Blizu je oslobođenje za one koji su odani Bogu!
“Zna Jehova kako ljude odane Bogu izbaviti iz kušnje, a nepravednike sačuvati za dan suda da budu odrezani” (2. PETROVA 2:9, NS).
1. (a) S kakvim se uznemiravajućim stanjem suočava čovječanstvo u naše vrijeme? (b) Obzirom na to, koja ćemo pitanja razmatrati?
PROBLEMI života rastu za čitavo čovječanstvo. A to je slučaj i tamo gdje materijalnih stvari ima u izobilju, kao i tamo gdje ih ima vrlo malo. Posvuda prevladava nesigurnost. Kao da nestabilni ekonomski uvjeti već nisu dovoljan uzrok briga, ozbiljni ekološki problemi pogađaju planet Zemlju i ugrožavaju sav život na njoj. Bolesti uzimaju maha. Infektivna oboljenja, srčane bolesti i pošast raka uzimaju težak danak. Nemoral razara ljudske osjećaje i obiteljski život. Pored svega toga, svijet je zasićen nasiljem. Obzirom na ono s čime se suočava ljudsko društvo, realno se pitamo: Postoji li zdrav temelj za očekivanje skorog oslobođenja? Ako postoji, kako će to oslobođenje nastupiti? I tko će biti oslobođen? (Usporedi Habakuk 1:2; 2:1-3).
2, 3. (a) Zašto danas nalazimo da je ono što je rečeno u 2. Petrovoj 2:9 ohrabrujuće? (b) Na koja djela oslobađanja ukazuje Biblija kao temelj ohrabrenja?
2 To što se u naše vrijeme događa podsjeća nas na neka druga jako značajna razdoblja u ljudskoj povijesti. Apostol Petar skreće pažnju na djela oslobađanja koja je Bog izvršio u tim prilikama, a zatim upućuje na sljedeći ohrabrujući zaključak: “Zna Jehova kako ljude odane Bogu izbaviti iz kušnje” (2. Petrova 2:9, NS). Zapazimo kontekst ove izjave u 2. Petrovoj 2:4-10 (NS):
3 “Ako se Bog uistinu nije ustezao kazniti anđele koji su sagriješili nego ih je, bacivši ih u Tartar, predao jamama guste tame, kako bi ih sačuvao za sud; i nije se ustezao kazniti stari svijet, ali je sačuvao Nou, propovjednika pravednosti, zajedno sa sedmero drugih onda kad je naveo potop na svijet bezbožnih ljudi; i pretvorivši gradove Sodomu i Gomoru u pepeo osudio ih je, i tako bezbožnim ljudima postavio primjer stvari koje će doći; i oslobodio je pravednog Lota koji je bio jako ražalošćen raspuštenim ponašanjem ljudi koji prkose zakonu — jer je taj pravednik onim što je vidio i čuo dok je stanovao među njima dan za danom mučio svoju pravednu dušu zbog njihovih bezakonitih djela — zna Jehova kako ljude odane Bogu izbaviti iz kušnje, a nepravednike sačuvati za dan suda da budu odrezani, osobito, međutim, one koji idu za tijelom sa željom da ga oskvrne i koji prezrivo gledaju na gospodstvo.” Kao što pokazuje ovaj biblijski citat, ono što se događalo u Noinim danima i danima Lota puno je značenja i za nas.
Duh koji je prevladavao u Noinim danima
4. Zašto je Bog u Noinim danima Zemlju smatrao pokvarenom? (Psalam 11:5).
4 Povijesni izvještaj iz 6. poglavlja 1. Mojsijeve pokazuje nam da je Zemlja postala pokvarena u očima istinitog Boga. Zašto? Zbog nasilja. Nisu bili u pitanju pojedinačni slučajevi nasilnih zločina. U 1. Mojsijevoj 6:11 (NS) izvještava se: “Napunila se zemlja nasilja.”
5. (a) Kakav je stav ljudi doprinio nasilju u Noinim danima? (b) Na što je Enoh upozorio obzirom na bezbožnost?
