Poziv pun ljubavi upućen umornima
“Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i ja ću vas odmoriti” (MATEJ 11:28).
1. Što je Isus vidio na svom trećem propovjedničkom putovanju u Galileji?
PRED sam početak 32. godine n. e., Isus se nalazio na svom trećem propovjedničkom putovanju u oblasti Galileje. Putovao je po gradovima i selima, “učeći po zbornicama njihovijem i propovijedajući evangjelje o carstvu, i iscjeljujući svaku bolest i svaku nemoć”. Radeći to, vidio je mnoštva i “sažali mu se, jer bijahu smeteni i rasijani kao ovce bez pastira” (Matej 9:35, 36).
2. Kako je Isus pomagao ljudima?
2 Međutim, Isus nije samo sažalijevao mnoštva. Nakon što je svoje učenike podučio da se mole “gospodaru od žetve”, Jehovi Bogu, razaslao ih je da pomažu ljudima (Matej 9:38; 10:1). Zatim je ljudima osobno zajamčio put k istinskom izbavljenju i utjesi. Uputio im je sljedeći dirljiv poziv: “Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i ja ću vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, i naučite se od mene; jer sam ja krotak i smjeran u srcu, i naći ćete pokoj dušama svojijem” (Matej 11:28, 29).
3. Zašto je Isusov poziv danas jednako privlačan?
3 Danas živimo u vrijeme kad se mnogi osjećaju jako opterećenima i natovarenima (Rimljanima 8:22; 2. Timoteju 3:1). Nekima samo zarađivanje za osnovne životne potrebe oduzima toliko vremena i energije da im preostaje malo vremena i energije za svoju obitelj, svoje prijatelje ili za bilo koje druge stvari. Mnogi su opterećeni ozbiljnom bolešću, nevoljama, depresijom i drugim tjelesnim i emocionalnim problemima. Osjećajući taj pritisak, neki pokušavaju naći olakšanje tako što se sasvim zaokupe traženjem zabave, jelom, pićem, pa čak i zloupotrebom droge. Tako, naravno, dospijevaju samo u gotovo bezizlaznu situaciju, koja stvara nove probleme i pritiske (Rimljanima 8:6). Naravno, Isusov poziv pun ljubavi danas zvuči isto tako privlačno kao i tada.
4. Koja bismo pitanja trebali razmotriti da bismo izvukli korist iz Isusovog poziva punog ljubavi?
4 Dakle, što su ljudi u Isusovo vrijeme morali podnositi, te su stoga izgledali “smeteni i rasijani”, a što je Isusa potaknulo da se nad njima sažali? Kakva su bremena i terete morali nositi, i kako im je mogao pomoći Isusov poziv? Odgovori na ova pitanja mogu nam uvelike pomoći da izvučemo korist iz Isusovog poziva punog ljubavi upućenog umornima.
Oni koji su “umorni i natovareni”
5. Zašto je bilo prikladno da je apostol Matej izvijestio o ovom događaju iz Isusove službe?
5 Zanimljivo je da samo Matej izvještava o ovom događaju iz Isusove službe. Kao poreznik, Matej, koji je bio poznat i kao Levi, bio je dobro upoznat s jednim određenim bremenom koje su ljudi nosili (Matej 9:9; Marko 2:14). U knjizi Daily Life in the Time of Jesus (Svakodnevni život u Isusovo vrijeme) stoji: “Porezi koje su [Židovi morali] plaćati u novcu i u robi predstavljali su ogroman teret, a još ih je više otežavalo to što su istovremeno postojale dvije vrste poreza, državni porez i vjerski porez, a nijedan nije bio nizak.”
6. (a) Koji je porezni sustav bio na snazi u Isusovo vrijeme? (b) Zašto su poreznici bili na tako lošem glasu? (c) Na što je Pavao smatrao potrebnim podsjetiti sukršćane?
