Sretni su oni koji služe “sretnom Bogu”

 1. Zašto su Jehovini sluge sretan narod? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

JEHOVINI SVJEDOCI zaista su sretan narod. Kad god su zajedno, bilo na skupštinskom sastanku, na većem skupu ili na nekom druženju, uživaju u veselom razgovoru i smijehu. Zašto su toliko sretni? Prvenstveno zato što poznaju Jehovu, “sretnoga Boga”, služe mu i trude se postupati po uzoru na njega (1. Tim. 1:11; Psal. 16:11). Jehova je izvor prave sreće. On želi da budemo sretni i daje nam mnogo toga što nas raduje (5. Mojs. 12:7; Prop. 3:12, 13).

2, 3. (a) Što je sreća? (b) Zašto danas nije uvijek lako biti sretan?

² A kako je s tobom? Jesi li ti sretan? Možeš li biti još sretniji? Sreća se može definirati kao “relativno trajno stanje zadovoljstva. Karakteriziraju je emocije koje variraju od spokojstva do duboke i intenzivne radosti te prirodna želja da takvo stanje traje što duže.” Biblija pokazuje da istinski sretni mogu biti samo oni koji su u dobrom odnosu s Jehovom. No u današnjem svijetu nije uvijek lako biti sretan. Zašto?

³ Stresne životne situacije, kao što su smrt ili isključenje voljene osobe, razvod ili gubitak posla, mogu nam oduzeti radost. Isto tako, pravi je izazov biti sretan kad u obitelji često dolazi do svađa ili vladaju zategnuti odnosi, kad nas kolege na poslu ili u školi ismijavaju, kad trpimo progonstvo ili izdržavamo zatvorsku kaznu. Veliko breme mogu nam biti i narušeno zdravlje, kronična bolest ili depresija. No sjeti se da je Isus Krist, naš “sretni i jedini Vladar”, rado tješio ljude i želio ih je usrećiti (1. Tim. 6:15; Mat. 11:28-30). U svojoj Propovijedi na gori spomenuo je nekoliko karakteristika koje nam mogu pomoći da budemo sretni iako u Sotoninom svijetu doživljavamo raznorazne probleme.

4, 5. Što trebamo činiti kako bismo postali i ostali sretni?

⁴ Prva stvar koju je Isus spomenuo naročito je važna. Rekao je: “Sretni su oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe, jer je njihovo kraljevstvo nebesko” (Mat. 5:3). Kako pokazujemo da smo svjesni svojih duhovnih potreba? Tako da uzimamo duhovnu hranu, cijenimo duhovne vrijednosti i službi Bogu dajemo prednost u životu. Na taj način postajemo još sretniji i jačamo svoju vjeru u ispunjenje Božjih obećanja. “Divna nada” o kojoj govori Božja Riječ daje nam snage da ustrajemo kad se nađemo u problemima (Titu 2:13).

⁵ Ako želimo ne samo postati nego i ostati sretni, jako je važno da nastavimo jačati svoj odnos s Jehovom. Apostol Pavao pod Božjim je nadahnućem napisao: “Uvijek se radujte u Gospodinu [Jehovi]. I opet kažem: Radujte se!” (Filip. 4:4). Blizak odnos s Jehovom možemo imati samo ako steknemo njegovu mudrost. U Bibliji stoji: “Sretan je čovjek koji nađe mudrost i čovjek koji stekne razboritost. (...) Ona je drvo života onima koji je prihvate i sretnima će se zvati oni koji je se čvrsto drže” (Izr. 3:13, 18).

 6. Što je još neophodno ako želimo ostati sretni?

⁶ Osim toga, da bismo ostali sretni, važno je ne samo čitati Božju Riječ nego i primjenjivati ono što učimo iz nje. Isus je istaknuo koliko je to važno kad je rekao: “Ako to znate, sretni ste ako tako i činite” (Ivan 13:17; pročitaj Jakova 1:25). To je neophodno ako želimo zadovoljiti svoje duhovne potrebe i ostati sretni. No je li moguće biti sretan kad ima toliko toga što nam može oduzeti radost? Pogledajmo što je Isus sljedeće rekao u Propovijedi na gori.

 7. Kako oni koji tuguju mogu biti sretni?

⁷ “Sretni su oni koji tuguju, jer će biti utješeni” (Mat. 5:4). Netko bi se mogao pitati: Kako onaj tko tuguje može biti sretan? Isus nije mislio na sve koji tuguju zbog bilo kojeg razloga. Čak su i zli ljudi žalosni kad ih u ovim “naročito teškim vremenima” snađu neke nedaće (2. Tim. 3:1). No oni tada misle samo na sebe. Tuga koju osjećaju ne potiče ih da se zbliže s Jehovom, pa ne mogu biti sretni. Isus je očito govorio o onima koji su svjesni svojih duhovnih potreba i tužni zbog jadnog duhovnog stanja u kojem se većina ljudi nalazi. Takve osobe svjesne su vlastite nesavršenosti i žao im je kad oko sebe vide strašne posljedice ljudske grešnosti. Jehova zapaža one koji tuguju zbog tih razloga, tješi ih putem svoje Riječi, pomaže im da budu sretni i daje im nadu u vječni život. (Pročitaj Ezekijela 5:11; 9:4.)

