‘Kolika je dobrota njegova!’

1, 2. Tko sve ima koristi od Božje dobrote, i kako Biblija ističe tu osobinu?

OKUPANI toplim zrakama sunca koje zalazi, nekoliko dugogodišnjih prijatelja uživa u jelu pod vedrim nebom, smiju se i pričaju dok se dive onome što vide. Negdje daleko ratar gleda svoja polja i zadovoljno se smiješi jer se nad njima nadvijaju tamni oblaci, a prve kapi kiše padaju na žedno tlo. Drugdje pak muž i žena radosno promatraju dijete kako čini svoje prve nesigurne korake.

² Bez obzira na to jesu li te osobe toga svjesne ili nisu, one izvlače korist iz istog — dobrote Jehove Boga. Vjernike se može često čuti kako kažu: “Bog je dobar.” Biblija to još više ističe. Ona kaže: ‘Kolika je dobrota njegova!’ (Zaharija 9:17). No čini se da malo tko danas zna što doista znače ove riječi. Što dobrota Jehove Boga zapravo uključuje i kako ta Božja osobina utječe na svakog od nas?

3, 4. Što je dobrota, i zašto se Jehovinu dobrotu može najbolje opisati kao izraz njegove ljubavi?

³ U mnogim suvremenim jezicima “dobrota” je pomalo općenita riječ. Međutim, Biblija nas uči da se dobrota nipošto ne koristi na taj način. Ona se u prvom redu odnosi na vrlinu, ili moralnu vrsnoću. Dakle, u neku ruku možemo reći da dobrota prožima Jehovu. Sve njegove osobine — uključujući i moć, pravdu i mudrost — u potpunosti su dobre. Pa ipak, dobrotu se najbolje može opisati kao izraz Jehovine ljubavi. Zašto?

⁴ Dobrota je aktivno svojstvo koje se očituje u zauzimanju za druge. Apostol Pavao je ukazao na to da je ona ljudima čak privlačnija od pravednosti (Rimljanima 5:7). Od pravednog se čovjeka može očekivati da će se vjerno držati zakonskih uvjeta, ali dobar čovjek čini više. On preuzima inicijativu, aktivno tražeći načine da pomogne drugima. Kao što ćemo vidjeti, i na taj način Jehova uistinu pokazuje dobrotu. Dakako, ta dobrota proizlazi iz Jehovine beskrajne ljubavi.

5-7. Zašto Isus nije želio da ga se naziva ‘dobri Učitelj’, i koju je veliku istinu time potvrdio?

⁵ I kad je u pitanju dobrota, Jehovi nema premca. Kratko prije nego što je Isus umro, prišao mu je jedan čovjek da ga nešto upita i obratio mu se s “dobri Učitelju”. Isus je odgovorio: “Zašto me zoveš dobrim? Nitko nije dobar, osim jednoga, Boga” (Marko 10:17, 18). Možda ti taj odgovor djeluje zbunjujuće. Zašto je Isus ispravio tog čovjeka? Nije li Isus zaista bio ‘dobri Učitelj’?

⁶ Očito je taj čovjek izraz ‘dobri Učitelj’ koristio kao laskavu titulu. Isus je skromno pripisao tu slavu svom nebeskom Ocu, koji je dobar u najpotpunijem smislu (Priče Salamunove 11:2, NS). No Isus je također potvrdio jednu veliku istinu. Jedino je Jehova uzor u dobroti. Samo on ima suvereno pravo odlučivati što je dobro, a što loše. Adam i Eva su se pobunili i okusili plod s drveta spoznaje dobra i zla, nastojeći prisvojiti to pravo za sebe. Za razliku od njih, Isus ponizno prepušta svom Ocu da odredi moralna mjerila.

⁷ Pored toga, Isus je znao da je Jehova izvor svega što je istinski dobro. On je Davalac ‘svakog dobrog dara i svakog savršenog poklona’ (Jakov 1:17). Razmotrimo kako Jehovina velikodušnost svjedoči o njegovoj dobroti.

