski zakonik 27:30, St). Desetina je davana levitskim radnicima u šatoru obožavanja i kasnije u hramu. S druge strane, nesvećenički Leviti davali su aronskim svećenicima desetinu od onoga što su dobili (4. Mojsijeva 18:21-29). Zašto je Jehova od Izraela zahtijevao da plaćaju desetine? Kao prvo, da bi na očit način mogli pokazati svoje cijenjenje prema Jehovinoj dobroti. I kao drugo, da bi prilozima mogli podupirati Levite, koji su se tada mogli usredotočiti na svoje obaveze, uključujući poučavanje Zakona (2. Dnevnika 17:7-9). Na taj je način podupirano i čisto obožavanje, što je svima koristilo.

10. Što se dogodilo kad je Izrael propustio donositi desetine i prinose?

¹⁰ Iako su desetine i prinose kasnije koristili Leviti, to su u stvari bili darovi Jehovi i zato su morali biti dobre kvalitete, dostojne njega (3. Mojsijeva 22:21-25). Što se dogodilo kad su Izraelci propustili donositi svoje desetine ili kad su donosili manje vrijedne prinose? Zakon nije propisivao nikakvu kaznu, ali je bilo posljedica. Jehova je uskratio svoj blagoslov, a Leviti su, lišeni materijalne potpore, napuštali svoje dužnosti u hramu kako bi se izdržavali. Tako je trpio cijeli Izrael.

“Razmotrite svoje putove!”

11, 12. (a) Što je bila posljedica kad je Izrael zanemario držanje Zakona? (b) Koje je opunomoćenje Jehova dao Izraelu kad ga je doveo iz Babilona?

¹¹ Tokom izraelske povijesti, neki su bili primjerni u nastojanju da se drže Zakona, uključujući plaćanje desetina (2. Dnevnika 31:2-16). Ipak, ta je nacija općenito bila nemarna. Uvijek iznova kršili su savez s Jehovom, dok on konačno nije dozvolio da budu poraženi i, 607. pr. n. e., odvedeni u Babilon (2. Dnevnika 36:15-21).

¹² Bila je to teška kazna, ali nakon 70 godina Jehova je vratio svoj narod u njihovu domovinu. Mnoga proročanstva o Raju iz Izaije trebala su imati svoje prvo ispunjenje nakon tog povratka (Izaija 35:1, 2; 52:1-9; 65:17-19). Ipak, glavni razlog zašto je Jehova doveo natrag svoj narod nije bio da načine zemaljski raj već da ponovo izgrade hram i obnove pravo obožavanje (Ezdra 1:2, 3). Da je Izrael slušao Jehovu, uslijedile bi materijalne koristi, a blagoslov Jehovin bi ih obogatio i duhovno i materijalno. U skladu s tim, čim su 537. pr. n. e. stigli u svoju domovinu, Židovi su izgradili žrtvenik u Jeruzalemu i počeli raditi na hramu. Međutim, naišli su na jako protivljenje i prestali su raditi (Ezdra 4:1-4, 23). Zato Izrael nije uživao Jehovin blagoslov.

13, 14. (a) Što je uslijedilo kad je Izrael propustio ponovo izgraditi hram? (b) Kako je hram konačno bio izgrađen, ali o kojim se daljnjim greškama Izraela izvještava?

¹³ Godine 520. pr. n. e., Jehova je podigao proroke Ageja i Zahariju kako bi potaknuo Izrael da se vrati na djelo izgradnje hrama. Agej je pokazao da je nacija trpjela materijalne teškoće te je to povezao s njihovim pomanjkanjem revnosti za Jehovinu kuću. Rekao je: “Ovako sada govori Jahve nad Vojskama: Razmotrite svoje putove! Sijete mnogo, malo dovozite; jedete, a niste siti; pijete, a napojit se ne možete; odijevate se, a nije vam toplo. Poslenik zarađuje plaću, a stavlja je u prodrt tobolac! Ovako govori Jahve nad Vojskama: Razmotrite svoje putove! Idite na goru, dovezite drva i podignite opet Dom; bit će mi to milo, i proslavit ću se” (Hagaj 1:5-8, St).

