Živjeti po Božjoj volji — danas i zauvjek
“Da provedete ostatak tjelesnog života ne više prema ljudskim strastima, već prema volji Božjoj!” (1. PETROVA 4:1, 2, ST).
1, 2. a) Kako reagiraju mnogi na pomisao pokoriti se nečijoj volji? b) Kako bi mogli reagirati neki u kršćanskoj skupštini? c) Koja se pitanja stoga postavljaju?
KAKO gledaš na pomisao da bi se u svom životu dao voditi od Boga? Mnogima je danas odvratna i sama pomisao podložiti (pokoriti) se volji nekog drugog. Čak u takozvanim stabilnim društvenim uređenjima raste pobuna protiv autoriteta. Na dnevnom su redu ustanci, protesti, nemiri i nasilje. Vanjski sjaj civilizacije pokazao se pod opterećenjem tankim i krhkim (2. Timoteju 3:1-3).
2 Za razliku od toga, Jehovini svjedoci pokazuju svojom vjernošću, primjerice u službi od kuće do kuće, da žive po Božjoj volji. Ipak, ponekad se i kod pojedinaca u kršćanskoj skupštini očituje duh neovisnosti. Možda se ljute radi mjera ukora koje izriču starješine. Neki pokazuju omalovažavanje razreda “vjernog i razboritog roba” i njegovog Vodećeg tijela (Matej 24:45-47; Djela apostolska 15:2, 23). Stoga se javljaju slijedeća pitanja: Zašto da se pokorim Božjoj volji? Zašto bih se trebao u životu dati voditi od Boga?
Kristov primjer nesebičnosti
3. Koji je savjet dao Petar s obzirom na naše mišljenje?
3 Petar koji je zajedno s Isusom doživio mnogo toga, objasnio je da postoji jako dobar razlog za živjeti po Božjoj, umjesto po vlastitoj volji. On je rekao: “Prema tome, budući da je Krist umro tijelom, i vi se oboružajte istom mišlju — jer onaj koji je trpio tijelom prekinuo je s grijehom — da provedete ostatak tjelesnog života ne više prema ljudskim strastima, već prema volji Božjoj!” (1. Petrova 4:1, 2, ST).
4. Kako je Isus pokazao podložnost svome Ocu?
4 Zašto je Isus trpio u tijelu? Zato što je u spornom pitanju univerzalnog suvereniteta ili vladavine podupirao stranu svog Oca. On je dokazao da je Bog istinit, a sotona lažac. Činio je to tako što se tokom svog zemaljskog života dao voditi od Boga, iako je to vodilo do mučeničke smrti (2. Korinćanima 5:14, 15).
5. Na što nas poziva Kristov primjer?
5 No, ta je smrt bila izraz Božje ljubavi kroz Krista (1. Ivanova 4:10). Zašto? Zato jer se njome može okoristiti cijelo čovječanstvo (Rimljanima 5:8; 6:23). Međutim, koliko ih je uistinu spremno izvući korist iz toga? Koliko ih je koji su spremni oponašati Krista, žrtvujući svoje vlastite želje, da bi se pokorili Božjoj volji? (Jevrejima 13:15, 17).
Korist sada i u budućnosti
6, 7. Koje koristi donosi podvrgavanje Jehovinoj volji?
6 Stoga je još i danas prikladan poziv, kojega je prije 2700 godina Jehova uputio Izraelu: “Ja, Jahve Bog tvoj, tvojem dobru te učim, vodim te putem kojim ti je ići. O da si pazio na zapovijedi moje, kao rijeka sreća bi tvoja bila, a pravda tvoja kao morski valovi” (Izaija 48:17, 18, ST; usporedi 1. Mojsijeva 22:18).
7 Jehova nas poučava, da bismo za našu vlastitu korist živjeli po njegovoj volji — a ta se korist ne sastoji samo u miru i pravdi ovdje i sada. Ona uključuje i buduće blagoslove, vječni život kojega je Isus obećao: “Da, volja je Oca mog da svaki koji vidi sina i vjeruje u nj, dobije život vječni i da ga ja uskrisim u posljednji dan” (Ivan 6:40, ST).