5 Što je stajalo iza toga? Izvještaj iz 2. Petrove koji smo prije citirali spominje bezbožne ljude. Da, duh bezbožnosti širio se među ljudima. To nije uključivalo samo općenito nepoštivanje božanskog zakona, nego i prkosan stav prema samom Bogu.a A kad ljudi prkose Bogu, može li se očekivati da će ljubazno postupati prema svojim bližnjima? Prije nego što je rođen Noa, bezbožnost je već bila toliko raširena da je Jehova prouzročio da Enoh izrekne proročanstvo o ishodu toga (Juda 14, 15). Njihovo prkošenje Bogu uistinu je trebalo dovesti do izvršenja božanskog suda.
6, 7. Koja je situacija u vezi s anđelima uvelike doprinijela stanju kakvo je prevladavalo prije potopa?
6 Bio je i jedan drugi utjecaj koji je doprinio nasilju tih dana. U 1. Mojsijevoj 6:1, 2 (NS) skreće se pažnja na to kad se kaže: “A kad su ljudi počeli rasti brojem na površini tla, i kad su im se narodile kćeri, zbilo se da su sinovi pravoga Boga opazili ljudske kćeri kako su lijepe; i uzimali su si žene, naime, sve koje su odabrali.” Tko su bili ti “sinovi pravoga Boga”? To nisu bili ljudi. Ljudi su već stoljećima opažali lijepe žene i ženili ih. Ti sinovi Božji bili su anđeli koji su se materijalizirali. U Judi 6. retku (NS), opisani su kao ‘anđeli koji nisu sačuvali svoj prvobitni položaj, nego su napustili svoja prava boravišta’. (Usporedi 1. Petrova 3:19, 20.)
7 Kad su se ti nadljudski stvorovi materijalizirali i tako postali ljudi, te imali odnose s ljudskim kćerima, što je iz toga proizašlo? “U tim danima bili su na zemlji Nefilimi, a tako i potom, kad su sinovi pravoga Boga dalje imali odnose s ljudskim kćerima i one im rađale sinove, bili su oni silnici od davnine, ljudi na glasu.” Da, potomci te neprirodne zajednice bili su Nefilimi, silnici koji su koristili svoju nadnaravnu moć da tiraniziraju druge (1. Mojsijeva 6:4, NS).
8. Kako je Jehova reagirao na loše stanje na Zemlji?
8 Do čega je dovela ta situacija? “I Jehova je vidio da je čovjekovo nevaljalstvo na zemlji obilno i da je svaka sklonost misli srca njegova uvijek samo zla.” Kako je Jehova reagirao na to? “Jehova je osjetio žaljenje što je stvorio ljude na zemlji i zaboljelo ga je u srcu.” To ne znači da je Bog smatrao da je pogriješio kad je stvorio ljudski rod, nego je osjetio žaljenje što je, nakon što je stvorio ljude, njihovo ponašanje postalo tako zlo da ih je morao uništiti (1. Mojsijeva 6:5-7, NS).
Put koji je vodio ka oslobođenju
9. (a) Zašto je Bog bio milostiv s Noem? (b) Koje je informacije Bog unaprijed dao Nou?
9 Što se Noe tiče, on je “našao naklonost u Jehovinim očima (...) Noa je bio pravedan čovjek. Pokazao se neporočnim među svojim suvremenicima. Noa je hodio s pravim Bogom” (1. Mojsijeva 6:8, 9, NS). Zato je Jehova unaprijed upozorio Nou da će navesti sveopći potop i poučio je Nou da sagradi arku. Čitavo čovječanstvo, osim Noe i njegove obitelji, bit će zatrto sa površine Zemlje. Čak će i životinjska stvorenja biti uništena, osim nekolicine predstavnika svake temeljne vrste koje je Noa trebao smjestiti u arku (1. Mojsijeva 6:13, 14, 17).