 8. Kako je Jehova pokazao dobrotu prema svim ljudima?

⁸ Svi ljudi koji su ikada živjeli okoristili su se Jehovinom dobrotom. U Psalmu 145:9 stoji: “Dobar je Jehova prema svima.” Koji su neki primjeri njegove neizmjerne dobrote? Biblija kaže: “Sebe nije ostavio bez svjedočanstva čineći dobro, dajući vam kišu s neba i plodna razdoblja, do sita puneći vaša srca jelom i veseljem” (Djela apostolska 14:17). Jesi li ikada osjetio koliko oduševljenje može izazvati neki ukusni obrok? Da Jehova u svojoj dobroti Zemlju nije stvorio s nepresušnim zalihama svježe vode i ‘plodnim razdobljima’ kako bi hrane bilo u izobilju, ne bismo imali što jesti. Jehova je tu dobrotu pokazao prema svima, a ne samo prema onima koji ga ljube. Isus je rekao: “On daje da njegovo sunce izlazi zlima i dobrima i da kiša pada pravednima i nepravednima” (Matej 5:45).

 9. U kom smislu jabuka služi kao primjer Jehovine dobrote?

⁹ Mnogi silnu velikodušnost kojom su obasuti ljudi uzimaju zdravo za gotovo budući da Sunce, kiša i plodna razdoblja neprestano ispunjavaju svoju svrhu. Uzmimo kao primjer jabuku. U svim dijelovima svijeta koji imaju umjerenu klimu to je općepoznato voće. Pa ipak, lijepo je, ukusno, osvježavajuće i puno važnih hranjivih tvari. Jesi li znao da diljem svijeta postoji oko 7 500 sorti jabuka, koje po boji variraju od crvene, boje zlata do žute i zelene, a po veličini od tek nešto veće trešnje do veličine grejpfruta? Uzmeš li u ruku sićušnu sjemenku jabuke, ona izgleda beznačajno. No iz nje izraste jedno od najljepših stabala (Pjesma nad pjesmama 2:3). Svako proljeće krošnja jabuke okrunjena je veličanstvenim cvjetnim vijencem; svake jeseni to drvo donosi plod. Svake godine — i tako čak 75 godina — drvo prosječne veličine toliko rodi jabukama da se njima napuni 20 kartonskih kutija od kojih svaka teži 19 kilograma!

10, 11. Kako osjetila dokazuju Božju dobrotu?

¹⁰ U svojoj beskrajnoj dobroti Jehova nam je dao tijelo koje je ‘divno sazdano’ i posjeduje osjetila koja nam pomažu da opažamo njegova djela i uživamo u njima (Psalam 139:14). Razmisli ponovno o scenama opisanima u uvodu ovog poglavlja. Koji prizori koje vidiš ispunjavaju te trenutke radošću? Rumeni obrazi veselog djeteta. Jaka kiša koja natapa polja. Crvene, zlatne i ljubičaste nijanse boja u vrijeme zalaska sunca. Ljudsko je oko stvoreno tako da može raspoznati preko 300 000 boja! A naše osjetilo sluha razabire nijanse tonova, od glasa voljene osobe, šuma vjetra u krošnjama do veselog smijeha mališana. Zahvaljujući čemu možemo uživati u takvim prizorima i zvukovima? Biblija kaže: “Uho koje čuje, i oko koje vidi, oboje je Jehova načinio” (Priče Salamunove 20:12). No to su tek dva naša osjetila.

¹¹ Osjetilo mirisa još je jedan dokaz Jehovine dobrote. Ljudski nos može razlikovati oko 10 000 mirisa. Razmisli o samo nekoliko njih: o mirisu tvog najdražeg jela, cvijeća, opalog lišća, blagog dima lagane vatre. A tvoje osjetilo opipa omogućava ti da osjetiš na svom licu milovanje povjetarca, umirujući zagrljaj voljene osobe, a u svojoj ruci koliko je mekano voće. Kad ga zagrizeš, na scenu stupa tvoje osjetilo okusa. Dok tvoji okusni pupoljci otkrivaju glavne sastojke voća, upoznaješ se sa skladnim spojem njegovog okusa i arome. Da, imamo svaki razlog da o Jehovi kažemo: ‘Kako je mnogo u tebe dobrote, koju čuvaš za one koji te se boje!’ (Psalam 31:19). No kako Jehova ‘čuva’ dobrotu za one koji imaju strah pred njim?

12. Koji su Jehovini najvažniji darovi, i zašto?

¹² Isus je rekao: “Pisano je: ‘Čovjek ne smije živjeti samo o kruhu, nego o svakoj riječi koja izlazi iz Jehovinih usta’” (Matej 4:4). Doista, Jehovini duhovni darovi mogu nam donijeti mnogo više dobra nego materijalni, jer oni vode do vječnog života. U osmom poglavlju ove knjige vidjeli smo da je u ovim posljednjim danima Jehova primijenio svoju obnoviteljsku moć kako bi stvorio duhovni raj. Obilje duhovne hrane ključno je obilježje tog raja.

