Blagoslov Jehovin obogaćuje
“Bogatome će teško biti... ući u Kraljevstvo nebesko” (MATEJ 19:23, NS)
1, 2. Koja razlika postoji između dvije vrste bogatstva?
ŠTO bi bilo da dobiješ obavijest: “Postali ste bogati!”? Mnogi bi bili izvan sebe od radosti, ako bi time bilo mišljeno obogatiti se u novcu, zemlji ili luksuznim (raskošnim) dobrima. No, razmotri pitanje bogatstva sa slijedećeg stajališta: “Blagoslov Jehovin — on obogaćuje i nikakve muke ne donosi” (Priče Salamunove 10:22, NS).
2 Postupajući sa starim patrijarsima i nacijom Izraela, Bog je blagoslivljao njihovu vjernost blagostanjem (1. Mojsijeva 13:2; 5. Mojsijeva 28:11, 12; Job 42:10-12). I kralj Salamuri je bio blagoslovljen na taj način. Postao je jako bogatim. Ipak, iskustvo ga je naučilo da je život usredotočen na materijalno bogatstvo “ispraznost i trčanje za vjetrom” (Propovjednik 2:4-11, NS; 1. Carevima 3:11-13; 9:14, 28; 10:10). Zato Salamun nije isticao materijalno bogatstvo, kad je napisao: “Blagoslov Jehovin — on obogaćuje”. On je izrekao istinu da je tvoj život, ako posjeduješ Božji blagoslov, neusporedivo bogatiji od života onih koji mu ne služe. Kako?
3. U kom si pogledu uistinu bogat, ako posjeduješ Božji blagoslov?
3 Ako si kršćanin, možeš sada steći Božje priznanje i dobiti njegove blagoslove, primjerice božansku mudrost. Možeš biti prihvaćen u skupštinu kršćana sličnu obitelji, koji su uglavnom sretni i dostojni povjerenja, te zainteresirani za tebe. Božji zakoni te čuvaju od mnogih bolesti i opasnosti. Također imaš razloga za nadu u Božju zaštitu tokom “velike nevolje”, koja predstoji ovom zlom sustavu, a potom za život u beskrajnom raju na Zemlji. Dakle, uzevši u obzir sve te divne blagoslove, ti uistinu možeš reći: “Ja jesam bogat!” (Matej 24:21, 22).
4. Kako bi mogao ugroziti svoje duhovno bogatstvo? (Otkrivenje 3:17, 18)
4 Međutim, tvoje bogatstvo u pogledu Jehovinih blagoslova može biti ugroženo jednim drugim bogatstvom — kroz novac ili materijalna dobra. Jedva da bi tko od nas (bio on financijski osiguran ili raspolagao samo ograničenim sredstvima) spremno priznao: “Uistinu sam u opasnosti krenuti stranputicom radi ljubavi prema novcu”. No, sjeti se upozorenja: “Jer je pohlepa za novcem (ljubav prema novcu, NS) izvor svih zala. Budući da su joj se neki predali, zalutali su od vjere i proboli sami sebe mnogim teškim mukama” (1. Timoteju 6:10, ST). Bilo je to napisano u vrijeme kad su svi priznati kršćani bili pomazani Božjim duhom — što je bilo zalogom da mogu postati nebeskim vladarima s Kristom. Vjerojatno su mnogi od njih osobno poznavali apostole i ostale koji su bili s Isusom. Ako je novac mogao prouzročiti da “zalutaju” čak neki među njima, koliko li je to onda veća opasnost za nas danas! (2. Korinćanima 5:5; Rimljanima 8:17, 23).
Bogataš i deva
5. Što je Isus mislio o bogatstvu?
5 Isus je često govorio o opasnosti koju donosi bogatstvo, jer ta opasnost pogađa svakoga, sasvim svejedno bio on bogat ili ne (Matej 6:24-32; Luka 6:24; 12:15-21). Razlog za osobno preispitivanje moglo bi biti ono što je Isus rekao jednom prilikom, a o čemu nalazimo izvještaj u Mateju 19:16-24, Marku 10:17-30 i Luki 18:18-30. Stani na trenutak i pročitaj jedno ili sva tri izvještaja!
6, 7. a) O čemu je razgovarao Isus s jednim mladim čovjekom? b) Koju je činjenicu Isus izrekao na kraju?
