Daj javnu izjavu za spasenje
“Svaki koji prizove ime Jehovino bit će spašen” (RIMLJANIMA 10:13, NW).
1. Koja su se upozorenja razglašavala kroz povijest?
BIBLIJSKA povijest opisuje nekoliko ‘dana Jehovinih’. Potop Noinog vremena, uništenje Sodome i Gomore te razorenje Jeruzalema 607. pr. n. e. i 70. n. e. bili su veliki i zastrašujući dani Jehovini. Bili su to dani u kojima se dijelila pravda onima koji su se pobunili protiv Jehove (Malahija 4:5; Luka 21:22). Tijekom tih dana mnogi su poginuli zbog svoje zloće. No neki su preživjeli. Jehova je dao da se razglase upozorenja, obavještavajući zle o predstojećoj kataklizmi i dajući priliku pravednima da se spase.
2, 3. (a) Koje je proročansko upozorenje bilo citirano na Pentekost? (b) Što se zahtijevalo u vezi s prizivanjem Jehovinog imena od Pentekosta 33. n. e.?
2 Jedan istaknuti primjer toga je razorenje Jeruzalema 70. n. e. Pretkazujući taj događaj gotovo 900 godina unaprijed, prorok Joel je napisao: “Učiniću čudesa na nebu i na zemlji, krv i oganj i pušenje dima. Sunce će se pretvoriti u tamu i mjesec u krv prije nego dodje veliki i strašni dan Gospodinov.” Kako bi itko mogao preživjeti tako zastrašujuće vrijeme? Joel je pod nadahnućem napisao: “Svaki koji prizove ime Gospodinovo [“Jehovino”, NW] spašće se; jer će na gori Sionu i u Jeruzalemu biti spasenje, kao što je rekao Gospodin, i u ostatku koji pozove Gospodin” (Joel 2:30-32).
3 Apostol Petar se na Pentekost 33. n. e. obratio mnoštvu Židova i prozelita u Jeruzalemu i citirao je Joelovo proročanstvo, otkrivajući tako da njegovi slušatelji mogu očekivati ispunjenje tog proročanstva u svoje vrijeme: “Daću čudesa gore na nebu i znake dolje na zemlji: krv i oganj i pušenje dima. Sunce će se pretvoriti u tamu i mjesec u krv prije nego dodje veliki i slavni dan Gospodinov [“Jehovin”, NW]. I biće da će se svaki spasti koji prizove ime Gospodinovo [“Jehovino”, NW]” (Djela apostolska 2:16-21). Mnoštva koja su slušala Petra bila su pod Mojsijevim zakonom i zato su znala Jehovino ime. Petar je objasnio da će prizivanje Jehovinog imena otada uključivati nešto više. Ono je očigledno uključivalo krštenje u ime Isusa, onoga koji je bio ubijen i zatim uskrsnut u besmrtni nebeski život (Djela apostolska 2:37, 38).
4. Koju su poruku kršćani objavljivali diljem svijeta?
4 Kršćani su od Pentekosta širili vijesti o uskrsnulom Isusu (1. Korinćanima 1:23). Objavljivali su da ljudi mogu biti usvojeni kao duhovni sinovi Jehove Boga i da mogu postati dio novog ‘Izraela Božjeg’, duhovne nacije koja će ‘nadaleko objavljivati Jehovine odličnosti’ (Galaćanima 6:16; 1. Petrova 2:9, NW). Oni koji su ostali vjerni sve do smrti trebali su naslijediti besmrtni nebeski život kao Isusovi sunasljednici u njegovom nebeskom Kraljevstvu (Matej 24:13; Rimljanima 8:15, 16; 1. Korinćanima 15:50-54). Osim toga, ti su kršćani trebali objavljivati dolazeći veliki i zastrašujući dan Jehovin. Morali su upozoriti židovski svijet da će doživjeti nevolju koja nadmašuje sve ono što je dotada pogađalo Jeruzalem i one koji su tvrdili da su Božji narod. Međutim, bit će preživjelih. Tko će preživjeti? Oni koji prizivaju Jehovino ime.
