Razabrati što smo u vrijeme Spomen-svečanosti
“Kad bismo razabrali što smo, ne bismo bili suđeni ... da ne budemo osuđeni” (1. KORINĆANIMA 11:31, 32, NS).
1. Što pravi kršćani svakako žele izbjeći, i zašto?
KRŠĆANIN sigurno nikad ne bi poželio biti nepovoljno osuđen od Jehove. Kad bismo izazvali negodovanje ‘Suca cijele zemlje’ to bi moglo dovesti do toga da ‘budemo osuđen sa svijetom’ i ne postignemo spasenje. To je slučaj bilo da se nadamo životu na nebu s Isusom ili beskrajnom životu u zemaljskom raju (1. Mojsijeva 18:25; 1. Korinćanima 11:32).
2, 3. U kojoj stvari bismo mogli biti nepovoljno osuđeni, i što je Pavao o tome rekao?
2 U 11. poglavlju 1. Korinćanima apostol Pavao je govorio o jednom području gdje bismo mogli biti osuđeni. Iako je Pavao svoje riječi uputio pomazanim kršćanima, njegov je savjet važan za sve, naročito u ovo vrijeme. Ako razaberemo što smo, to nam može pomoći da primimo Božje priznanje i da ne budemo osuđeni. Govoreći o godišnjoj proslavi Gospodinove večere, Pavao je pisao:
3 “Gospodin Isus one noći u koju bijaše izdan uze kruh te zahvali, razlomi ga i reče: ‘Ovo je tijelo moje koje je za vas. Ovo činite za moju uspomenu!’ Isto tako uze i kalež poslije večere, te reče: ‘Ovaj je kalež Novi savez u mojoj krvi. Ovo činite svaki put kad ga pijete, na moju uspomenu!’ Uistinu, svaki put kad jedete ovaj kruh i pijete ovaj kalež navješćujete smrt Gospodnju dok on ne dođe” (1. Korinćanima 11:23-26, St).a
4. Što će se dogoditi uvečer 10. aprila 1990?
4 Jehovini svjedoci će 10. aprila 1990, nakon zalaska sunca, proslaviti Spomen-svečanost prisjećanja na Kristovu smrt. U većini slučajeva sastat će se za tu priliku svaka skupština zasebno; tako će biti mjesta i za one koji nisu Jehovini svjedoci. Kako će izgledati taj sastanak? Održat će se biblijsko predavanje, a zatim će se, nakon molitve, pronositi kruh. Nakon slijedeće molitve pronosit će se čaša. Umjesto nekog formalnog rituala ili krute procedure, broj tanjura s kruhom i broj čaša, te način kako će se pronositi, bit će određen prema mjesnim prilikama. Glavno je da te pojedinosti budu dostupne svima prisutnima, iako većina neće ni jesti ni piti, nego će jednostavno te simbole proslijediti dalje. Međutim, što se to pronosi i što znače ti simboli? Isto tako, što bismo trebali unaprijed znati da bismo mogli razabrati što smo?
“Ovo je tijelo moje”
5, 6. (a) Što je Isus učinio s kruhom? (b) Kakav je on kruh upotrijebio?
5 Pročitali smo što je Pavao ‘primio od Gospodina’ u vezi Spomen-svečanosti. Postoje i izvještaji trojice pisaca evanđelja, od kojih je jedan bio prisutan kad je Isus ustanovio ovu svečanost (1. Korinćanima 11:23; Matej 26:26-29; Marko 14:22-25; Luka 22:19, 20). Ovi izvještaji govore da je Isus najprije uzeo kruh, pomolio se, a zatim ga je razlomio i razdijelio. Kakav je to bio kruh? Kakav se kruh upotrebljava danas? Što on znači i što predstavlja?
6 Na raspolaganju su bile pojedinosti židovskog pashalnog objeda, a jedna od njih je beskvasni kruh, koji je Mojsije nazvao “beskvasni kruh — kruh nevoljnički” (5. Mojsijeva 16:3, St; 2. Mojsijeva 12:8). Taj je kruh bio spravljen od pšeničnog brašna bez dodataka kvasca, soli ili začina. Budući da je bio beskvasan (hebrejski: mats·tsahʹ), bio je tanak i krhak; trebalo ga je razlomiti na manje komadiće (Marko 6:41; 8:6; Djela apostolska 27:35).