6 Neki je mladi član Velikog vijeća pristupio Isusu i upitao ga: “Što moram činiti da baštinim život vječni?” Isus ga je uputio na zakon, upozorivši ga time na to, da Jehova nije propustio pokazati ljudima što je potrebno učiniti. Čovjek je odgovorio da je “od svoje mladosti” držao Božje zapovijedi. Dakle, činilo mu se da se nalazi na vratima života, ipak osjećao je da mu još nešto manjka. Možda je mislio da nedostaje nešto dodatno, neko junačko djelo koje bi predstavljalo završni korak kroz vrata u vječni život. Isusov odgovor ima obuhvatnije značenje: “Prodaj sve što imaš, podaj siromasima i imat ćeš blago na nebesima. Onda dođi i slijedi me!” Što se potom dogodilo? “Na tu riječ lice se onomu smrkne, te se on udalji žalostan, jer je imao velik imetak”. Zato je čovjek otišao (Luka 18:19, 21-23, ST; Marko 10:22, ST).
7 Isus je potom objasnio: “Kako bogataši mučno ulaze u kraljevstvo Božje! Lakše je devi kroz iglene ušice proći, nego bogatom ući u kraljevstvo Božje” (Luka 18:24, 25, ST). Je li ta činjenica važila samo za onog bogatog člana Velikog vijeća? Ili se odnosi i na tebe, bez obzira jesi li bogat ili siromašan? Da vidimo.
8. a) Kako možemo predočiti situaciju židovskog člana Velikog vijeća? b) Koju je on grešku učinio i zašto je to značajno za nas?
8 Možda ćeš lakše razumjeti situaciju tog mladog člana Velikog vijeća, ako misliš na novovremenu primjenu — na nekog pristojnog mladog kršćanina s dobrom biblijskom spoznajom i primjernim moralnim shvaćanjem, koji potječe iz bogate obitelji. Možda zavidiš takvom čovjeku. No, Isus je kod tog mladog Židova otkrio veliki nedostatak: njegovo blagostanje ili materijalni posjedi igrali su preveliku ulogu u njegovu životu. Stoga mu je Isus dao upravo spomenuti savjet. Sada sigurno razumiješ zašto taj biblijski savjet važi za sve nas, bili mi siromašni ili bogati. Novac i posjedi mogli bi jednom igrati preveliku ulogu i to kod bilo koga od nas, sasvim svejedno posjedujemo li već te stvari ili težimo za njima.
9. Kako znamo da Isus nije osudio bogatstvo samo po sebi?
9 Isus nije tvrdio da čovjek bogat u materijalnom pogledu ne bi mogao služiti Bogu. Mnogi su to već učinili. I židovski je mladić postupao tako — no, samo do određene mjere. Sjetimo se carinika Zaheja. koji ‘bijaše bogat’ (Luka 19:2-10). Među pomazanim kršćanima prvog stoljeća bilo je i bogatih osoba, koje su pozvane da “budu darežljive i spremne dijeliti” (1. Timoteju 6:17, 18, NS; Jakov 1:9, 10). I danas ima bogatih kršćana, koji često velikodušno doprinose podupiranju djela Kraljevstva, dajući svoje stanove na raspolaganje za sastanke, također svoje automobile za službu. No, zašto je onda Isus govorio o bogatašu i devi? Što možemo naučiti iz toga?
10. Što možemo zaključiti iz riječi koje je Isus izrekao jednom prilikom?
10 Jedna je stvar početi obožavati Jehovu, no ostati vjernim do kraja jest nešto drugo (Matej 24:13; Filipljanima 3:12-14). Možda je Isus imao baš to u mislima kad je rekao: “Lakše je devi kroz iglene ušice proći, nego bogatom ući u kraljevstvo Božje” (Marko 10:25, ST). Nijedna se deva/kamila ne bi mogla tako stisnuti da bi se provukla kroz sićušnu ušicu igle za šivanje. Isus se ovdje očito poslužio preuveličavanjem, koje ne treba shvatiti doslovno. Ipak, na taj način je pokazao kako je bogatašu teško učiniti nešto sasvim određeno. Što to? Ne samo započeti služiti Bogu, nego “ući u kraljevstvo Božje”, što znači stvarno postići vječni život. Bez Obzira kako ti stajao u materijalnom pogledu, Isusove riječi ti mogu pomoći u tvom načinu razmišljanja, u duhovnom napretku i nastojanju da postigneš vječni život.