‘U posljednjim danima’
5. Koja se proročanstva danas ispunjavaju?
5 Stanje koje je tada vladalo u mnogočemu je nagovještavalo ono što vidimo danas. Čovječanstvo od 1914. živi u posebnom vremenu na koje se u Bibliji ukazuje kao na ‘vrijeme kraja’, ‘svršetak sustava stvari’ i kao na ‘posljednje dane’ (Danijel 12:1, 4, NW; Matej 24:3-8, NW; 2. Timoteju 3:1-5, 13). Okrutni ratovi, razuzdano nasilje te propadanje ljudskog društva i okoliša koji se zbivaju u našem stoljeću predstavljaju značajno ispunjenje biblijskih proročanstava. Svi su ti događaji dio znaka koji je prorekao Isus, a koji ukazuje da će čovječanstvo uskoro doživjeti konačni, presudni zastrašujući dan Jehovin. Ti će događaji kulminirati u bici od Harmagedona, vrhuncu ‘velike nevolje kakve nije bilo od postanka svijeta do sad niti će je više biti’ (Matej 24:21; Otkrivenje 16:16).
6. (a) Kako Jehova radi na spašavanju krotkih? (b) Gdje možemo pronaći Pavlov savjet kako preživjeti?
6 Dok se dan opustošenja sve više približava, Jehova radi na spašavanju krotkih. Tijekom ovog ‘vremena kraja’ on sakuplja posljednje pripadnike duhovnog Izraela Božjeg i od 1930-ih skreće pažnju svojih zemaljskih slugu na sakupljanje ‘velikog mnoštva, koje nijedan čovjek ne može izbrojati, iz svih nacija i plemena i naroda i jezika’. Oni kao grupa živi “izlaze iz velike nevolje” (Otkrivenje 7:9, 14, NW). No kako se svaki pojedinac može pobrinuti za svoje preživljavanje? Apostol Pavao odgovara na to pitanje. U 10. poglavlju Rimljanima daje odličan savjet za preživljavanje — savjet koji je vrijedio u njegovo vrijeme i koji isto tako vrijedi u naše vrijeme.
Molitva za spasenje
7. (a) Na koju se nadu ukazuje u Rimljanima 10:1, 2? (b) Zašto je Jehova želio da se sada još više propovijeda “dobra vijest”?
7 Kad je Pavao pisao knjigu Rimljanima, Jehova je već odbacio Izrael kao naciju. No apostol je ipak izjavio: “Želja je mojega srca i molitva k Bogu za spasenje Izraela.” On se nadao da će pojedini Židovi možda steći točnu spoznaju o tome što je Božja volja i da će tako biti spašeni (Rimljanima 10:1, 2). Pored toga, Jehova je sada želio da se spase svi pripadnici svijeta čovječanstva koji iskazuju vjeru, kao što se kaže u Ivanu 3:16: “Bogu tako omilje svijet da je i sina svojega jedinorodnoga dao, da ni jedan koji vjeruje ne pogine, nego da ima život vječni.” Isusova otkupna žrtva otvorila je put za to veličanstveno spasenje. Kao što je bilo u Noino vrijeme i u drugim danima izvršenja osude koji su uslijedili, Jehova je dao da se objavljuje “dobra vijest” i tako je ukazao na put spasenja (Marko 13:10, 19, 20, NW).
8. Prema kome pravi kršćani danas pokazuju dobronamjernost, oponašajući tako Pavlov primjer, i kako to čine?
8 Pavao je propovijedao u svakoj prilici i tako pokazao dobronamjernost kako prema Židovima tako i prema ne-Židovima. ‘Nagovarao je Židove i Grke.’ Starješinama u Efezu je rekao: “Ništa korisno ne izostavih da vam ne kažem i da vas naučim pred narodom i po kućama, svjedočeći i Židovima i Grcima pokajanje k Bogu i vjeru u Gospodina našega Isu[sa Kri]sta” (Djela apostolska 18:4; 20:20, 21). Slično tome, Jehovini svjedoci se danas troše propovijedajući ne samo pripadnicima crkava kršćanstva nego svim ljudima, čak do “kraja zemlje” (Djela apostolska 1:8; 18:5).