7. Kakav kruh upotrebljavaju Jehovini svjedoci tokom Spomen-svečanosti?
7 Kao što je Isus na Gospodinovoj večeri upotrijebio beskvasni kruh, tako čine danas i Jehovini svjedoci. Uobičajeni židovski maces služi toj svrsi ako je spravljen bez dodatnih sastojaka, kao što su sol, luk i jaja. (Maces koji sadrži takve dodatke teško bi mogao odgovarati opisu “kruh nevoljnički”.) Osim toga, skupštinski starješine mogu zadužiti nekoga da od tijesta spravljenog od pšeničnog brašna i vode ispeče beskvasni kruh. Ako se ne može nabaviti pšenično brašno, beskvasni kruh može se spraviti i od drugog brašna. Tijesto se tanko izvalja i peče na malo zauljenoj tavi.
8. Zašto je beskvasni kruh prikladan simbol, i što znači jesti ga? (Jevrejima 10:5-7; 1. Petrova 4:1).
8 Takav kruh je prikladan jer ne sadrži kvasac, kojim se u Bibliji predstavlja iskvarenost ili grijeh. Pavao je u vezi jednog nemoralnog čovjeka u skupštini dao sljedeći savjet: ‘Malo kvasca sve tijesto ukvasa. Očistite stari kvasac da budete novo tijesto, kao što i jeste beskvasni jer već je žrtvovana Pasha naša, Krist. Zato svetkujemo, ne sa starim kvascem ni s kvascem zloće i pakosti, nego s beskvasnim kruhovima čistoće i istine’ (1. Korinćanima 5:6-8, Duda-Fućak; usporedi Matej 13:33; 16:6, 12). Beskvasni kruh je prikladan simbol Isusovog ljudskog tijela, jer je bio “lojalan, bezazlen, neokaljan, odvojen od grešnika” (Jevrejima 7:26, NS). Isus je bio prisutan u savršenom ljudskom tijelu onda kad je rekao apostolima: “Uzmite, jedite [ovaj kruh]; ovo je tijelo moje” (Matej 26:26). Onaj tko jede taj kruh znači da razumije kakvu korist za njega ima Isusova žrtva, i prihvaća je. No, tu je uključeno više toga.
Što predstavlja vino?
9. Koji je drugi simbol Isus rekao da treba upotrijebiti?
9 Isus je upotrijebio i drugi simbol: “I uze čašu, zahvali i dade im govoreći: ‘Pijte iz nje svi! Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge prolijeva na otpuštanje grijeha’” (Matej 26:27, 28, Duda-Fućak). Što je bilo u toj zajedničkoj čaši koju je proslijedio, i što to znači za nas dok težimo tome da razaberemo što smo?
10. Na koji način je vino našlo svoje mjesto u židovskoj Pashi?
10 Kad je Mojsije prvi put ustanovio praznik Pashe, nije spomenuo nikakvo piće. Mnogi izučavatelji smatraju da je vino uvedeno u Pashu mnogo kasnije, možda u drugom stoljeću pr. n. e.b U svakom slučaju, upotreba vina prilikom ovog obroka bila je uobičajena u prvom stoljeću, i Isus tome nije prigovorio. Kad je uspostavio Spomen-svečanost, upotrijebio je pashalno vino.
11. Kakva vrsta vina je prikladna za Gospodinovu večeru?
11 Budući da se Pasha odvijala dugo nakon berbe grožđa, Isus nije upotrijebio neuzavreli sok, nego crveno vino koje je prikladno predstavljalo njegovu krv. (Usporedi Otkrivenje 14:20.) Kristovoj krvi nije trebalo ništa pridodati, pa je prikladno bilo čisto vino, a ne vino ojačano rakijom (kao naprimjer porto, šeri ili muškat) ili vino kojem su dodane trave (vermut, Dubonnet ili mnogi aperitivi.) Ne moramo se, međutim, brinuti oko toga kako je vino spravljeno, naime da li je tokom fermentacije dodano nešto šećera da mu se poboljša okus ili sadržaj alkohola ili je upotrijebljeno malo sumpora da se spriječi kvarenje.c Mnoge skupštine upotrebljavaju kupovno crveno vino (kao što je Chianti, Burgundac, Beaujolais ili Bordeaux) ili pak jednostavno domaće crveno vino. Vino i kruh su samo simboli, pa se stoga sve što je neiskorišteno može odnijeti kući i kasnije iskoristiti jednostavno kao i sva ostala hrana ili piće.