10. (a) Kakvu pripremu je zahtijevalo spasenje i kako veliki je to bio posao? (b) Što je pažnje vrijedno s obzirom na način kako je Noa izvršio zadatak?
10 Ta napredna spoznaja postavila je na Nou tešku odgovornost. Arku se moralo sagraditi. Oblikom je trebala biti kao ogromni kovčeg s oko 40 000 kubičnih metara korisnog prostora. Noa je trebao taj prostor napuniti hranom, a zatim prikupiti životinje, ptice — “od svakoga tijela” — da bi bili sačuvani (1. Mojsijeva 6:19). To je bio projekt na kojem je trebalo godinama raditi. Kako je Noa reagirao? “On je zatim učinio po svemu što mu je zapovijedio Bog. Upravo je tako učinio” (1. Mojsijeva 6:14-16, 19-22, NS; Jevrejima 11:7).
11. Kakva je važna odgovornost bila na Noi obzirom na njegovu obitelj?
11 Dok je obavljao taj posao, Noa je morao odvojiti i vrijeme da bi izgradio duhovnost svoje obitelji. Trebalo ih je zaštititi da ne bi usvojili nasilne puteve i prkosan stav ljudi koji su ih okruživali. Bilo je važno da ne budu previše zaokupljeni svakodnevnim životnim poslovima. Bog im je povjerio posao kojeg su trebali obaviti, i bilo je presudno da svoj život izgrade oko toga. Mi znamo da se Noina obitelj odazvala njegovim poukama i dijelila njegovu vjeru, jer se u Bibliji s odobravanjem govori o Noi, njegovoj ženi, o njihova tri sina i njihove tri žene (1. Mojsijeva 6:18; 1. Petrova 3:20).
12. Kako pokazuje 2. Petrova 2:5, koju je odgovornost Noa vjerno ispunio?
12 Noa je imao još jednu odgovornost — upozoravati o nastupajućem potopu i objavljivati zašto će do njega doći. Očito je da je on vjerno udovoljio toj odgovornosti, jer Božja riječ o njemu govori kao o ‘propovjedniku pravednosti’ (2. Petrova 2:5, NS).
13. S kakvim se stanjem suočio Noa dok je obavljao svoje od Boga mu dano zaduženje?
13 Razmislimo o okolnostima pod kojima je Noa obavljao taj zadatak. Stavimo se u njegov položaj. Kad bi ti bio Noa ili netko iz njegove obitelji, bio bi okružen nasiljem koje su vršili Nefilimi i bezbožni ljudi. Izravno bi se suočio s utjecajem buntovnih anđela. Dok bi radio na arki, bio bi predmet ismijavanja. I dok bi iz godine u godinu upozoravao na nastupajući potop, utvrdio bi da su ljudi toliko zaokupljeni svojim svakodnevnim poslovima da “nisu ni zamijetili” — to jest, “dok nije došao potop i sve ih odnio” (Matej 24:39, NS; Luka 17:26, 27).
Što za tebe znači Noino iskustvo?
14. Zašto nama danas nije teško razumjeti situaciju s kojom su se suočili Noa i njegova obitelj?
14 Većini nas nije teško zamisliti tu situaciju. Zašto? Jer su prilike u našim danima vrlo slične onima koje su prevladavale u danima Noe. Isus Krist je rekao da to treba očekivati. U velikom proročanstvu o vremenu svoje prisutnosti tokom svršetka sustava stvari, Isus je prorekao: “Upravo kakvi su bili Noini dani, takva će biti i prisutnost Sina čovječjega“ (Matej 24:37, NS).
15, 16. (a) Na koji način je danas, kao i u Noinim danima, Zemlja ispunjena nasiljem? (b) Kakvom su nasilju izloženi Jehovini sluge?
15 Je li zaista tako? Je li svijet danas napunjen nasiljem? Da! U ovom stoljeću preko stotinu milijuna ljudi poginulo je u ratovima. Neki od vas izravno su osjetili posljedice toga. Još vas je više ugroženo od kriminalaca kojima je namjera da se dokopaju vašeg novca ili drugih vrijednosti. A mladi su izloženi nasilju u školi.