Ispovijedati “riječ vjere”
9. (a) Na koju vrstu vjere se ohrabruje u Rimljanima 10:8, 9? (b) Kada i kako trebamo priznati svoju vjeru?
9 Za spasenje je potrebna trajna vjera. Citirajući 5. Mojsijevu 30:14, Pavao je izjavio: “Blizu ti je riječ u ustima tvojima i u srcu tvojemu, to jest riječ vjere koju propovijedamo” (Rimljanima 10:8). Dok propovijedamo “riječ vjere”, ona se sve više urezuje u naše srce. Tako je bilo i s Pavlom, pa njegove daljnje riječi mogu ojačati našu odlučnost da budemo poput njega dok prenosimo tu vjeru drugima: “Ako priznaješ ustima svojima da je Isus Gospodin; i vjeruješ u srcu svojemu da ga Bog podiže iz mrtvijeh, bićeš spasen” (Rimljanima 10:9). Nije dovoljno dati ovo priznanje pred drugima prilikom krštenja, već to mora biti trajno priznanje, revno javno svjedočanstvo o svim veličanstvenim obilježjima istine. Ta je istina usmjerena na dragocjeno ime Suverenog Gospodina Jehove; na našeg Mesijanskog Kralja i Otkupitelja, Gospodina Isusa Krista; i na divna obećanja o Kraljevstvu.
10. Kako trebamo postupati s ‘riječi vjere’ u skladu s Rimljanima 10:10, 11?
10 Tko god ne prihvaća i ne primjenjuje tu “riječ vjere” ne može biti spašen, kao što apostol dalje kaže: “Jer se srcem vjeruje za pravdu a ustima se priznaje za spasenje. Jer pismo govori: koji ga god vjeruje ne će se postidjeti” (Rimljanima 10:10, 11). Moramo steći točnu spoznaju o toj ‘riječi vjere’ i dalje je njegovati u svom srcu kako bismo bili motivirani da o njoj govorimo drugima. Sam nas Isus podsjeća: “Ko se postidi mene i mojijeh riječi u rodu ovome preljubotvornome i grješnom, i sin će se čovječij postidjeti njega kad dodje u slavi oca svojega s angjelima svetima” (Marko 8:38).
11. U kojem se omjeru mora objavljivati dobra vijest, i zašto?
11 Kao što je pretkazao prorok Danijel, u ovo vrijeme kraja “razumni [“oni koji imaju uvid”, NW]” sjaje “kao svjetlost nebeska”, dok se svjedočanstvo o Kraljevstvu širi do krajeva Zemlje. Oni ‘mnoge privode k pravdi’ i prava se spoznaja zaista umnožila, jer Jehova prosipa sve jasnije svjetlo na proročanstva u vezi s vremenom kraja (Danijel 12:3, 4). To je poruka spasenja koja je od presudne važnosti za preživljavanje svih koji ljube istinu i pravednost.
12. Kako su riječi iz Rimljanima 10:12 povezane sa zadatkom anđela koji je opisan u Otkrivenju 14:6?
12 Apostol Pavao nastavlja: “Nema razlike medju Židovom i Grkom: jer je on Bog sviju, i bogat za sve koji ga prizivlju” (Rimljanima 10:12). “Dobra vijest” mora se danas još više propovijedati po Zemlji — svim narodima, do najudaljenijih krajeva Zemlje. Anđeo iz Otkrivenja 14:6 i dalje leti posred neba, povjeravajući nam zadatak da se ‘vječno evanđelje [“dobra vijest”, NW] objavi onima koji žive na zemlji i svakome plemenu i jeziku i koljenu i narodu’. Kako će to koristiti onima koji se odazovu?