12. Što je, prema Isusovim riječima, predstavljalo vino?
12 Činjenica da je Isus u pashalnoj noći govorio o svojoj krvi možda je podsjetila na janjeću krv davno u Egiptu. Ali, zapazimo kako je Isus zapravo načinio drugačiju usporedbu, rekavši: “Ova čaša znači novi savez na temelju moje krvi, koja se u vašu korist treba proliti” (Luka 22:20, NS). Bog je ranije načinio savez s nacijom tjelesnog Izraela i taj je savez ustanovljen krvlju žrtvovanih životinja. Postoji povezanost između krvi tih životinja i Isusove krvi. Obe su uključene u Božje ustanovljenje saveza s njegovim narodom (2. Mojsijeva 24:3-8; Jevrejima 9:17-20). Karakteristika saveza Zakona bila je da je tjelesni Izrael imao izgled da od njega bude sastavljen narod kraljeva-svećenika (2. Mojsijeva 19:5, 6). Međutim, nakon što je Izrael propustio držati Jehovin savez, rekao je da će prijašnji savez zamijeniti novim savezom (Jevrejima 9:1, 15; Jeremija 31:31-34). Čaša vina koju je Isus sada proslijedio svojim vjernim apostolima predstavljala je taj novi savez.
13, 14. (a) Što znači biti u novom savezu? (b) Što naznačava nečije uzimanje simbola?
13 Kršćani uzeti u taj novi savez počeli su formirati duhovnu naciju kraljeva-svećenika (Galaćanima 6:16). Apostol Petar je pisao: “Vi ste ‘izabrani rod, kraljevsko svećenstvo, narod za posebnu svojinu, da objavite nadaleko odličnosti’ onoga koji vas je pozvao iz tame u svoje čudesno svjetlo” (1. Petrova 2:9, NS). Jasno je kakvo spasenje oni primaju — život na nebu kao suvladari s Isusom. Otkrivenje 20:6 (NS) to potvrđuje: “Sretan je i svet svatko tko ima udio u prvom uskrsenju ... oni [će] biti svećenici Božji i Kristovi, i vladat će s njim kao kraljevi tisuću godina.”
14 Doista, nakon što je Isus uputio svoje učenike da jedu kao simbole kruh i piju vino, rekao im je da će ‘jesti i piti za njegovim stolom u njegovom kraljevstvu, i sjedjeti na prijestoljima da bi sudili dvanaest plemena Izraelovih’ (Luka 22:28-30). Stoga uzimanje simbola na Spomen-svečanosti znači više nego samo vjerovati u Isusovu žrtvu. Svaki kršćanin mora prihvatiti otkupninu i pokazati vjeru ukoliko želi postići vječni život bilo na nebu ili na Zemlji (Matej 20:28; Ivan 6:51). Ali, uzimanje simbola naznačava da je netko u novom savezu, izabran da bude s Isusom u njegovom Kraljevstvu.
Trebamo razabrati što smo u vrijeme Spomen—svečanosti
15. Kako je Isus pružio novu nadu Božjim slugama?
15 Kao što je objašnjeno u prethodnom članku, prije Isusovog vremena Božji lojalni sluge nisu imali nadu da će ići na nebo. Radosno su očekivali da će postići vječni život na Zemlji, prvobitnom ljudskom domu. Isus Krist je prvi uskrsnuo kao duh, te je bio prvi od ljudi koji je uzet na nebo (Efežanima 1:20-22; 1. Petrova 3:18, 22). Pavao je to potvrdio, pišući: “Imamo ... slobodan ulaz u Svetinju po krvi Isusovoj — put nov i živ što nam ga On otvori” (Jevrejima 10:19, 20, Duda-Fućak). Tko će biti sljedeći, nakon što je Isus otvorio put?
16. Što nosi budućnost onima koji uzimaju kruh i vino?