6 A ono što je situaciju činilo naročito teškom bio je porezni sustav tog vremena. Rimski su službenici pravo na ubiranje poreza u provincijama iznajmljivali onima koji su im za to najviše nudili. Ti su pak u mjesnim općinama zaposlili ljude koji su nadgledavali sâmo ubiranje poreza. Svaki u toj hijerarhijskoj strukturi smatrao je potpuno opravdanim da tome doda svoju proviziju, odnosno svoj dio zarade. Naprimjer, Luka izvještava o nekom ‘čovjeku po imenu Zahej, koji je bio starješina carinički, i bio je bogat’ (Luka 19:2). “Starješina carinički”, Zahej, i oni koje je on nadgledavao očigledno su se obogatili na račun bijede drugih ljudi. Zloupotreba i korupcija do kojih je došlo zbog takvog sustava navele su ljude na to da poreznike svrstavaju među grešnike i bludnice, a to je u većini slučajeva vjerojatno bilo čak i opravdano (Matej 9:10; 21:31, 32; Marko 2:15; Luka 7:34). Budući da su ljudi osjećali gotovo nepodnošljiv teret, ne čudi što je apostol Pavao smatrao potrebnim podsjetiti sukršćane da se ne bune pod rimskim jarmom, nego da ‘podaju svakome šta su dužni: kome porezu, porezu; a kome carinu, carinu’ (Rimljanima 13:7a; usporedi Luka 23:2).
7. Kako su rimski kazneni zakoni ljudima otežavali breme?
7 Pavao je podsjetio kršćane i na to da daju ‘onome koji traži strah, strah; a onome koji traži čast, čast’ (Rimljanima 13:7b). Rimljani su bili poznati po svojim okrutnim i strogim kaznenim zakonima. Često su koristili bičevanje, šibanje, stroge zatvorske kazne i pogubljenja kako bi ljude držali u podložnosti (Luka 23:32, 33; Djela apostolska 22:24, 25). Čak su i židovski vođe imali autoritet izvršiti takve kazne ako su smatrali da je to na mjestu (Matej 10:17; Djela apostolska 5:40). Takav je sustav sasvim sigurno bio krajnje okrutan, ako ne čak izravno tiranski, za svakoga koji je pod njim živio.
8. Kako su vjerski vođe ljudima natovarili breme?
8 Međutim, još gore od rimskih poreza i zakona bilo je breme koje su jednostavnom narodu nametnuli tadašnji vjerski vođe. Ustvari, izgleda da se Isus prvenstveno brinuo zbog toga kad je opisao da su ljudi “umorni i natovareni”. Isus je rekao kako vjerski vođe, umjesto da potlačenima pružaju nadu i utjehu, “vežu bremena teška i nezgodna za nošenje, i tovare na pleća ljudska; a prstom svojijem ne će da ih prihvate” (Matej 23:4; Luka 11:46). Očigledno je da su u Evanđeljima vjerski vođe — naročito književnici i farizeji — jasno prikazani kao ohola, bezosjećajna i licemjerna grupa. Oni su omalovažavali jednostavan narod kao da je neobrazovan i nečist i prezirali su strance koji su živjeli među njima. Jedan komentar s obzirom na njihov stav zapaža sljedeće: “U današnje se vrijeme čovjeka koji pretovari konja može zakonski optužiti. A što je s čovjekom koji je ‘ljudima zemlje’ koji nisu imali nikakvo religiozno školovanje natovario 613 zapovijedi, te ih je zatim, ne poduzimajući ništa da im pomogne, osudio kao bezbožne?” Naravno, pravo breme nije predstavljao Mojsijev zakon, već mnoštvo tradicija nametnutih ljudima.
Pravi uzrok teškoća
9. Kakve su bile prilike među ljudima Isusovog vremena u usporedbi s prilikama u danima kralja Salamuna?
9 Ponekad je materijalno breme nametnuto ljudima bilo vrlo teško, tako da je posvuda vladalo siromaštvo. Izraelci su morali plaćati umjerene poreze propisane Mojsijevim zakonom. Zatim je narod, tijekom Salamunove vladavine, snosio troškove za vrlo skupe nacionalne projekte, kao naprimjer za izgradnju hrama i drugih građevina (1. Carevima 7:1-8; 9:17-19). Ipak, Biblija nam kaže da su ljudi ‘jeli i pili i veselili se. I Juda i Izrael živjeli su bez straha, svaki pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana do Bersabeje, svega vijeka Salamunova’ (1. Carevima 4:20, 25). U čemu je bila razlika?
10. Što je bio razlog za situaciju u kojoj se Izrael nalazio u prvom stoljeću?
10 Sve dok je nacija vjerno vršila pravo obožavanje, uživala je Jehovinu naklonost te je bila blagoslovljena sigurnošću i blagostanjem unatoč visokim nacionalnim izdacima. Međutim, Jehova je upozorio da će ih snaći ozbiljne nevolje ako se ‘odvrate od njega i ne uzdrže zapovijesti njegove’. Zapravo, “Izrael [bi postao] priča i podsmijeh medju svijem narodima” (1. Carevima 9:6, 7). A upravo se to i dogodilo. Izrael je potpao pod stranu vlast, i to nekada slavno kraljevstvo spalo je na puki kolonijalni položaj. Kakvu li su cijenu morali platiti za zanemarivanje svojih duhovnih obaveza!