¹⁴ Ohrabreni od Ageja i Zaharije, Izraelci su razmotrili svoje putove, tako da je hram bio izgrađen. Ipak, Nehemija je oko 60 godina kasnije posjetio Jeruzalem i ustanovio da je Izrael opet postao nemaran prema Jehovinom Zakonu. On je to ispravio. No, prilikom drugog posjeta ustanovio je da su se stvari opet pogoršale. On izvještava: “Doznadoh i to da levitima nisu davali njihovih dijelova i da su se i leviti i pjevači, određeni za službu, razbježali svaki u svoje polje” (Nehemija 13:10, St). Taj je problem bio ispravljen, tako da je “sva Judeja donosila u spremišta desetinu žita, vina i ulja” (Nehemija 13:12, St).

Otimanje od Jehove

15, 16. Za koje je propuste Jehova, preko Malahije, ukorio Izrael?

¹⁵ Vjerojatno je Malahija proricao u približno istom vremenskom razdoblju, a taj nam prorok govori više o nevjernosti Izraela. On bilježi Jehovine riječi Izraelu: “Ako sam ja otac, gdje je čast moja? Ako sam gospodar, gdje je strah od mene? To govori Jahve nad Vojskama vama, svećenici, koji moje ime prezirete.” Što nije bilo u redu? Jehova objašnjava: “Kada za žrtvu slijepu stoku prinosite, zar to nije zlo? I kad prinosite hromo i bolesno, zar to nije zlo?” (Malahija 1:6-8, St).

¹⁶ Malahija na taj slikovit način pokazuje da, iako su Izraelci donosili prinose, slaba kvaliteta tih prinosa otkrivala je veliko nepoštovanje. Malahija je također pisao: “Od vremena svojih otaca odstupate od mojih uredaba i ne čuvate ih. Vratite se meni, i ja ću se vratiti vama — govori Jahve nad Vojskama.” Izraelci su se pitali što bi posebno trebali činiti, pa su pitali: “Kako da se vratimo?” Jehova je odgovorio: “Smije li čovjek prikraćivati [“otimati od”, NW] Boga? A vi mene prikraćujete.” Kako je Izrael mogao otimati od Jehove, Izvora sveg bogatstva? Jehova je odgovorio: “U desetini i u prinosu” (Malahija 3:7, 8, St). Da, propuštajući donijeti svoje desetine i prinose, Izrael je otimao od Jehove!

17. Kojoj su svrsi služile desetine i prinosi u Izraelu, i što Jehova obećava s obzirom na desetine?

¹⁷ Ta povijesna pozadina pokazuje važnost desetina i prinosa u Izraelu. Oni su bili dokaz cijenjenja od strane davaoca. Također su na materijalan način doprinosili podupiranju pravog obožavanja. Zato je Jehova nastavio poticati Izrael: “Donesite čitavu desetinu u riznicu.” Pokazujući što će uslijediti ako to budu činili, Jehova je obećao: “[Ja ću] izliti na vas punom mjerom blagoslov” (Malahija 3:10, St). Blagoslov Jehovin bi ih obogatio.

Prosuđeni od ‘pravog Gospodina’

18. (a) Na čiji dolazak Jehova upozorava? (b) Kada se odigrao dolazak u hram, tko je bio uključen, i što je bila posljedica po Izrael?