Zašto je bogatima tako teško?
11. Kako je Isusovo propovijedanje utjecalo na siromašne i bogate?
11 Propovjedničkom djelatnošću Isusa i apostola bila je ‘siromasima propovijedana Radosna vijest’ (Matej 11:5). To ne znači da su bogati bili prikraćeni. No, izgleda da su siromašni bili svjesniji svojih duhovnih potreba, pristajući uz vijest nade (Matej 5:3, 6; 9:35, 36). Bogati su Židovi zbog svojih životnih okolnosti bili više samozadovoljni. (Usporedi Luka 6:20, 24, 25.) Ipak, i tada je bilo iznimaka, a ima ih i danas. Neki bogati ljudi prihvaćaju biblijsku vijest i služe Bogu. To može imati za njih divne posljedice. Bilo je tako i s Pavlom, koji se nije dao omesti svojom situacijom (Filipljanima 3:4-8). No, Isus je ipak rekao da će bogatima biti teže.
“Varljiva moć bogatstva”
12, 13. a) Što je Isus rekao u jednoj usporedbi u vezi briga? b) Zašto bogati stoje pred dodatnom zaprekom?
12 Prema Isusovoj usporedbi o zrnima koja padaju na različita tla, neko “pade u trnje, i trnje uzraste te ga uguši”. On je objasnio: “Posijan u trnje jest onaj koji sluša riječ, ali svjetska tjeskobna briga i varavo bogatstvo (varljiva moć bogatstva, NS) zaguše riječ te ostane bez roda” (Matej 13:7, 22, ST). Gotovo svi su ljudi opterećeni “brigama ovog sustava stvari”. To je lako shvatljivo u slučaju onoga, koji je osiromašio, ostao bez posla ili je na neki način onesposobljen. Neki materijalno osiguran čovjek nema, doduše, jednake brige, no on može biti jako zabrinut zbog posljedica inflacije, radi promjena poreznih zakona ili pak zbog opasnosti da bude okraden. Dakle, i bogati i siromašni mogu imati briga (Matej 6:19-21).
13 Isus je pokazao da će neki biti ometeni “prijevarnom moći bogatstva”. Težnja za uspjehom u materijalnom pogledu, pothvat je koji sažiže. Milijarder Aristotel Onazis je jednom rekao: “Kad se dostigne određena točka, novac postaje nevažan. Tada vrijedi uspjeh. Bilo bi razumno da sada prestanem. Ali, ne mogu. Moram težiti ka sve višem i višem — već radi nervne napetosti.” Kršćanin bi mogao osjećati uzbudljivim penjanje ljestvicom uspjeha u svom zvanju. Ili se dade zavesti proširivanjem svoje mogućnosti zarade daleko preko mjere koju je ranije smatrao “dovoljnom”. Umjesto da ograniči svoj posao (ili da ode u mirovinu) kako bi postao punovremeni sluga, on ‘razvaljuje svoje žitnice (ili kuće) te sagradi veće’. (Vidi Luka 12:15-21.) Bi li se to moglo i tebi dogoditi? Misliš li da će Bog nečiju službu pod tim okolnostima, smatrati službom iz cijela srca? (Matej 22:37).
14. Kako možemo predočiti da bi bogatstvo moglo predstavljati zapreku za kršćanina? (Priče Salamunove 28:20).
14 No, bogatstvo (ili težnja za njim) može još na druge načine spriječiti kršćanina da “naslijedi život vječni”. Primjerice, ljubav prema bogatstvu mogla bi ga navesti na prihvaćanje svjetske taktike, naime da prešuti dio svog dobitka, ili da primjenjuje neku nepoštenu, ali uobičajenu metodu. Mogao bi, ako je zaposlio poštene i marljive sukršćane, dati prednost vlastitom dobitku ispred njihove duhovnosti. Da bi ih vezao uz njihova radna mjesta, možda će ih poticati (hrabriti) da teže za rastrošnijim načinom života (ili da se čak zadužuju za luksuzna dobra). Budući da je on njihov pretpostavljeni, taj bi se odnos mogao čak uvući u skupštinske stvari.