16 U noći kad je Isus ustanovio Gospodinovu večeru rekao je svojim lojalnim apostolima da priprema za njih mjesto na nebu (Ivan 14:2, 3). Sjetimo se, međutim, da je Isus rekao i to da će oni koji uzimaju kruh i vino biti u njegovom Kraljevstvu i sjesti na prijestolja da bi sudili. Hoće li to biti jedino apostoli? Ne, jer je kasnije apostol Ivan saznao da će i drugi kršćani pobijediti i ‘sjesti s Isusom na njegovo prijestolje’, te će zajedno oni biti ‘kraljevstvo i svećenici da bi vladali nad zemljom’ (Otkrivenje 3:21; 5:10). Ivan je saznao i ukupni broj kršćana koji su “kupljeni sa zemlje” — 144 000 (Otkrivenje 14:1-3, NS). Budući da je to relativno mala skupina, “malo stado” u usporedbi sa svima koji su tokom stoljeća obožavali Boga, posebna pažnja potrebna je da bismo u vrijeme Spomen-svečanosti razabrali što smo (Luka 12:32).
17, 18. (a) U kakav su običaj zapali neki kršćani u Korintu? (b) Zašto je prekomjerno jelo i piće bilo tako opasno? (Jevrejima 10:28-31).
17 Pavao je to naglasio u svom pismu Korinćanima u vrijeme kad su neki apostoli bili još na životu i kad je Bog pozivao kršćane ‘da budu sveti’. Pavao je rekao da se loš običaj razvio među onima koji su tamo bili dužni uzimati simbole. Neki su prije obilno jeli i pili, što ih je učinilo pospanima i otupjelo im osjetila. Posljedica je bila da nisu mogli ‘razabrati tijelo’, Isusovo fizičko tijelo predstavljeno kruhom. Je li to bilo tako ozbiljno? Da! Time što su nedostojno jeli i pili, postali su ‘krivi obzirom na tijelo i krv Gospodinovu’. Da su bili misaono i duhovno budni, ‘mogli su razabrati što su i ne bi bili suđeni’ (1. Korinćanima 1:2; 11:20-22, 27-31, NS).
18 Što su kršćani trebali razabrati i kako? U prvom redu, trebali su u srcu i mislima cijeniti svoje pozvanje da budu među 144 000 nasljednika nebeskog života. Kako su to razabrali, i trebaju li mnogi danas vjerovati da pripadaju toj maloj skupini koju Bog izabire još od apostolskih dana?
19. Što pokazuje situacija koja je prevladavala tokom Spomen-svečanosti 1989?
19 Zapravo samo vrlo malo kršćana danas razabire to o sebi. Na proslavi Gospodinove večere 1989. godine u skupštinama Jehovinih svjedoka širom svijeta okupilo se 9 479 000 ljudi. Oko 8 700 se izjasnilo da imaju nadu da će ‘biti spašeni za nebesko kraljevstvo’ (2. Timoteju 4:18, NS). Velika većina — da, milijuni drugih lojalnih, blagoslovljenih kršćana koji su bili prisutni razabrati su da je njihova punovaljana nada da žive zauvijek na Zemlji.
20. Kako je 144 000 dobilo na znanje da su pozvani? (1. Ivanova 2:27).
20 Na Pentekost (blagdan Pedesetnice) 33 g. n. e. Bog je počeo izabirati 144 000 za nebeski život. Budući da je ta nada bila nova i nisu je gajili Božji sluge prije Isusovog vremena, kako su ti izabrani mogli znati ili biti uvjereni u tu nadu? Razabrali su to prije nego što su primili svjedočanstvo o tome putem Božjeg svetog duha. To ne znači da su vidjeli taj duh (jer to nije osoba) ili da su imali neku mentalnu sliku o duhu koji razgovara s njima, niti su čuli glasove iz duhovnog carstva. Pavao objašnjava: “Sam duh svjedoči s našim duhom da smo djeca Božja ... Onda smo i nasljednici; nasljednici dakako Božji, a sunasljednici s Kristom, ako trpimo zajedno da se zajedno i proslavimo” (Rimljanima 8:16, 17, NS).