13, 14. (a) Što je prorok Ezehijel vidio u viziji, i što ona znači za nas danas? (b) Koje životodajne duhovne darove Jehova pruža svojim vjernim slugama?

¹³ U jednom od biblijskih velikih proročanstava o obnovi prorok Ezehijel dobio je viziju obnovljenog i veličanstvenog hrama. Iz tog je hrama tekla bujica vode, a što je više tekla, to je postajala sve šira i dublja dok se nije pretvorila u ‘rijeku’. Kud god je rijeka tekla, donosila je blagoslove. Uz njene obale raslo je mnogo drveća, koje je služilo za hranu i liječenje. Rijeka je čak donosila život slanom, beživotnom Mrtvom moru i činila ga bogatim! (Ezehijel 47:1-12). No što je sve to značilo?

¹⁴ Vizija je značila da će Jehova obnoviti svoje uređenje za čisto obožavanje, predočeno hramom koji je vidio Ezehijel. Poput rijeke iz vizije, Božji darovi koji donose život teći će k njegovom narodu u sve većem obilju. Nakon obnove čistog obožavanja 1919, Jehova je blagoslovio svoj narod darovima koji donose život. Kako? Pa, Biblije, biblijska literatura, sastanci i kongresi, sve je to poslužilo da se milijunima ljudi prenese bitne istine. Jehova je na taj način ljudima otkrio informacije o najvažnijem daru koji donosi život — o Kristovoj otkupnoj žrtvi, putem koje svi oni koji iskreno ljube Boga i imaju strah pred njim mogu biti čisti u Jehovinim očima te dobiti nadu u vječni život.a Stoga dok tokom ovih posljednjih dana svijet muči duhovna glad, Jehovin narod uživa u duhovnoj gozbi (Izaija 65:13).

15. U kom će smislu Jehova iskazati dobrotu vjernim ljudima tokom Kristove Tisućugodišnje Vladavine?

¹⁵ No rijeka iz Ezehijelove vizije neće prestati teći kad ovaj stari sustav stvari dođe svom kraju. Naprotiv, ona će teći još više tokom Kristove Tisućugodišnje Vladavine. Tada će Jehova, putem Mesijanskog Kraljevstva, primijeniti punu vrijednost Isusove žrtve, postepeno dovodeći vjerne ljude do savršenstva. Tada ćemo se nadasve radovati Jehovinoj dobroti!

16. Kako Biblija pokazuje da Jehovina dobrota obuhvaća još neke osobine, i koje su neke od njih?

¹⁶ Jehovina dobrota uključuje više od velikodušnosti. Bog je rekao Mojsiju: ‘Učinit ću da prođe sva dobrota moja ispred tebe, i povikat ću po imenu: Jehova pred tobom.’ Nešto dalje u izvještaju stoji: “Jehova je prošao ispred njega objavljujući: ‘Jehova! Jehova! Bog milosrdan i milostiv, spor na gnjev, pun ljubavi vjerne i istine’” (2. Mojsijeva 33:19; 34:6, NS). Dakle, Jehovina dobrota obuhvaća mnoge divne osobine. Razmotrimo samo dvije od njih.

17. Kako se Jehova ophodi s malim nesavršenim čovjekom, i koja ga osobina na to navodi?

¹⁷ “Milostiv.” Jehovu ova osobina navodi da bude ljubazan i pristupačan u svom ophođenju sa svojim stvorenjima. Jehova nije grub, hladan ili okrutan, kao što je to često slučaj s moćnim osobama, već je blag i ljubazan. Naprimjer, Jehova je rekao Abramu: “Podigni, molim te, oči svoje i s mjesta na kojem stojiš pogledaj na sjever, jug, istok i zapad” (1. Mojsijeva 13:14, NS). Mnogi prijevodi izostavljaju riječ “molim te”. No bibličari tvrde da tekst na izvornom hebrejskom sadrži dio riječi kojim se zapovijed mijenja u uljudnu molbu. Postoje i drugi slični primjeri (1. Mojsijeva 31:12; Ezehijel 8:5; NS). Zamisli, Suveren svemira malom se čovjeku obraća s “molim te”! Budući da živimo u svijetu u kojem su grubost, agresivnost i surovost uobičajena pojava, nije li divno sjetiti se koliko je ugodan i pristupačan naš milostivi Bog, Jehova?