8. U kojem je pogledu utjeha Isusovo obećanje uskrsnuća?
8 Ove su riječi danas velika utjeha vjernim kršćanima poodmakle starosne dobi. Sadašnji sustav stvari nalazi se, računajući od odlučujuće 1914. godine, u svojoj 72. godini. Sotonin svijet postoji dulje negoli su to mnogi očekivali. Već su pomrli neki vjerni kršćani koji su očekivali još za svoga života vidjeti Harmagedon i početak novog sustava stvari. Ipak, nije uzaludno što su živjeli prema Božjoj volji. Isus će ih, vjeran svojim riječima, uskrsnuti i dati im blagoslov vječnog života (Ivan 5:28, 29; 1. Korinćanima 15:58).
Kristovo mišljenje
9, 10. a) Čime se moramo oboružati? (Filipljanima 2:5-8). b) Što je posebno u grčkoj riječi koja je u 1. Petrovoj 4:1 prevedena sa “mišljenje”?
9 Što nam može olakšati pokoravanje Božjoj volji? Prema Petrovom savjetu citiranom u 3. odlomku, mi se moramo oboružati “istom mišlju” kakvu je imao Isus (1. Petrova 4:1, ST).
10 Petar upotrebljava ovdje grčku riječ koja se samo dva puta pojavljuje u Grčkim spisima: énnoia. Neki je prevodioci, doduše prevode sa “misao”, no uobičajena grčka riječ za “misao” glasi drugačije, to jest nous (izgovaraj: nus). Dakle, Petar je pod nadahnućem imao u mislima određenu točku, kad je izabrao tu manje upotrebljavanu riječ. Poznavalac grčkog jezika W. E. Vine kaže da énnoia znači “naum, namjera, plan”. Prema J. H. Thayers Greek-English Lexicon, ona znači “način razmišljanja i osjećanja”.
11. Što učimo iz Isusovog primjera s obzirom na naš način života?
11 Isusov je samopožrtvovan način postupanja dao jasno spoznati njegovu namjeru ili njegov plan. On nije živio površnim načinom života, provodeći ga jednostavno u zabavama i užicima. Znao je da nije napustio svoj prvobitni život na nebu, zato da bi nekoliko godina života na Zemlji rasipao za sebične želje. (Vidi za razliku od toga 1. Mojsijevu 6:1, 2, 4, i Judu 6.) Stoga je rekao: “Nisam sišao s neba vršiti svoju volju, nego volju onoga koji me posla” (Ivan 6:38, NS). Isus je pokazao nedjeljivo predanje očevoj stvari, stavljajući je uvijek ispred vlastite volje, čak do sramotne smrti (Luka 22:42).
12, 13. a) Kako je Isus otkrio svoje mišljenje na Jakovljevu bunaru? b) Što je mislio Isus kada je rekao: “Ja imam za jelo hranu, za koju vi ne znate”?
12 Čak kad je bio umoran i gladan, Isus je jasno pokazao što misli o volji svoga Oca. Jednom se prilikom odmarao na Jakovljevu bunaru, dok su njegovi učenici otišli po hranu. Umjesto da do njihova dolaska uživa u potpuno zasluženom miru, on je poduzeo napore da izvrši Božju volju. Tada je učinio nešto sasvim neobično za Židova; poveo je razgovor s nekom Samarijankom. Otvorio joj je oči, tako da je stekla razumijevanje o pravom Bogu. I što je bio rezultat toga? “Mnogi Samarijanci iz onoga grada počeše vjerovati u nj zbog ženina svjedočanstva” (Ivan 4:6-26, 39-42, ST).
13 Kad su se učenici vratili, tjerali su ga da nešto pojede. Što im je odgovorio? “Ja imam za jelo hranu za koju vi ne znate.” Zapanjio ih je odgovorom, dodavši: “Moja je hrana da vršim volju onoga koji me je poslao i da završim njegovo djelo.” Očito je Isus nalazio radost u podvrgavanju volji svoga Oca. Za njega je to bilo poput hrane, nalazio je u tome pravo zadovoljstvo — kao netko, tko jede dobro jelo. Ako i mi želimo naći pravo zadovoljstvo u životu, ne možemo učiniti ništa bolje nego slijediti primjer Isusa Krista (Ivan 4:31-38).
Učinci Kristovog mišljenja
14. Što nam je potrebno da bismo imali Kristovo mišljenje? Predoči to.