Prizivati Jehovino ime
13. (a) Kako glasi naš godišnji citat za 1998? (b) Zašto je taj godišnji citat danas vrlo prikladan?
13 Citirajući Joela 2:32, Pavao kaže: “Svaki koji prizove ime Jehovino bit će spašen” (Rimljanima 10:13, NW). Kako je samo prikladno što su te riječi odabrane za godišnji citat Jehovinih svjedoka za 1998! Nikada prije nije bilo toliko važno jačati svoje povjerenje u Jehovu, objavljivati njegovo ime i veličanstvene naume iza kojih ono stoji! Kao i u prvom stoljeću tako i u posljednjim danima sadašnjeg pokvarenog sustava stvari odjekuje glasan poziv: “Spasite se od ovoga pokvarenoga roda” (Djela apostolska 2:40). To je poziv sličan zvuku trube za sve bogobojazne ljude diljem svijeta kako bi prizivali Jehovu da podari spasenje njima, ali i onima koji slušaju njihovo javno objavljivanje dobre vijesti (1. Timoteju 4:16).
14. Koju Stijenu trebamo prizivati za spasenje?
14 Što će se dogoditi kad na Zemlji izbije veliki dan Jehovin? Većina neće tražiti spasenje od Jehove. Čovječanstvo će općenito ‘govoriti gorama i kamenju: padnite na nas i sakrijte nas od lica onoga što sjedi na prijestolju i od gnjeva janjetova’ (Otkrivenje 6:15, 16). Oni će se pouzdati u gorama slične organizacije i institucije ovog sustava stvari. No koliko bi samo bilo bolje da se pouzdaju u najveću Stijenu koja postoji, u Jehovu Boga! (5. Mojsijeva 32:3, 4). Kralj David je o njemu rekao: “Gospodine, grade moj, zaklone moj, koji se oboriti ne može, izbavitelju moj.” Jehova je ‘grad [“Stijena”, NW] našega spasenja’ (Psalam 18:2; 95:1). Njegovo je ime ‘tvrda kula’, jedina “kula” koja je dovoljno jaka da nas zaštiti tijekom dolazeće nevolje (Priče Salamunove 18:10). Stoga je od presudne važnosti da što je moguće veći broj osoba, od skoro šest milijardi ljudi koji danas žive, bude poučen da priziva Jehovino ime u vjernosti i iskrenosti.
15. Na što Rimljanima 10:14 ukazuju u vezi s vjerom?
15 Apostol Pavao s pravom dalje pita: “Kako će dakle prizvati koga ne vjerovaše?” (Rimljanima 10:14). Postoje mnoštva kojima bi se možda još moglo pomoći da usvoje “riječ vjere”, kako bi prizivali Jehovu za spasenje. Vjera je od primarne važnosti. Pavao u jednom drugom pismu kaže: “Bez vjere nije moguće ugoditi Bogu; jer onaj koji hoće da dodje k Bogu, valja da vjeruje da ima Bog i da plaća onima koji ga traže” (Jevrejima 11:6). No kako će daljnji milijuni položiti vjeru u Boga? Pavao u pismu Rimljanima pita: “A kako će vjerovati koga ne čuše?” (Rimljanima 10:14). Da li se Jehova pobrinuo kako će čuti? Sigurno da se pobrinuo! Poslušaj što Pavao dalje kaže: “A kako će čuti bez propovjednika?”
16. Zašto su propovjednici od presudne važnosti u božanskim pripremama?
16 Iz Pavlovog obrazloženja sasvim je jasno da su potrebni propovjednici. Isus je dao do znanja da će biti tako sve “do svršetka sustava stvari” (Matej 24:14; 28:18-20, NW). Propovijedanje je prijeko potreban dio božanskih priprema kako bi se ljudima pomoglo prizivati Jehovino ime da bi se spasili. Čak i u svijetu kršćanstva većina ljudi ne čini ništa čime bi iskazivala čast Božjem dragocjenom imenu. Mnogi Jehovu uzaludno miješaju s dva druga identiteta u neobjašnjivoj dogmi o Trojstvu. Pored toga, mnogi pripadaju grupi ljudi o kojoj se govori u Psalmu 14:1 i 53:1: “Reče bezumnik u srcu svojem: nema Boga.” Da bi bili spašeni u predstojećoj velikoj nevolji, oni trebaju znati da je Jehova živi Bog i moraju razumjeti sve ono što znači njegovo ime.
