Hoditi s Bogom — gledajući na vječnost
“Mi ćemo hoditi u ime Gospodina [“Jehove”, “NW”] Boga svojega u vijek i do vijeka” (MIHEJ 4:5).
1. Zašto se Jehova može nazvati ‘Kralj vječnosti’?
JEHOVA BOG je bez početka. Njega se s pravom naziva “Starina danâ” budući da njegovo postojanje seže beskonačno u prošlost (Danijel 7:9, 13, NW). Pred Jehovom ujedno stoji i vječna budućnost. Samo je on ‘Kralj vječnosti’ (Otkrivenje 10:6; 15:3, NW). I u njegovim je očima tisuću godina “kao dan jučerašnji, kad mine, i kao straža noćna” (Psalam 90:4).
2. (a) Što je Božji naum za poslušne ljude? (b) Na što trebamo usredotočiti svoje nade i planove?
2 Budući da je Davatelj života vječan, on je prvom ljudskom paru, Adamu i Evi, mogao ponuditi mogućnost da beskrajno dugo žive u Raju. Međutim, Adam je zbog svoje neposlušnosti izgubio pravo na vječni život i tako prenio grijeh i smrt na svoje potomke (Rimljanima 5:12). Pa ipak, Adamova pobuna nije osujetila Božji prvobitni naum. Jehova želi da poslušni ljudi žive vječno i on će svoj naum sasvim sigurno ostvariti (Izaija 55:11). Koliko li je stoga prikladno svoje nade i planove usredotočiti na služenje Jehovi gledajući na vječnost. Premda trebamo čvrsto držati u mislima ‘Jehovin dan’, vrlo je važno zapamtiti da je nama cilj zauvijek hoditi s Bogom (2. Petrova 3:12, NW ).
Jehova djeluje u vrijeme koje sam određuje
3. Kako znamo da Jehova ima “određeno vrijeme” za ostvarivanje svojih nauma?
3 Kao osobe koje hode s Bogom, mi smo žarko zainteresirani za izvršavanje njegove volje. Znamo da je Jehova Veliki kontrolor vremena i sigurni smo u to da on uvijek ostvaruje svoje naume u vrijeme koje sam određuje. Naprimjer, ‘kad je došla punina vremena, poslao je Bog svoga Sina’ (Galaćanima 4:4, St). Apostolu Ivanu bilo je rečeno da postoji ‘određeno vrijeme’ za ispunjenje proročanskih događaja koje je vidio u obliku znakova (Otkrivenje 1:1-3, St). Postoji “određeno vrijeme da se sudi mrtvima” (Otkrivenje 11:18, NW ). Prije više od 1 900 godina apostol Pavao je pod nadahnućem rekao da je Bog “postavio dan u koji će suditi vasionome svijetu po pravdi” (Djela apostolska 17:31).
4. Kako znamo da Jehova želi okončati ovaj zli sustav stvari?
4 Jehova će okončati ovaj zli sustav stvari jer se u svijetu današnjice sramoti njegovo ime. Zli ljudi cvjetaju (Psalam 92:7). Svojim riječima i djelima oni vrijeđaju Boga, a njega boli to što gleda kako se njegove sluge kleveće i progoni (Zaharija 2:8). Stoga ne čudi što je Jehova odredio da će cjelokupna Sotonina organizacija uskoro doći svom kraju! Bog je točno odredio kada će se to dogoditi, a ispunjenje biblijskih proročanstava jasno nam daje do znanja da sada živimo u ‘posljednje vrijeme’ (Danijel 12:4). On će ubrzo krenuti u akciju, što će donijeti blagoslov svima koji ga ljube.
5. Kako su Lot i Habakuk gledali na okolnosti koje su ih okruživale?
5 Jehovini sluge iz prošlosti čeznuli su da dožive okončanje zlobe. Pravedni je Lot “teško patio od raspuštenog življenja tih zločinaca” (2. Petrova 2:7, St). Ožalošćen zbog okolnosti koje su ga okruživale, prorok Habakuk je molio: “Dokle ću, Gospodine, vapiti a ti ne ćeš da čuješ? dokle ću ti vikati: nasilje! a ti ne ćeš da izbaviš? Za što puštaš da vidim bezakonje, i da gledam muku i grabež i nasilje pred sobom, i kako podižu svadju i raspru?” (Habakuk 1:2, 3).
6. Što je Jehova rekao odgovarajući na Habakukovu molitvu, i što možemo iz toga naučiti?