15. Kako su neki od prvih kršćana osjetili štetne posljedice bogatstva? (Psalam 73:3-8, 12, 27, 28).
15 U prvom stoljeću je, čini se, bilo nekih bogatih kršćana koji su pali žrtvom “varljive moći bogatstva”. Jakov je pisao o ‘nevolji koja dolazi na bogate’. Oni su posjedovali skupocjene haljine, nagomilali si zlata i srebra, time što su zakidali svoje radnike u zaradi, te se udebljali u svojem luksuzu (Jakov 5:1-5). Slično se događa i danas. Blagostanje često omogućava nekome da puno jede i pije, čime šteti svom tijelu. Možda su mu također moguća stalna putovanja, što ga često odvaja od mjesne skupštine. To ne znači da su lijepe haljine, nakit, hrana i putovanja sama po sebi štetna. Ipak, “bogatima” o kojima je pisao Jakov, te stvari nisu bile od pomoći; imali su razloga da ‘plaču i urliču radi dolazeće nevolje’.
16. Zašto je Isus dao tako jasnu izjavu o bogatstvu i što se možeš pitati?
16 Isus je sigurno znao za bol i zapreke, koje mogu ometati duhovno razmišljanje bogate osobe. Također je znao da materijalna dobra mogu doslovno propasti ili postati bezvrijednima, što se nikada ne može dogoditi s kršćanskim bogatstvom (Priče Salamunove 11:28; Marko 10:29, 30). Stoga nam je Isus svima dobro poslužio, izgovorivši slijedeće opominjuće riječi: “Kako mučno bogataši ulaze u kraljevstvo Božje!” (Luka 18:24, ST). Njegova jasna izjava može nam pomoći čak i tada ako raspolažemo samo s vrlo ograničenim sredstvima. Kako? Tako, da ugušimo svaku želju da se sada obogatimo. Kršćani vjeruju da je Isus govorio istinu. Mi vjerujemo i držimo se onoga što je Isus rekao o svom ocu, o svršetku sadašnjeg sustava i o razvijanju ljubavi. Taj propovjednik istine također je rekao: “Lakše je devi proći kroz iglene ušice, nego bogatašu ući u kraljevstvo nebesko” (Matej 19:24, ST). Vjeruješ li to uistinu? Dokazuješ li vjeru u to svojim postupcima, svojim načinom života i svojim stajalištem?
Ostani bogat u Bogu
17. Što rade mnogi kršćani, kako bi ih Jehova mogao učiniti bogatima?
17 Izvještaji iz cijelog svijeta pokazuju da velika većina slugu Božjih uzima k srcu savjete, koje nalazimo primjerice u Mateju 19:16-24. Mnogi su mladi kršćani odlučili prihvatiti punovremenu službu po završetku obaveznog obrazovanja. Žene koje su mogle prihvatiti neko svjetsko zaposlenje, kako bi obitelj imala veća primanja, posvetile su umjesto toga više vremena kršćanskim djelatnostima, obogativši tako u duhovnom pogledu i sebe i ostale. Čak i muževi koji imaju biblijsku obavezu brinuti se za obitelj u materijalnom pogledu, pronašli su mogućnost povećati svoj udio u službi.
18, 19. Koje su korake poduzeli neki koji traže Jehovin blagoslov?
18 Neki starješina tridesetih godina je priznao: “Punovremena služba nije bila ništa više od riječi, koja mi je lako prelazila preko usta.” On je zarađivao više od 25 000 dolara godišnje, imao je troškovni konto, raspolagao je kolima poduzeća. Tada je, 1983. godine, bio zamoljen da na oblasnom kongresu održi predavanje: “Postaviti si i dostići ispravne ciljeve”. On priznaje: “Dok sam ispunjen očekivanjem čitao gradivo, bilo je to za mene toliko mučno i ponižavajuće, da me je savjest gotovo ubila”. Još prije početka kongresa razgovarao je sa suprugom o njihovoj situaciji. Ubrzo nakon toga prihvatio je poludnevno zaposlenje i priključio se svojoj ženi u pionirskoj službi. Oni su još uvijek u pionirskoj službi, te se raduju mnogim duhovnim blagoslovima.
19 Mnogi su odselili iz područja s dobrim mogućnostima zarade, nastanivši se tamo gdje su mogli u pojačanoj mjeri služiti u Latinskoj Americi: “Iako ovdje vlada među braćom veliko siromaštvo, oni posjeduju divnu revnost za istinu. U svjetskom su pogledu siromašni, ali duhovno gledano to su milioneri. Ima nas 38 objavitelja, među kojima je 10 općih pionira. Sastanke moramo održavati na dva puta, jer je uvijek toliko prisutnih — prosječno 110 do 140. Za sve te sastanke brinu se dvojica starješina i troje slugu pomoćnika. Od ove naše skromne braće naučili smo što u stvari znači staviti Jehovu na prvo mjesto u svom životu. Oni su nam pokazali da se može služiti Jehovi cijelim srcem, bez obzira na okolnosti u kojima netko živio.”