¹⁸ Jehova je preko Malahije također upozorio da će doći suditi svom narodu. “Evo šaljem glasnika da put preda mnom pripravi. I doći će iznenada u Hram svoj Gospod [“pravi Gospodin”, NW] koga vi tražite i anđeo [“glasnik”, NW] Saveza koga žudite. Evo ga, dolazi već” (Malahija 3:1, St). Kada se odigrao taj obećani dolazak u hram? Isus je u Mateju 11:10 citirao Malahijino proročanstvo o glasniku koji će pripremiti put i primijenio ga na Ivana Krstitelja (Malahija 4:5; Matej 11:14). Dakle, godine 29. n. e. došlo je vrijeme za sud! Tko je bio drugi glasnik, glasnik saveza koji će pratiti Jehovu, ‘pravog Gospodina’, u hram? Sam Isus koji je u dvije prilike došao u hram u Jeruzalemu i očistio ga na dramatičan način, izbacujući nepoštene mjenjače novca (Marko 11:15-17; Ivan 2:14-17). S obzirom na to vrijeme suda u prvom stoljeću, Jehova proročanski pita: “Tko će podnijeti dan njegova dolaska i tko će opstati kad se on pojavi?” (Malahija 3:2, St). U stvari, Izrael nije opstao. Bili su pregledani, pronađeni manjkavima, a godine 33. n. e. su kao Jehovina izabrana nacija odbačeni (Matej 23:37-39).

19. Na koji se način ostatak vratio Jehovi u prvom stoljeću, i koji je blagoslov primio?

¹⁹ Međutim, Malahija je također pisao: “[Jehova će] zasjest (...) kao onaj što topi srebro i pročišćava. Očistit će sinove Levijeve i pročistit će ih kao zlato i srebro, da prinose Jahvi žrtvu u pravednosti” (Malahija 3:3, St). U skladu s tim, iako je u prvom stoljeću bila odbačena većina onih koji su tvrdili da služe Jehovi, neki su bili očišćeni i došli su Jehovi, prinoseći prihvatljive žrtve. Tko? Oni koji su se odazvali Isusu, glasniku saveza. Na Pentekost 33. n. e., 120 takvih prijemljivih pojedinaca okupilo se u gornjoj sobi u Jeruzalemu. Ojačani svetim duhom, počeli su prinositi žrtvu u pravednosti, a njihov se broj brzo povećavao. Uskoro su se proširili diljem Rimskog Carstva (Djela apostolska 2:41; 4:4; 5:14). Tako se ostatak vratio Jehovi (Malahija 3:7).

20. Kad su Jeruzalem i hram bili uništeni, što se dogodilo novom Izraelu Božjem?

²⁰ Taj ostatak Izraela, koji je kasnije uključio neznabošce nakalamljene, takoreći, na stablo Izraela, bio je ‘Izrael Božji’, nacija sastavljena od duhom pomazanih kršćana (Galaćanima 6:16; Rimljanima 11:17). Godine 70. n. e., na tjelesni Izrael došao je “dan, koji gori kao peć” kad su rimske vojske uništile Jeruzalem i njegov hram (Malahija 4:1; Luka 19:41-44). Što se dogodilo duhovnom Izraelu Božjem? Jehova mu je bio “milostiv kao što je otac milostiv svome sinu koji mu služi” (Malahija 3:17). Pomazana kršćanska skupština slijedila je Isusovo proročansko upozorenje (Matej 24:15, 16). Preživjeli su, a Jehovin ih je blagoslov nastavio duhovno obogaćivati.

21. Koja pitanja ostaju otvorena u vezi s Malahijom 3:1 i 10?

²¹ Kakvog li opravdanja Jehove! Ipak, kako se Malahija 3:1 ispunjava danas? I kako bi se kršćanin trebao odazvati na poticaj iz Malahije 3:10 da donese čitavu desetinu u riznicu? To će biti razmotreno u sljedećem članku?

Možeš li objasniti?

◻ Tko je u osnovi Izvor sveg bogatstva?

◻ Zašto je duhovni prosperitet bolji od materijalnog bogatstva?

◻ Kojoj su svrsi služile desetine i prinosi u Izraelu?

◻ Kada je Jehova, “pravi Gospodin”, došao u hram suditi Izraelu, i s kojom posljedicom?

◻ Tko se vratio Jehovi nakon što je on došao u svoj hram u prvom stoljeću n. e.?

[Slika na stranici 10]

Glasnik saveza, Isus, došao je, kao Jehovin predstavnik, da sudi u hramu u prvom stoljeću n. e.