14 Kako će djelovati na nas posjedovanje Kristovog mišljenja? Ako se naučimo misliti poput Krista, imat ćemo unutarnju snagu, koja će nas tjerati da radimo ono što bi učinio Isus u sličnim okolnostima (Luka 22:42; Efežanima 4:23, 24). Ta snaga ne proizlazi samo iz straha pred kaznom, kao što su primjerice mjere ukora izrečene od starješina u skupštini, nego naprotiv iz neodoljivog cijenjenja Jehovinih zakona i temeljnih načela. Inače bismo bili nalik učesniku u prometu, koji uvažava prometne propise samo kada ga gleda milicajac — dakle pokorava se vanjskim utjecajima. No, onaj tko cijeni svoj život, tko ljubi bližnjega i tko zna koliko su korisni prometni znakovi, taj sluša zato jer poštuje zakon. On ima jak nutarnji poticaj (Psalam 51:10).
15. a) Što dokazuje da je Isus posjedovao unutarnju snagu koja je tjerala njegov um? (Efežanima 4:23). b) Koji primjeri kršćanske besprijekornosti daju spoznati da kršćani novog vremena posjeduju Kristovo mišljenje?
15 Isus je posjedovao tu unutarnju ‘snagu koja tjeraše njegov um’. Tako je mogao ostati vjeran volji svoga Oca, čak do u smrt. Podnosio je patnje bez žaljenja, ne vrijeđajući svoje progonitelje (1. Petrova 2:21-24). Kao kršćani i mi možemo katkada biti izloženi sličnom pritisku. Neprijateljski raspoložene vlasti mogle bi pokušati zaustaviti naše djelo propovijedanja i zabraniti sastanke, što se već i dogodilo u Španjolskoj za vrijeme Frankove ere, te u mnogim drugim evropskim zemljama tokom nacističke okupacije. Mnoga su braća i sestre bili zlostavljani, kako bi ih se prisililo da izdaju odgovornu braću u mjesnim skupštinama. Unatoč progonstvu, većina je ostala postojanom. (Vidi Godišnjak Jehovinih svjedoka 1978. str. 171, 172, 182, 183; Godišnjak Jehovinih svjedoka 1986. str. 137-159.)
16. Na kojim područjima možemo, primjerice, biti danas iskušani? Kako se možemo oduprijeti?
16 Možda ćemo jednom biti izloženi pritisku s obzirom na transfuziju krvi ili kršćansku neutralnost (Djela apostolska 5:29; 15:28, 29). Tada ćemo biti suočeni s izazovom: Živimo li prema Božjoj volji ili volji ljudi? Možda ćemo doći u kušnju u vezi s tjelesnim željama i lošim društvom. Možda nam se u školi ili na radnom mjestu pruža prilika da pušimo ili uzmemo drogu, a da to ne sazna nitko iz skupštine. Kako stojimo s kušnjom da sudjelujemo u igrama na sreću ili da učinimo blud ili brakolomstvo? Atmosfera na svjetovnom poslu može često hraniti naopake misli i postupke — pa makar mi jednako čvrsto kao Krist odlučili vršiti Božju volju. Što ćeš ti učiniti? Hoćeš li posjedovati snagu koja će tjerati tvoj um da pod takvim okolnostima oponašaš Kristov način postupanja? (Efežanima 4:17-20; 1. Ivanova 2:15, 16).
17, 18. a) Koju je važnu činjenicu utvrdio Petar u vezi onih koji griješe? b) Što je potrebno da bi se mogli oduprijeti prodiranju grijeha?
17 Petar naglašava potrebu vršenja Božje volje, dajući savjet: “Dosta je naime što ste u prošlom vremenu vršili volju pogana živeći u razvratnostima, strastima, pijančevanju, razuzdanim gozbama, pijankama i zločinačkim idolopoklonstvima. Zato se sad čude da se ne slijevate s njima u istu široku rijeku razuzdanosti, i vrijeđaju vas. Oni će o tome polagati račun onomu koji je spreman da sudi žive i mrtve” (1. Petrova 4:3-5, ST).