16 Međutim, Jehovini sluge doživljavaju nešto više nego što su to ratna razaranja i zločinačko nasilje u općenitom. Oni su predmetom nasilja i zato što nisu dio svijeta, nego se trude biti ljudi odani Bogu (2. Timoteju 3:10-12). Ponekad to nasilje poprima samo oblik gurkanja ili šamaranja; u drugim slučajevima to uključuje uništavanje imovine, premlaćivanje i čak ubojstva (Matej 24:9).
17. Je li danas bezbožnost uzela maha? Objasni.
17 Dok vrše takvo nasilje, bezbožni ljudi povremeno drsko izjavljuju svoj prezir prema Bogu. U jednom području u Africi, policija je izjavila: “Mi imamo vlast. Vi idite Bogu, ako postoji, i zamolite ga da vam dođe pomoći.” Jehovini svjedoci su se u zatvorima i koncentracionim logorima suočavali s ljudima kakav je bio npr. Baranowsky, u Sachsenhausenu u Njemačkoj, koji je izazivački rekao: “Ja se borim s Jehovom. Vidjet ćemo tko je jači, ja ili Jehova.” Ubrzo nakon toga Baranowsky se razbolio i umro; ali, drugi su i dalje nastavili pokazivati takav stav. Službena lica koja sudjeluju u progonima nisu jedini koji pokazuju prezir prema Bogu. Posvuda u svijetu sluge Božji čuju i vide stvari koje dokazuju da oni koji u njima sudjeluju nemaju u svojim srcima strah Božji.
18. Na koje načine zli duhovi doprinose uzburkanom stanju čovječanstva?
18 U ovim danima koji su toliko nalik Noinim, i mi smo svjedoci utjecaja zlih duhova (Otkrivenje 12:7-9). Ti demoni su isti oni anđeli koji su se u danima Noe materijalizirali kao ljudi i uzimali si žene. Kad je nastupio potop, njihove žene i djeca bili su uništeni, a ti neposlušni anđeli morali su se vratiti natrag u duhovno područje. Više im nije bilo mjesta u Jehovinoj svetoj organizaciji, nego su bili otpremljeni u Tartar, stanje guste tame, odrezani od božanskog svjetla (2. Petrova 2:4, 5). Djelujući pod Sotoninim vodstvom, oni su i dalje zadržali bliski kontakt s ljudima i, iako se više ne mogu materijalizirati, pokušavaju upravljati muškarcima, ženama i čak djecom. Nešto od toga vrši se kroz okultne postupke. Isto tako, oni potiču ljude na postupke suprotne ljudskom razumu kojima uništavaju jedni druge. No, to nije sve.
19. (a) Na koga demoni naročito usmjeravaju svoju mržnju? (b) Na što nas demoni žele prisiliti?
19 Biblija otkriva da demoni vode rat protiv onih “koji drže Božje zapovijedi i imaju djelo svjedočenja za Isusa” (Otkrivenje 12:12, 17, NS). Ti zli duhovi glavni su podstrekači progonstva Jehovinih slugu (Efežanima 6:10-13). Koriste se svakim zamislivim sredstvom da bi primorali ili naveli vjerne ljude da prekrše svoju besprijekornost prema Jehovi i prestanu objavljivati Jehovino Kraljevstvo i Isusa kao mesijanskog Kralja.