“Krasne noge” propovjednikâ
17. (a) Zašto je prikladno što je Pavao citirao proročanstvo o obnovi? (b) Što znači imati “krasne noge”?
17 Apostol Pavao postavlja još jedno vrlo važno pitanje: “A kako će propovijedati ako ne budu poslani? Kao što stoji napisano: kako su krasne noge onijeh koji donose glas za mir, koji donose glas za dobro!” (Rimljanima 10:15). Pavao ovdje citira riječi iz Izaije 52:7, koje su dio proročanstva o obnovi koje se ispunjava od 1919. Jehova danas ponovno šalje “onoga koji nosi dobre glase, koji oglašuje mir, koji javlja dobro, oglašuje spasenje”. Poslušni Božji pomazani “stražari” i njihovi drugovi radosno kliču (Izaija 52:7, 8). Možda su noge onih koji danas objavljuju spasenje umorne, čak i prašnjave dok hodaju od kuće do kuće, no njihova lica zaista sijaju od radosti! Oni znaju da im je Jehova dao zadatak da objavljuju dobru vijest mira i da tješe žalosne, pomažući im da prizivaju Jehovino ime s izgledom na spasenje.
18. Što stoji u Rimljanima 10:16-18 u vezi s konačnim rezultatom razglašavanja dobre vijesti?
18 Bilo da ljudi ‘vjeruju našem propovijedanju’ bilo da ga ne žele slušati, Pavlove riječi zvuče istinito: “Zar ne čuše? Još otide po svoj zemlji glas njihov, i po krajevima vasionoga svijeta riječi njihove” (Rimljanima 10:16-18). Kao što “nebesa kazuju slavu Božiju”, što se očituje u njegovim djelima stvaranja, tako njegovi Svjedoci na Zemlji moraju objavljivati “godinu milosti Gospodinove i dan osvete Boga našega, da utješ[e] sve žalosne” (Psalam 19:1-4; Izaija 61:2).
19. Kakav će biti ishod za one koji danas ‘prizivaju ime Jehovino’?
19 Veliki i zastrašujući dan Jehovin sve se više približava. “Jaoh dana! jer je blizu dan Gospodinov, i doći će kao pogibao od svemogućega” (Joel 1:15; 2:31). Mi se molimo kako bi se još mnogi hitno odazvali na dobru vijest, sakupljajući se u Jehovinu organizaciju (Izaija 60:8; Habakuk 2:3). Prisjeti se da su drugi dani Jehovini donijeli uništenje zlima — u Noino vrijeme, u Lotovo vrijeme i u danima otpadničkog Izraela i Jude. Nalazimo se na pragu najveće od svih nevolja, u kojoj će Jehovina oluja izbrisati zloću s lica Zemlje, čisteći tako put rajskom vječnom miru. Hoćeš li i ti biti onaj koji ‘priziva ime Jehovino’ u vjernosti? Ako hoćeš, raduj se tome! Bog ti osobno obećava da ćeš biti spašen (Rimljanima 10:13).
Kako bi odgovorio?
◻ Koje su nove stvari objavljene nakon Pentekosta 33. n. e.?
◻ Kako kršćani trebaju obratiti pažnju na “riječ vjere”?
◻ Što znači ‘prizivati ime Jehovino’?
◻ U kom smislu glasnici Kraljevstva imaju “krasne noge”?
[Slike na stranici 18]
Božji narod objavljuje njegove odličnosti u Portoriku, Senegalu, Peruu, na Papui Novoj Gvineji — da, diljem zemaljske kugle