6 Jehova je Habakuku djelomice odgovorio sljedećim riječima: “Jer će još biti utvara do odredjenoga vremena, i govoriće šta će biti do pošljetka i ne će slagati; ako oklijeva, čekaj je, jer će za cijelo doći, i ne će odocniti” (Habakuk 2:3). Bog je na taj način obznanio da će stupiti u akciju u ‘određeno vrijeme’. Premda se naizgled možda čini kao da oklijeva, Jehova će ostvariti svoj naum — posve sigurno! (2. Petrova 3:9).
Služiti s nesmanjenom revnošću
7. Premda Isus nije znao kada će točno doći Jehovin dan, kako je izvršavao svoje djelo?
7 Je li neophodno znati točno vrijeme odigravanja događaja koje je Jehova odredio da bismo mogli revno hoditi s Bogom? Ne, nije. Razmotri neke primjere. Isus je bio žarko zainteresiran za vrijeme kada će se vršiti Božja volja na Zemlji kao i na nebu. Doista, Krist je svoje sljedbenike učio da se mole: “Oče naš koji si na nebesima, da se sveti ime tvoje; da dodje carstvo tvoje; da bude volja tvoja i na zemlji kao na nebu” (Matej 6:9, 10). Iako je Isus znao da će ta molba biti uslišana, on nije znao kada će se to točno dogoditi. U svom velikom proročanstvu o kraju ovog sustava stvari on je rekao: “Što se tiče onog dana i časa, o tome nitko ništa ne zna; ni anđeli nebeski, ni Sin, već jedino Otac” (Matej 24:36, St). Budući da Isus Krist ima glavnu ulogu u ostvarivanju Božjih nauma, on će izravno sudjelovati u uništenju neprijateljâ svog nebeskog Oca. No, dok je Isus bio na Zemlji, čak ni on nije znao kada će Bog krenuti u akciju. Je li zbog toga njegova revnost u Jehovinoj službi bila manja? Naravno da nije! Vidjevši kako je Isus revno raščistio hram, “učenici se njegovi opomenuše da u pismu stoji: revnost za kuću tvoju izjede me” (Ivan 2:17; Psalam 69:9). Isus je ostao posve zaokupljen djelom za koje je bio poslan da ga izvrši i to je činio s nesmanjenom revnošću. I on je služio Bogu gledajući na vječnost.
8, 9. Kada su učenici postavili pitanje u vezi s uspostavljanjem Kraljevstva, kakav su odgovor dobili, i kako su na to reagirali?
8 Jednako je bilo i s Kristovim učenicima. Isus se sastao s njima neposredno prije nego što je uzašao na nebo. Izvještaj kaže: “A oni onda koji zajedno bijahu, pitahu ga govoreći: Gospodine! hoćeš li sad načiniti carstvo Izraelovo?” I oni su, kao i njihov Gospodar, čeznuli za dolaskom Kraljevstva. Pa ipak, Isus je odgovorio: “Nije vaše znati vremena i ljeta koja otac zadrža u svojoj vlasti; nego ćete primiti silu kad sidje Duh sveti na vas; i bićete mi svjedoci i u Jeruzalemu i po svoj Judeji i Samariji i tja do kraja zemlje” (Djela apostolska 1:6-8).
9 Ništa ne ukazuje na to da su učenici bili obeshrabreni takvim odgovorom. Umjesto toga, oni su se revno zaokupili djelom propovijedanja. Za nekoliko tjedana napunili su Jeruzalem svojom naukom (Djela apostolska 5:28). A za 30 godina svoju su propovjedničku aktivnost proširili do takvih razmjera da je Pavao mogao reći da se dobra vijest propovijedala “svoj tvari pod nebom” (Kološanima 1:23). Premda Kraljevstvo nije bilo ‘načinjeno Izraelu’, kao što su učenici pogrešno očekivali, niti je tijekom njihovog života bilo uspostavljeno na nebu, oni su i dalje revno služili Jehovi gledajući na vječnost.
Preispitajmo svoje motive
10. Što imamo priliku dokazati budući da ne znamo kada će Bog uništiti Sotonin sustav?
10 Suvremeni Jehovini sluge također čeznu za tim da vide kraj ovog zlog sustava stvari. Međutim, ono za što smo prvenstveno zainteresirani nije naše izbavljenje i ulazak u Božji obećani novi svijet. Mi želimo da Jehovino ime bude posvećeno i njegova suverenost opravdana. Zato se možemo radovati što nam Bog nije otkrio ‘dan ili čas’ određen za uništenje Sotoninog sustava. To nam pruža priliku da dokažemo da smo odlučili vječno hoditi s Bogom zato što ga ljubimo, a ne zato što imamo kratkoročne, sebične ciljeve.
11, 12. Na koji je način bila osporena Jobova besprijekornost, i kako se taj izazov odnosi na nas?