20. Kakovo mora biti stanovište našeg srca prema materijalnom bogatstvu?
20 Takovi kršćani nemaju valjanog razloga da zavide nekoj bogatoj osobi, bila ona unutar ili izvan skupštine, ili da se daju zarobiti materijalističkim ciljevima. Oni sigurno shvaćaju da je za normalan život potrebna određena svota novca (Propovjednik 5:3; 7:12). No, također im je jasno da je istina ono što je Isus rekao — bogati stoje u duhovnom pogledu pred mnogim zaprekama, kušnjama i opasnostima. Jedan problem onih koji su “bogati u sadašnjem sustavu stvari” sastoji se u tome “da ne budu uobraženi, da ne polažu svoje nade u nesigurno bogatstvo, nego u Boga” (1. Timoteju 6:17, NS).
21. Kako prolaze oni koji teže za duhovnim bogatstvom?
21 Na žalost, mladi član Velikog vijeća koji je razgovarao s Isusom, nije svladao taj problem. I neki su poput njega, jedno vrijeme služili Bogu, no kasnije su radi svog bogatstva doživjeli bol i duhovnu nesreću. Za razliku od njih, milijuni vjernih kršćana nastavljaju dokazivati da ‘blagoslov Jehovin Obogaćuje i nikakve muke ne donosi’ (Priče Salamunove 10:22, NS). Njihov je život smisaon; oni posjeduju dragocjene ciljeve, svjesni da rade nešto dobro. Njihova će dobra djela zauvijek postojati, a ista ih već sada ispunjavaju dubokom radošću, što će se nastaviti i u budućnosti. Neka bi svatko od nas težio biti bogatim u tom smislu! (Filipljanima 4:1; 1. Solunjanima 2:19, 20).
Točke za razmišljanje
◻ O kojoj vrsti bogatstva je riječ u Pričama Salamunovim 10:22?
◻ Što je Isus želio reći govoreći o bogatašu i devi?
◻ Zašto je bogatima život češće teži?
◻ Kako možemo težiti biti bogatima u Bogu?
[Okvir na stranici 25]
Bogatstvo i obitelj
KAD razmišljaš o mogućim posljedicama bogatstva, nemoj previdjeli obitelj. Razmotri slijedeće primjere:
Psihijatri iz Kanade koji su promatrali djecu basnoslovnih bogataša sastavili su slijedeći izvještaj: “Život im je dosadan. Nemaju nikakvih ciljeva osim da su samodopadljivi, i ne mogu podnijeti ni najmanji neuspjeh. Jedva da imaju neke emocije. Njihovo najvažnije zanimanje je: kupovanje stvari, putovanja i traženje novih izvora uzbuđenja.”
The New York Times je pisao o jednom bivšem milijuneru: “Kad je postao uspješan u poslovnom svijetu i stekao bogatstvo, nastala je, kaže on, velika promjena u njegovoj obitelji. ‘Žena i kćerke mjerni su ljude samo po novcu kojeg su imali, i kad sam jednoj kćerki poklonio kuću od 300 000 dolara, drugoj sam morao dati 300 000 dolara u gotovini.’” Nakon što je pretrpjeo srčani udar i “uvidio što je bogatstvo učinilo od njegove žene i djece”, promijenio je svoj način života.
Arnold Hottinger iznio je slijedeća zapažanja o nekoj bliskoistočnoj zemlji, bogatoj naftom: “Pojave bolesti vezane za bogatstvo su sasvim poznate mnogim inozemnim liječnicima, koji su ovdje došli zaraditi mnogo novca. Oni izvještavaju da psihosomatska oboljenja nigdje nisu toliko rasprostranjena kao ovdje — oboljenja koja izazivaju prave patnje, ali takva oboljenja nisu nastala ‘uslijed otkazivanja fizičkih funkcija organizma’. Kako kažu, ima mladih ljudi koji pokazuju sve simptome staračkih oboljenja, i starih ljudi koji se ponašaju kao mladi.”