20. Kako demoni pokušavaju omesti ljude koji se žele osloboditi njihove vlasti? (Jakov 4:7).
20 Demoni pokušavaju omesti ljude koji teže za izbavljenjem od njihovog tlačiteljskog utjecaja. Jedna bivša spiritiskinja iz Brazila priča da, kad su Svjedoci posjetili njen dom, demonski glasovi davali su joj naredbe da ne otvara vrata; ali otvorila je, i upoznala istinu. U mnogim područjima demoni direktno koriste ljude koji se bave čaranjima da bi zaustavili djelo Jehovinih svjedoka. Naprimjer, u jednom mjestancu u Surinamu protivnici Jehovinih svjedoka povezali su se s jednim spiritistom koji je bio dobro poznat kao onaj koji može prouzročiti iznenadnu smrt ljudi time da jednostavno u njih uperi magični štap. Taj se spiritist, uz pratnju plesača i bubnjara, opsjednut demonom, suočio s Jehovinim svjedocima. Izgovorio je čarobne riječi i uperio u njih svoj štap. Mještani su očekivali da će se Svjedoci srušiti mrtvi, ali srušio se spiritist, pao je u nesvijest i njegovi zbunjeni pristaše morali su ga brzo odnijeti.
21. Kao i u Noinim danima, kako većina ljudi reagira na naše propovijedanje, i zašto?
21 U područjima gdje se čarobnjaštvo i vradžbine ne prakticiraju tako otvoreno, svaki Svjedok Jehove doživio je što to znači pokušavati propovijedati ljudima koji su toliko zaokupljeni svojim svakodnevnim poslovima da ne žele da ih se u tome ometa. Kao što je bilo i u Noinim danima, velika većina ‘ni ne zamjećuje’ (Matej 24:37-39, NS). Neki se možda dive našem jedinstvu i dostignućima, ali naše djelo duhovne izgradnje — što uključuje mnoge sate provedene u osobnom studiju, redovito pohađanje sastanaka i službu propovijedanja — sve to njima izgleda luckasto. Smiju se našem pouzdanju u Božja obećanja iz njegove Riječi, jer su njihovi životi usredotočeni na materijalne stvari i putena zadovoljstva koja si sada mogu priuštiti.
22, 23. Kako događaji Noinog vremena pružaju sigurno jamstvo da će Jehova izbaviti iz kušnje ljude odane Bogu?
22 Hoće li Jehovini lojalni sluge zauvijek biti podvrgnuti zlostavljanju onih koji nemaju ljubavi prema Bogu? Ni u kom slučaju! Što se dogodilo u Noinim danima? Noa je pod Božjim vodstvom ušao u dovršenu arku. Tada, u božanski određeno vrijeme, “razvališe se svi izvori velikoga bezdana i otvoriše se ustave nebeske”. Potop je trajao sve dotle dok nisu bile prekrivene planine (1. Mojsijeva 7:11, 17-20). Anđeli koji su napustili svoja prava boravišta bili su prisiljeni napustiti svoja materijalizirana ljudska tijela i vratiti se u duhovno područje. Nefilimi i preostali “svijet bezbožnih ljudi”, uključujući i one koji su bili previše ravnodušni da bi postupili u skladu s Noinim upozorenjem, bili su uništeni. S druge strane, Noa i njegova žena, njihova tri sina i njihove žene bili su spašeni. Tako je Jehova Nou i njegovu obitelj izbavio iz kušnje u kojoj su toliko godina morali lojalno ustrajati.
23 Hoće li Jehova isto učiniti i danas s onima koji su mu odani? U to uopće ne treba sumnjati. On je to obećao, a on ne može lagati (Titu 1:2; 2. Petrova 3:5-7).
[Bilješka]
a “Anomia je neobaziranje ili prezir prema Božjim zakonima; asebeia [imenični oblik riječi koja se prevodi ‘bezbožni ljudi’] isti je stav prema Božjoj Osobi” (Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words, svezak 4, stranica 170).
Sjećaš li se?
◻ Kako je Petar pokazao da Jehova zna kako ljude odane Bogu izbaviti iz kušnje?
◻ Koji su činioci doprinjeli nasilju u Noinim danima?
◻ Koje je odgovornosti imao Noa obzirom na to da se približavao opći potop?
◻ Kakve paralele s Noinim danima vidimo u naše vrijeme?
[Slika na stranici 21]
Izgradnja arke uključivala je mnoge godine napornog rada
[Slika na stranici 22]
Noa je posvetio vrijeme izgradnji duhovnosti svoje obitelji