21. (a) Kako pomazanici znaju da imaju nebesku nadu? (1. Korinćanima 10:15-17).(b) Kakve su osobe pomazanici, i kako skromno svjedoče o svojoj nadi?
21 Ovo svjedočanstvo, ili spoznaja, preusmjerava njihovo razmišljanje i nadu. Još uvijek su ljudi, raduju se dobrim stvarima Jehovinih djela stvaranja, no glavno usmjerenje njihovog života i predmet razmišljanja je da budu sunasljednici s Kristom. Oni do toga nisu došli putem osjećaja. To su normalni pojedinci, uravnoteženi u svojim gledištima i ponašanju. No, pošto su posvećeni Božjim duhom uvjereni su u svoje pozvanje i nemaju nikakve ustrajnije sumnje u vezi toga. Shvaćaju da će njihovo spasenje biti na nebu ukoliko se pokažu vjerinima (2. Solunjanima 2:13; 2. Timoteju 2:10-12). Budući da razumiju što za njih znači Isusova žrtva i razabiru da su duhom pomazani kršćani, oni skromno uzimaju simbole na Spomen-svečanosti.
22. Što će razabrati većina onih koji će prisustvovati Gospodinovoj večeri?
22 Većina onih koji će se poslušno okupiti 10. aprila nema tu nadu, jer ih Bog nije pomazao duhom niti ih pozvao u nebeski život. Kao što znamo, Bog je počeo izabirati 144 000 još u danima apostola. Ali, po završetku tog poziva, treba očekivati da drugi koji ga dolaze obožavati imaju nadu koju je gajio Mojsije, David, Ivan Krstitelj i drugi vjerni ljudi koji su umrli prije nego što je Isus otvorio put za život na nebu. Tako milijuni lojalnih i revnih kršćana danas ne uzimaju simbole na Spomen-svečanosti. Takvi kršćani razabiru što su pred Bogom u tom smislu što uviđaju svoju punovaljanu nadu. Korist koju imaju od Isusove krvi i tijela sastoji se u tome što su im oprošteni grijesi i što će postići beskrajni život na Zemlji (1. Petrova 1:19; 2:24; Otkrivenje 7:9, 15).
23. Zašto će Spomen-svečanost biti radosna proslava? (Usporedi 2. Dnevnika 30:21.)
23 Budimo, dakle, radosni očekujući radosnu proslavu na dan 10. aprila. Bit će to vrijeme kad ćemo morati upotrijebiti sposobnost razlučivanja, ali i vrijeme radosti, radosti za mali broj onih s nebeskom nadom koji će s pravom i poslušno uzeti kruh i vino (Otkrivenje 19:7). No, bit će to radost i za milijune sretnih kršćana koji će te večeri promatrati i učiti i koji se nadaju da će se zauvijek na Zemlji prisjećati te značajne proslave (Ivan 3:29).
[Bilješke]
a “Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh, zahvalivši razlomi i reče: ‘Ovo je tijelo moje — za vas. Ovo činite meni na spomen’. Tako i čašu po večeri govoreći: ‘Ova čaša novi je Savez u mojoj krvi. Ovo činite kad god pijete, meni na spomen’” (Novi zavjet, prijevod Bonaventure Dude i Jerka Fućka).
b Jedan izučavatelj nudi slijedeće gledište o tome zašto je dodano vino: “[Pasha] više nije bila svečano godišnje okupljanje muškaraca; to je trebala postati prigoda za obiteljsko slavlje, u kojoj je pijenje vina sasvim prirodno našlo svoje mjesto” (The Hebrew Passover—From the Earliest Times to A.D. 70, od J. B. Segala).
c Od drevnih vremena su se sol, bjelanjci jaja i drugi sastojci upotrebljavali za pročišćavanje vina ili za poboljšanje boje i okusa, a Rimljani su u proizvodnji vina čak upotrebljavali i sumpor kao dezinfekcijsko sredstvo.
Kako bi odgovorio?
◻ Zašto se tokom Spomen-svečanosti pronosi beskvasni kruh, i što on simobolizira?
◻ Kakva se čaša pronosi tokom Gospodinove večere, i što ona predstavlja?
◻ Zašto je u vezi Spomen-svečanosti potrebna sposobnost razlučivanja?
◻ Zašto radosno očekuješ Spomen-svečanost?