 8. Objasni kako nam krotkost pomaže da budemo sretni.

⁸ “Sretni su krotki [ili: oni koji su blage ćudi], jer će naslijediti zemlju” (Mat. 5:5; bilješka). Kako nam krotkost može pomoći da budemo sretni? Mnogi od nas nekad su bili grubi, svadljivi i agresivni. No nakon što su upoznali istinu, promijenili su se. Obukli su “novu osobnost”, pa danas pokazuju “samilost, dobrostivost, poniznost, blagost i dugotrpljivost” (Kol. 3:9-12). Zbog toga žive mirnijim i sretnijim životom te imaju bolje odnose s drugima. Božja Riječ obećava da će krotki “naslijediti zemlju” (Psal. 37:8-10, 29).

 9. (a) U kom će smislu krotki “naslijediti zemlju”? (b) Zašto su sretni oni koji “gladuju i žeđaju za pravednošću”?

⁹ U kom će smislu krotki “naslijediti zemlju”? Isusovi duhom pomazani učenici “naslijedit će zemlju” kad počnu vladati nad njom kao kraljevi i svećenici (Otkr. 20:6). A milijuni onih koji nemaju nebesku nadu “naslijedit će zemlju” tako što će moći zauvijek živjeti na njoj. Bit će savršeni i živjet će u miru i sreći. Isus je i za jedne i za druge rekao da “gladuju i žeđaju za pravednošću” (Mat. 5:6). Njihova duhovna glad i želja za pravednošću bit će u potpunosti zadovoljene u novom svijetu (2. Petr. 3:13). Kad Bog napokon ukloni sve zlo, više neće biti bezakonja ili nepravde koja bi pomutila njihovu sreću (Psal. 37:17).

10. Što znači biti milosrdan?

¹⁰ “Sretni su milosrdni, jer će im se ukazati milosrđe” (Mat. 5:7). Hebrejski glagol koji ukazuje na milosrđe znači “biti ispunjen toplim i dubokim osjećajima; (...) suosjećati”. I grčki glagol prenosi misao o sažaljenju prema onima koji pate. No milosrđe nije tek snažan osjećaj koji se javlja u nama. Biblija uči da biti milosrdan znači učiniti nešto konkretno za drugoga kako bismo mu pomogli.

11. Što iz usporedbe o Samarićaninu učimo o milosrđu?

¹¹ Pročitaj Luku 10:30-37. Isusova usporedba o milosrdnom Samarićaninu na živopisan način dočarava što znači pokazati milosrđe. Potaknut dubokom samilosti i iskrenim suosjećanjem, taj je Samarićanin poduzeo konkretne korake kako bi olakšao patnje čovjeku koji se našao u nevolji. Nakon što je ispričao tu usporedbu, Isus je rekao: “Idi pa i ti čini tako!” Dobro je da se pitamo: Postupam li poput milosrdnog Samarićanina? Mogu li učiniti više kako bih pomogao onima koji pate i pokazao im suosjećanje? Naprimjer, mogu li pružiti praktičnu pomoć ostarjelim suvjernicima, udovicama ili djeci čiji roditelji ne služe Jehovi? Mogu li poduzeti nešto kako bih utješio “potištene duše”? (1. Sol. 5:14; Jak. 1:27).

12. Kako pokazivanje milosrđa doprinosi našoj sreći?

¹² No zašto su milosrdne osobe sretne? Kad pokazujemo milosrđe, osjećamo sreću koja proizlazi iz davanja. Osim toga, tada znamo da činimo ono što je Jehovi po volji (Djela 20:35; pročitaj Hebrejima 13:16). Kralj David o milosrdnim je osobama napisao: “Jehova će ga zaštititi i na životu sačuvati. Bit će proglašen sretnim na zemlji” (Psal. 41:1, 2). Ako pokažemo drugima da iskreno suosjećamo s njima, Jehova će nama pokazati milosrđe, a zahvaljujući tome bit ćemo sretni u čitavu vječnost (Jak. 2:13).

13, 14. Zašto su oni koji su “čista srca” sretni?

¹³ “Sretni su oni koji su čista srca, jer će vidjeti Boga”, rekao je Isus (Mat. 5:8). Da bi naše srce bilo čisto, moramo paziti da naše misli i želje budu čiste i čestite. To je jako važno ako želimo da Jehova prihvati našu službu (pročitaj 2. Korinćanima 4:2; 1. Tim. 1:5).

¹⁴ Oni koji su čista srca mogu imati dobar odnos s Jehovom. On je rekao: “Sretni su oni koji su oprali svoje duge haljine” (Otkr. 22:14). Što znači da su “oprali svoje duge haljine”? Za pomazane kršćane to znači da su čisti u Jehovinim očima te da će dobiti besmrtni život na nebu i ondje biti sretni u svu vječnost. A za pripadnike velikog mnoštva, koji se nadaju životu na Zemlji, to znači da mogu biti Božji prijatelji zato što ih on smatra pravednima. Biblija o njima kaže: “Oprali su svoje duge haljine i ubijelili ih u krvi Janjetovoj” (Otkr. 7:9, 13, 14).