18. U kom je pogledu Jehova “pun (...) istine”, i zašto su te riječi utješne?

¹⁸ “Pun (...) istine.” Nepoštenje je trend u današnjem svijetu. Biblija nas podsjeća: “Bog nije čovjek da laže” (4. Mojsijeva 23:19). Ustvari, u Titu 1:2 kaže se da “Bog (...) ne može lagati”. On je suviše dobar da bi tako postupao. Prema tome, Jehovina su obećanja apsolutno pouzdana; njegove će se riječi uvijek sigurno ispuniti. Jehovu se čak naziva ‘Bogom istine’ (Psalam 31:5). Ne samo da ne govori laži već u punoj mjeri otkriva istinu. On nije zatvoren, suzdržan ni tajanstven; umjesto toga, on velikodušno prosvjetljuje svoje vjerne sluge svojom beskrajnom mudrosti.b Čak ih uči kako živjeti u skladu s istinama koje otkriva da bi mogli ‘hoditi u istini’ (3. Ivanova 3). Općenito uzevši, kako bi Jehovina dobrota trebala djelovati na nas osobno?

19, 20. (a) Kako je Sotona potkopao Evino povjerenje u Jehovinu dobrotu, i s kakvim rezultatom? (b) Kako bi Jehovina dobrota s pravom trebala djelovati na nas, i zašto?

¹⁹ Kad je Sotona kušao Evu u edenskom vrtu, prvo je lukavo potkopao njeno pouzdanje u Jehovinu dobrotu. Jehova je rekao Adamu: “Jedi slobodno sa svakoga drveta u vrtu.” Od tisuća drveća koje je sigurno krasilo taj vrt, Jehova je zabranio da jedu samo s jednog. Pa ipak, zapazi kako je Sotona formulirao svoje prvo pitanje upućeno Evi: “Je li istina da je Bog kazao da ne jedete sa svakoga drveta u vrtu?” (1. Mojsijeva 2:9, 16; 3:1). Sotona je iskrivio Jehovine riječi jer je želio da Eva pomisli kako im Jehova uskraćuje nešto dobro. Nažalost, njegova je taktika uspjela. Eva je, kao i mnogi muškarci i žene nakon nje, počela sumnjati u dobrotu Boga, koji joj je dao sve što je imala.

²⁰ I sami znamo koliku su strašnu tugu i jad prouzročile te sumnje. Stoga uzmimo k srcu riječi iz Jeremije 31:12 (St): ‘Oni će se nauživati dobrote Jahvine.’ Zaista bismo se trebali radovati zbog Jehovine dobrote i uživati u njoj. Nikada ne bismo smjeli sumnjati u poticaje našeg Boga, koji je prepun dobrote. Možemo se potpuno uzdati u njega jer on osobama koje ga ljube želi pružiti samo najbolje.

21, 22. (a) Navedi neke načine na koje bi mogao pokazati zahvalnost za Jehovinu dobrotu. (b) O kojoj ćemo osobini govoriti u sljedećem poglavlju, i po čemu se ona razlikuje od dobrote?

²¹ Raduje nas i to kad dobijemo priliku da govorimo drugima o Božjoj dobroti. Psalam 145:7 o Jehovinom narodu kaže: “Hvaliće veliku dobrotu tvoju.” Svakog se dana na neki način okoristimo Jehovinom dobrotom. Zašto nam onda ne bi prešlo u naviku da svaki dan zahvalimo Jehovi na njegovoj dobroti, navodeći što konkretnije primjere? Ako razmišljamo o toj osobini, svakodnevno zahvaljujemo Jehovi na njoj i govorimo drugima o njoj, to će nam pomoći da oponašamo našeg dobrog Boga. I dok tražimo načine da, poput Jehove, činimo dobro, još ćemo mu se više približiti. Ostarjeli apostol Ivan je napisao: “Ljubljeni, nemoj oponašati ono što je zlo, nego ono što je dobro. Tko čini dobro, potječe od Boga” (3. Ivanova 11).

²² Jehovina je dobrota povezana i s drugim osobinama. Naprimjer, Bog je “pun ljubavi vjerne” (2. Mojsijeva 34:6, NS). Za razliku od dobrote, ta je osobina puno određenija budući da je Jehova prvenstveno pokazuje prema svojim vjernim slugama. U sljedećem ćemo poglavlju vidjeti kako on to čini.