18 Petar dolazi ovdje do značajnog zaključka: Onaj tko omalovažava Božju volju, mora položiti račun. (Usporedi Rimljanima 14:12 i Jevrejima 13:17.) I Pavao je u svom pismu Kološanima došao do sličnog zaključka, napisavši: “Usmrtite stoga udove svoga tijela koji su na Zemlji u vezi s bludništvom, nečistoćom, spolnim pohotama, štetnim požudama i pohlepama, što je idolopoklonstvo. Zbog tih stvari dolazi gnjev Božji.” Svi koji čine takove stvari siguno ne žive po Božjoj volji, naprotiv, oni zadovoljavaju svoje vlastite lakome želje. Ipak, moguće je spasiti se od takvog moralnog propadanja, jer Pavao kaže: “Ali i neki od vas su bili takvi” (Kološanima 3:5-7, NS; Efežanima 4:18; vidi također 1. Korinćanima 6:9-11, NS).
Uočiti što je Božja volja
19. Čime pokazuju danas mnogi da žive prema Božjoj volji? (Rimljanima 12:1, 2).
19 U ovim zadnjim godinama 20. stoljeća preko tri milijuna ljudi uočilo je u čemu se sastoji Božja volja za njih. Radi toga oni revno propovijedaju dobru vijest o Božjoj kraljevskoj vladavini (Djela apostolska 8:12; Marko 13:10). Za razliku od većine, oni ne žive samo za sebe. Oni znaju da će Bog uskoro učiniti kraj današnjem pokvarenom sustavu, zato se žrtvuju u pomaganju drugima da steknu s tim u vezi točnu spoznaju, kako je to i savjetovao apostol Pavao: “Zato dobro pazite kako postupate, ne kao ludi, nego kao mudri. Koristeći svoje povoljno vrijeme, jer su dani zli. Zato prestanite biti nerazumni, nego i dalje uočavajte što je Jehovina volja” (Efežanima 5:15-17, NS).
20, 21. a) Kako moramo misliti o daru života? (Jakov 4:13-17). b) Kako možemo izbjeći da nas svijet oblikuje?
20 Život je kao čaša hladne, svježe vode. U prvim desetljećima svog života, čovjek “pije” dugačkim, pohlepnim gutljajima — dok se ne počne pitati koliko je još godina života preostalo u “čaši”. Pred tom zagonetkom stoji svatko od nas. Koliko li je stoga važno proživjeti život s osjećajem odgovornosti prema Bogu i bližnjemu! Koliko je važno uzeti u obzir Božju, a ne samo vlastitu, sebičnu volju! (Matej 7:21, 24, 26).
21 No, budući da živimo u svijetu ovladanom sotonskim duhom, nije uvijek lako živjeti prema Božjoj volji (Otkrivenje 12:9). Na nas se stalno vrši pritisak u pokušaju da nas se oblikuje prema volji i mišljenju svijeta. Modne ludosti i strasti mogu utjecati čak na neke u skupštini, tako da ima nekih koji nastoje biti izgledom slika i prilika neke zvijezde. Koliko li je stoga odgovarajući Pavlov savjet: “Nemojte se više oblikovati prema ovom sustavu stvari, nego se promijenite obnovljenjem svoga uma, da možete utvrditi što je dobra, ugodna i savršena volja Božja!” (Rimljanima 12:2, NS).
22. a) Što je danas Božja volja? b) Kako možemo pokazati da živimo prema Božjoj volji? c) Koji blagoslov stoji u izgledu onima koji žive po Božjoj volji?
22 Božja volja je da se “ova dobra vijest o Kraljevstvu” propovijeda širom svijeta, prije nego on učini kraj sadašnjem svjetskom sustavu (Matej 24:14; Otkrivenje 14:6, 7). Tim je važnije odazvati se pozivu za više punovremenih slugu, ako to dozvoljavaju tvoje okolnosti. Također je to razlog da se starješine i sluge pomoćnici presele u skupštine gdje je potrebna njihova pomoć. A za svakog Svjedoka iznad svega je važno biti pravi kršćanski svjedok — ne samo nositi naziv, nego uistinu živjeti po Božjoj volji, sada i zauvijek. Tada možeš biti siguran da si time ‘sakupljaš sigurno blago kao dobar temelj za budućnost, da bi odlučno zahvatio pravi život’ (1. Timoteju 6:19, NS).
Što bi ti odgovorio?
◻ Kako je Isus dokazao da je živio po Božjoj volji?
◻ Koje koristi imaju oni koji žive prema Božjoj volji?
◻ U čemu se sastojalo Kristovo mišljenje s obzirom na Božju volju?
◻ Kako treba na nas djelovati ‘snaga koja tjera um’?
◻ Kakvo mora biti naše gledište o životu?