11 Ako sačuvamo svoju besprijekornost prema Bogu, time ćemo ujedno pomoći da se dokaže da Đavo nije bio u pravu kada je optužio čestitog Joba — a time i sve ljude poput njega — da služi Bogu iz sebičnih interesa. Nakon što je Jehova opisao svog slugu Joba kao besprijekornog, čestitog i bogobojaznog čovjeka, Sotona je zlobno izjavio: “Eda li se uzalud Job boji Boga? Nijesi li ga ti ogradio i kuću njegovu i sve što ima svuda u naokolo? djelo ruku njegovijeh blagoslovio si, i stoka se njegova umnožila na zemlji. Ali pruži ruku svoju i dotakni se svega što ima, psovaće te u oči” (Job 1:8-11). Sačuvavši svoju besprijekornost pod kušnjom, Job je dokazao da ova zlobna tvrdnja nije istinita.
12 Ako se na sličan način držimo puta besprijekornosti, time možemo pobiti sve sotonske optužbe da služimo Bogu samo zato što znamo da slijedi nagrada. To što ne znamo točno vrijeme kada će Božja osveta nad zlima biti izvršena pruža nam priliku da dokažemo da uistinu ljubimo Jehovu i da želimo zauvijek hoditi njegovim putevima. Na taj način pokazujemo da smo lojalni Bogu i da imamo pouzdanja u način na koji on rješava stvari. Štoviše, to što ne znamo dan i čas pomaže nam da uvijek budemo oprezni i duhovno budni, jer smo svjesni toga da kraj može doći u bilo koje vrijeme, poput lopova u noći (Matej 24:42-44). Ako svakodnevno hodimo s Jehovom, tada radujemo njegovo srce i pružamo mu mogućnost da odgovori Đavlu koji mu se ruga (Priče Salamunove 27:11).
Stvaraj planove za vječnost!
13. Što govori Biblija o planiranju za budućnost?
13 Oni koji hode s Bogom znaju da je mudro stvarati razumne planove za budućnost. Mnogi ljudi, budući da su svjesni problema i ograničenja koje donosi starost, nastoje iskoristiti svoju mladost i snagu da bi kasnije u životu bili financijski osigurani. Što je onda s našom budućnosti u duhovnom pogledu koja je daleko važnija? Priče Salamunove 21:5 kažu: “Misli [“planovi”, NW] vrijedna čovjeka donose obilje, a svakoga nagla siromaštvo” (Priče Salamunove 21:5). Uistinu je korisno unaprijed planirati gledajući na vječnost. Budući da ne znamo točno kada će doći kraj ovog sustava stvari, potrebno je razmisliti malo o svojim potrebama u budućnosti. No budimo pritom uravnoteženi i stavljajmo božanske interese na prvo mjesto u životu. Ljudi koji nemaju vjere možda će zaključiti da onaj tko svoje interese usredotočuje na vršenje Božje volje razmišlja kratkovidno. No je li zaista tako?
14, 15. (a) Koju je usporedbu ispričao Isus u vezi s planovima za budućnost? (b) Zašto je bogati čovjek iz Isusove usporedbe razmišljao kratkovidno?
14 Isus je naveo jednu usporedbu koja nam pruža jasniju sliku o tome. On je rekao: “U jednoga bogatog čovjeka rodi njiva. I mišljaše u sebi govoreći: šta ću činiti? nemam u što sabrati svoje ljetine. I reče: evo ovo ću činiti: pokvariću žitnice svoje i načiniću veće; i ondje ću sabrati sva svoja žita i dobro svoje; i kazaću duši svojoj: dušo! imaš mnogo imanje na mnogo godina; počivaj, jedi, pij, veseli se. A Bog njemu reče: bezumniče! ovu noć uzeće dušu tvoju od tebe; a što si pripravio čije će biti? Tako biva onome koji sebi teče blago a ne bogati se u Boga” (Luka 12:16-21).
15 Je li Isus želio reći da taj bogati čovjek nije trebao raditi da bi u budućnosti imao materijalnu sigurnost? Nije, jer Pisma potiču na marljiv rad (2. Solunjanima 3:10). Greška tog bogatog čovjeka bila je u tome što on nije činio ono što je bilo potrebno da bi se ‘bogatio u Boga’. Sve i da je mogao mnogo godina uživati u svom materijalnom bogatstvu, na koncu bi ipak umro. On je gledao kratkovidno, ne razmišljajući o vječnosti.