11. Zašto je Isus osjećao da su ljudi “smeteni i rasijani kao ovce bez pastira”?
11 Sve nam to pomaže razumjeti zašto je Isus osjećao da su ljudi koje je vidio “smeteni i rasijani”. Radilo se o Izraelcima, Jehovinom narodu, koji su uglavnom nastojali živjeti u skladu s Božjim zakonima i vršiti svoje obožavanje na prihvatljiv način. Ipak, nisu ih iskorištavale i ugnjetavale samo političke i ekonomske sile već i otpadnički vjerski vođe među njima. Bili su “kao ovce bez pastira” jer nisu imali nikoga tko bi se za njih brinuo ili ih branio. Trebali su pomoć kako bi izašli na kraj s vrlo nesmiljenim realnostima. Kako li je Isusov blag poziv pun ljubavi bio pravodoban!
Isusov poziv danas
12. Kakve pritiske osjećaju Božji sluge i drugi iskreni ljudi danas?
12 Danas su stvari u mnogočemu slične. Iskrenim je ljudima koji nastoje pošteno zarađivati za život teško podnositi pritiske i zahtjeve korumpiranog sustava stvari. Čak su i oni koji su svoj život predali Jehovi podložni tome. Izvještaji pokazuju da nekim Jehovinim slugama pada sve teže udovoljavati svim svojim odgovornostima, iako im žele udovoljavati. Osjećaju se opterećenima, umornima, iscrpljenima. Neki čak misle da bi im bilo lakše kad bi jednostavno mogli odbaciti sve brige i nekamo otići kako bi se mogli sabrati. Jesi li se ikada tako osjećao? Poznaješ li nekoga tko ti je blizak a tko se nalazi u takvoj situaciji? Da, Isusov dirljiv poziv ima veliko značenje za nas danas.
13. Zašto možemo biti uvjereni da nam Isus može pomoći naći utjehu i okrepu?
13 Prije nego što je Isus uputio svoj poziv pun ljubavi, rekao je: “Sve je meni predao otac moj, i niko ne zna sina do otac; niti oca ko zna do sin i ako kome sin hoće kazati” (Matej 11:27). Zbog ovog prisnog odnosa između Isusa i njegovog Oca, imamo jamstvo da kad prihvatimo Isusov poziv i postanemo njegovi učenici, možemo ući u prisan, osobni odnos s Jehovom, ‘Bogom svake utjehe’ (2. Korinćanima 1:3; usporedi Ivan 14:6). Osim toga, budući da je ‘sve predao njemu’, sâm Isus Krist ima moć i autoritet da olakša naša bremena. Kakva bremena? Ona koja nam nameću korumpirani politički, ekonomski i religiozni sistemi, kao i breme koje nam nameću naslijeđeni grijeh i nesavršenost. Kakva li je to ohrabrujuća i umirujuća misao odmah na početku!
14. Od kakvog je umora Isus mogao pružiti okrepu?
14 Isus je nadalje rekao: “Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni, i ja ću vas odmoriti” (Matej 11:28). Isus sasvim sigurno nije govorio protiv napornog rada, jer je svoje učenike često savjetovao neka se naprežu u djelu koje trebaju vršiti (Luka 13:24). No izraz “umorni” (“oni koji se muče”, Kingdom Interlinear) podrazumijeva dugotrajan i zamarajuć rad, koji često ne donosi isplative rezultate. A izraz “natovareni” nosi u sebi misao o opterećenju koje prelazi normalnu mjeru. Razliku se može usporediti s čovjekom koji kopa tražeći skriveno blago, i čovjekom koji kopa jarke u radnom logoru. Obojica rade podjednako naporan posao. Jedan obavlja svoj zadatak gorljivo, ali drugome to predstavlja beskrajno mukotrpan rad. Razlika je u tome ima li posao smisao ili ga nema.
15. (a) Koja bismo si pitanja trebali postaviti ako osjećamo da na svojim ramenima nosimo teško breme? (b) Što možemo reći o uzroku naših bremena?