15, 16. U kom smislu oni koji su čista srca mogu “vidjeti Boga”?

¹⁵ No kako oni koji su čista srca mogu “vidjeti Boga” kad je Jehova rekao: “Ne može čovjek mene vidjeti i ostati živ”? (2. Mojs. 33:20). Grčka riječ prevedena kao “vidjeti” može značiti i “zamisliti, shvatiti, znati”. Oni koji “očima srca” vide Boga znaju kakva je on osoba i cijene njegove osobine (Efež. 1:18). Isus je savršeno odražavao Božju osobnost, pa je mogao reći: “Tko je vidio mene, vidio je i Oca” (Ivan 14:7-9).

¹⁶ Dakle, pravi Božji sluge “vide Boga” u tom smislu što ga poznaju kao osobu. No oni ga vide i tako što osjećaju njegovu ruku u svom životu (Job 42:5). Isto tako, “očima srca” vide predivne blagoslove koje Bog namjerava dati onima koji se trude ostati čisti i koji mu vjerno služe. Naravno, pomazani kršćani vidjet će Jehovu i u doslovnom smislu, kad uskrsnu i dobiju svoju nebesku nagradu (1. Ivan. 3:2).

17. Zašto su mirotvorci sretni?

¹⁷ Isus je zatim rekao: “Sretni su mirotvorci” (Mat. 5:9). Oni koji preuzimaju inicijativu kako bi se pomirili s drugima imaju razloga radovati se. Učenik Jakov napisao je: “Plod pravednosti sije se u miru i ubrat će ga oni koji tvore mir” (Jak. 3:18). Kad smo u zategnutim odnosima s nekim iz skupštine ili s članom svoje obitelji, trebamo se usrdno moliti Jehovi da nam pomogne da budemo mirotvorci. Jehova će nam tada dati svog svetog duha, koji će nam pomoći da pokazujemo kršćanske osobine, a to će nas učiniti sretnima. Isus je istaknuo da je jako važno poduzeti korake kako bismo se pomirili s drugima. Rekao je: “Ako, dakle, doneseš dar svoj na žrtvenik i ondje se sjetiš da brat tvoj ima nešto protiv tebe, ostavi dar svoj ondje pred žrtvenikom, pa otiđi i prvo se pomiri s bratom svojim, a onda se vrati i prinesi dar svoj” (Mat. 5:23, 24).

18, 19. Zašto se kršćani mogu radovati čak i kad su progonjeni?

¹⁸ “Sretni ste kad vas zbog mene vrijeđaju i progone i lažno vam pripisuju kojekakva zla.” Što je Isus time htio reći? U nastavku je objasnio: “Radujte se i kličite, jer je velika nagrada vaša na nebesima! Jer tako su progonili i proroke prije vas” (Mat. 5:11, 12). Kad su protivnici išibali apostole i naredili im da prestanu propovijedati, oni su “otišli od Sudbenog vijeća, radujući se”. Naravno, nisu se radovali zbog boli koju su pretrpjeli, nego zato što su bili “dostojni podnijeti sramotu zbog [Isusovog] imena” (Djela 5:41).

¹⁹ I Jehovini sluge u današnje vrijeme s radošću podnose protivljenje zbog Isusovog imena, a i druge teške kušnje. (Pročitaj Jakova 1:2-4.) Ni mi, kao ni apostoli, ne uživamo u patnjama. No ako u kušnjama ostanemo vjerni Bogu, on će nam dati hrabrosti da ustrajemo. Naprimjer, u kolovozu 1944. vlasti u jednoj totalitarnoj zemlji poslale su Henryka Dornika i njegovog brata u koncentracijski logor. Njihovi su protivnici rekli: “Ni u što ih ne možemo uvjeriti. Njihovo im mučeništvo pričinjava radost.” Brat Dornik je ispričao: “Iako nisam želio biti mučenik, činjenica da sam hrabro i dostojanstveno podnosio patnje zbog vjernosti Jehovi doista mi je pričinjavala radost. (...) Gorljive molitve zbližile su me s Jehovom i on mi je doista bio pouzdani Pomoćnik.”

20. Zašto nas služba “sretnom Bogu” usrećuje?

²⁰ Kad znamo da smo stekli naklonost Jehove, “sretnog Boga”, možemo biti sretni unatoč progonstvima, protivljenju članova obitelji, bolesti ili poodmakloj dobi (1. Tim. 1:11). Sretni smo i zato što znamo da će Bog, “koji ne može lagati”, ispuniti svoja divna obećanja (Titu 1:2). Ispunit će ih na toliko veličanstven način da se više nećemo ni sjećati nevolja i problema s kojima se danas suočavamo. Svi ćemo istinski uživati “u obilju mira” (Psal. 37:11). Blagoslovi koje će nam Jehova pružiti u raju nadmašit će sva naša očekivanja i pružiti nam sreću kakvu nikad nismo osjetili.