16. Zašto se možemo s pouzdanjem osloniti na Jehovu da bismo imali sigurnu budućnost?
16 Hoditi s Jehovom gledajući na vječnost i praktično je i dalekovidno. To je najbolji način planiranja budućnosti. Iako je mudro praviti praktične planove u pogledu školovanja, zaposlenja i obiteljskih odgovornosti, uvijek trebamo zadržati na umu da Jehova nikada ne napušta svoje lojalne sluge. Kralj David je poetski rekao: “Bijah mlad i ostarjeh, i ne vidjeh pravednika ostavljena, ni djece njegove da prose hljeba” (Psalam 37:25). I Isus je pružio jamstvo da će se Bog pobrinuti za sve koji traže najprije Kraljevstvo i hode Jehovinim pravednim putevima (Matej 6:33).
17. Kako znamo da je kraj blizu?
17 Premda služimo Bogu gledajući na vječnost, mi ipak čvrsto držimo u mislima Jehovin dan. Ispunjenje biblijskih proročanstava dojmljivo svjedoči o blizini tog dana. Ovo je stoljeće obilježeno ratovima, pošastima, potresima i nestašicama hrane, kao i proganjanjem pravih kršćana i globalnim propovijedanjem dobre vijesti o Božjem Kraljevstvu. Sve su to karakteristike vremena u kojem će nastupiti kraj ovog zlog sustava stvari (Matej 24:7-14; Luka 21:11). Svijet je prepun ljudi koji su “samoživi, srebroljupci, hvališe, ponositi, hulnici, nepokorni roditeljima, neblagodarni, nepravedni, neljubavni, neprimirljivi, opadači, neuzdržnici, bijesni, ne dobroljubivi, izdajnici, nagli, naduveni, koji više mare za slasti nego za Boga” (2. Timoteju 3:1-5). Tijekom ovih kritičnih posljednjih dana život je težak za nas kao Jehovine sluge. Koliko samo čeznemo za danom kada će Jehovino Kraljevstvo izbrisati svu zloću! No u međuvremenu, budimo odlučni hoditi s Bogom gledajući na vječnost.
Služiti gledajući na beskrajni život
18, 19. Iz čega je vidljivo da su vjerne osobe iz drevnog doba služile Bogu gledajući na vječnost?
18 Dok hodimo s Jehovom, zadržimo na umu vjeru Abela, Enoha, Noe, Abrahama i Sare. Pavao je, spomenuvši njih, napisao: “U vjeri pomriješe svi ovi ne primivši obećanja, nego ga vidjevši iz daleka, i poklonivši mu se, i priznavši da su gosti i došljaci na zemlji” (Jevrejima 11:13). Ti su vjerni pojedinci ‘težili za boljim mjestom, to jest onim koje pripada nebu’ (Jevrejima 11:16, NW ). Oni su s vjerom radosno očekivali bolje mjesto pod vladavinom Božjeg Mesijanskog Kraljevstva. Možemo biti sigurni da će ih Bog nagraditi vječnim životom na tom boljem mjestu — u zemaljskom Raju pod vlašću Kraljevstva (Jevrejima 11:39, 40).
19 Prorok Mihej izrazio je odlučnost Jehovinog naroda da vječno obožava Boga. Napisao je: “Svi [će] narodi hoditi svaki u ime boga svojega; a mi ćemo hoditi u ime Gospodina [“Jehove”, NW ] Boga svojega u vijek i do vijeka” (Mihej 4:5). Mihej je lojalno služio Jehovi sve do svoje smrti. Nakon što bude uskrsnut u novom svijetu, taj će prorok nesumnjivo nastaviti hoditi s Bogom u svu vječnost. Kakav li je to dobar primjer za nas koji živimo duboko u vremenu kraja!
20. Što trebamo biti odlučni činiti?
20 Jehova cijeni ljubav koju pokazujemo za njegovo ime (Jevrejima 6:10). On zna da nam u ovom svijetu kojim vlada Đavo nije lako sačuvati besprijekornost prema njemu. No dok “svijet prolazi”, onaj “koji tvori volju Božiju ostaje do vijeka” (1. Ivanova 2:17; 5:19). Zato, uz Jehovinu pomoć, budimo odlučni ustrajati u kušnjama s kojima se iz dana u dan suočavamo. Usredotočimo svoje misli i način života na divne blagoslove koje je obećao naš nebeski Otac pun ljubavi. Ti blagoslovi mogu biti naši ukoliko nastavimo hoditi s Bogom gledajući na vječnost (Juda 20, 21).
Kako bi odgovorio?
◻ Što je Božji naum za poslušne ljude?
◻ Zašto Jehova još nije stupio u akciju kako bi okončao bezbožni svijet?
◻ Zašto činjenica da ne znamo točno kada će Bog krenuti u akciju ne bi smjela umanjiti našu revnost?
◻ Koje su neke koristi koje možemo imati ako hodimo s Bogom gledajući na vječnost?
[Slika na stranici 17]
Da bismo hodili s Bogom, moramo mu revno služiti poput ranih Kristovih učenika