15 Osjećaš li da si ‘umoran i natovaren’, da se jednostavno traži previše vremena i snage od tebe? Čini li ti se da su bremena koja nosiš preteška za tebe? Ako ti se to čini, moglo bi ti pomoći da se upitaš: ‘Za što se trudim? Kakav teret nosim?’ Prije više od 80 godina jedan je biblijski komentator u vezi s tim primijetio: “Razmotrimo li bremena života, možemo ih svrstati u dvije kategorije; možemo ih označiti samonametnutima i neminovnima: ona koja se moraju pripisati vlastitim postupcima i ona koja im se ne moraju pripisati.” Zatim je dodao: “Mnogi bi se od nas, nakon pomnog samoispitivanja, iznenadili kad bi ustanovili koliko je visok postotak samonametnutih bremena.”
16. Kakva bismo bremena mogli nemudro nametnuti sami sebi?
16 Koja su neka od bremena koja bismo mogli nametnuti sami sebi? Danas živimo u materijalističkom, nemoralnom svijetu koji ljubi užitke (2. Timoteju 3:1-5). Čak su i predani kršćani stalno izloženi pritisku da se prilagode modi i životnim stilovima svijeta. Apostol Ivan pisao je o ‘tjelesnoj želji, i želji očiju, i ponosu života’ (1. Ivanova 2:16). To su moćni utjecaji koji mogu lako djelovati na nas. Poznato je da su neki bili spremni ući u velike dugove kako bi uživali više svjetovnih zadovoljstava ili kako bi održali određen životni stil. Zatim su ustanovili da moraju previše vremena provoditi na poslu, ili preuzeti nekoliko poslova, kako bi zaradili novac za otplaćivanje svojih dugova.
17. Kakva situacija može nošenje tereta još otežati, i kako se to može poboljšati?
17 Dok netko možda smatra da nema ništa loše u tome što posjeduje ili radi ono što i neki drugi posjeduju ili rade, važno je da analizira ne nameće li si time nepotrebno dodatni teret (1. Korinćanima 10:23). Budući da svatko može nositi samo određenu mjeru tereta, neki se teret mora odložiti kako bi se preuzeo neki drugi. Često se najprije odlože one stvari koje su prijeko potrebne za našu duhovnu dobrobit — osobni biblijski studij, posjećivanje sastanaka i služba propovijedanja. Posljedica je gubitak duhovne snage, što onda još više otežava nošenje tereta. Isus Krist je upozorio na takvu opasnost kad je rekao: “Čuvajte [se] da kako vaša srca ne otežaju žderanjem i pijanstvom i brigama ovoga svijeta, i da vam ovaj dan ne dodje iznenada. Jer će doći kao zamka” (Luka 21:34, 35; Jevrejima 12:1). Teško je prepoznati zamku i umaknuti joj kad smo natovareni i izmoreni.
Pomoć i okrepa
18. Što je Isus ponudio onima koji dođu k njemu?
18 Isus je, stoga, ponudio pomoć punu ljubavi: “Hodite k meni (...) i ja ću vas odmoriti [“okrijepiti”, NW]” (Matej 11:28). Izraz “okrijepiti” u ovom i “pokoj [‘okrepa’, NW]” u 29. retku dolaze od grčke riječi koja odgovara riječi koju prijevod Septuaginta koristi kao prijevod hebrejske riječi “sabat” ili “držanje sabata” (2. Mojsijeva 16:23, NW). Dakle, Isus nije obećao da oni koji dođu k njemu više neće raditi, nego je obećao da će ih okrijepiti kako bi bili spremni za djelo koje moraju izvršiti u skladu s Božjim naumom.
19. Kako netko ‘dolazi k Isusu’?
19 Međutim, kako netko ‘dolazi k Isusu’? Isus je svojim učenicima rekao: “Ako ko hoće za mnom ići, neka se odreče sebe, i uzme križ svoj i ide za mnom” (Matej 16:24). Dakle, doći k Isusu znači vlastitu volju podložiti Božjoj i Kristovoj volji, prihvaćati određen teret odgovornosti, čineći to stalno. Je li to previše zahtjevno? Je li cijena previsoka? Razmotrimo što je Isus rekao nakon što je umornima uputio taj poziv pun ljubavi.
Sjećaš li se?
◻ U kojim su pogledima ljudi Isusovog vremena bili opterećeni?
◻ Što je bio pravi uzrok teškoća koje su ljudi imali?
◻ Kako bismo trebali ispitati sami sebe ako se osjećamo jako opterećenima?
◻ Kakva bismo bremena mogli nemudro nametnuti sami sebi?
◻ Kako možemo dobiti okrepu koju je obećao Isus?
[Slika na stranici 15]
Koja su neka od bremena koja bismo mogli nametnuti sami sebi?
[Zahvala na stranici 15]
Ljubaznošću bahamskog Ministarstva turizma