‘O dubino mudrosti Božje!’

 1. Što je najveća čast za krštene kršćane?

ŠTO smatraš najvećom čašću koja ti je ikad bila iskazana? Možda najprije pomisliš na neko odgovorno zaduženje koje si dobio u skupštini ili na neko priznanje koje si primio u školi ili na poslu. No za krštene kršćane najveća je čast što mogu biti u bliskom odnosu s jedinim pravim Bogom, Jehovom. Zbog toga možemo reći da nas “Bog poznaje” (1. Kor. 8:3; Gal. 4:9).

 2. Zašto je tako velika čast poznavati Jehovu i znati da on poznaje nas?

² Zašto je tako velika čast poznavati Jehovu i znati da on poznaje nas? Ne samo zato što je on najvažnija osoba u cijelom svemiru nego i zato što on štiti one koje ljubi. Prorok Nahum pod nadahnućem je napisao: “Jehova je dobar, on je tvrđava u dan nevolje. Pazi na one koji kod njega traže utočište” (Nah. 1:7; Psal. 1:6). Ustvari, ako želimo dobiti vječni život, trebamo upoznati pravog Boga i njegovog Sina, Isusa Krista (Ivan 17:3).

 3. Što znači upoznati Boga?

³ Upoznati Boga ne znači samo znati njegovo ime. Moramo ga upoznati kao prijatelja i saznati što voli, a što ne voli. Vrlo je važno da živimo u skladu s onim što znamo o njemu jer i na taj način pokazujemo da dobro poznajemo Boga (1. Ivan. 2:4). No potrebno je još nešto ako želimo doista upoznati Jehovu. Nije dovoljno samo znati što on čini nego i na koji to način čini te zašto upravo tako postupa. Što bolje razumijemo Jehovine naume, to se više divimo ‘dubini mudrosti Božje’ (Rim. 11:33).

4, 5. (a) Na što se u Bibliji odnosi riječ “naum”? (b) Objasni primjerom kako se neki cilj, odnosno naum, može postići na više načina.

⁴ Jehova je Bog koji ima naum i ostvaruje ga, a Biblija govori o njegovom “vječnom naumu” (Efež. 3:10, 11). Što zapravo znači izraz “naum”? On se u Bibliji odnosi na točno određeni cilj, koji se može postići na više načina.

⁵ Objasnimo to jednim primjerom: Neki je čovjek odlučio otputovati na određeno mjesto. Dakle, njegov je cilj, odnosno naum, doći do svog odredišta. Možda može birati različita prijevozna sredstva ili pravce kojima će putovati. Dok putuje pravcem koji je odabrao, mogao bi naići na neke neočekivane situacije — loše vremenske uvjete, zastoj u prometu ili zatvorene ceste — pa bi morao krenuti nekim drugim pravcem. Bez obzira na to koje prilagodbe morao napraviti, onog trena kad stigne na svoje odredište, ostvarit će svoj cilj.

 6. Kako Jehova prilikom ostvarenja svog nauma pokazuje veliku prilagodljivost?

⁶ Slično tome, Jehova prilikom ostvarenja svog vječnog nauma pokazuje veliku prilagodljivost. Uzimajući u obzir slobodnu volju svojih stvorenja koja je obdario razumom, on spremno prilagođava način na koji ostvaruje svoj naum. Naprimjer, pogledajmo što se dogodilo na početku ljudske povijesti. Jehova je rekao prvom ljudskom paru: “Rađajte se i množite, napunite zemlju i sebi je podložite” (1. Mojs. 1:28). Je li pobuna u edenskom vrtu osujetila Jehovin prvobitni naum? Nipošto! Jehova se odmah prilagodio novonastaloj situaciji tako što je, slikovito govoreći, krenuo drugim pravcem kako bi ostvario svoj naum. Prorekao je dolazak “potomstva”, koje će ispraviti štetu što su je prouzročili buntovnici u Edenu (1. Mojs. 3:15; Hebr. 2:14-17; 1. Ivan. 3:8).

 7. Što učimo iz riječi kojima je Jehova sam sebe opisao, a zapisane su u 2. Mojsijevoj 3:14?

⁷ Jehovina sposobnost da se prilagodi okolnostima koje su se pojavile tijekom ostvarivanja njegovog nauma u skladu je s riječima kojima je Jehova sam sebe opisao. Naime, kad je Mojsije govorio Jehovi o problemima koji bi ga mogli omesti u izvršavanju zadatka koji mu je on dao, Jehova ga je umirio rekavši mu: “‘Postat ću što god poželim postati.’ Zatim je dodao: ‘Ovako kaži sinovima Izraelovim: “Postat ću poslao me k vama”’” (2. Mojs. 3:14). Doista, Jehova može postati što god je potrebno kako bi u potpunosti ostvario svoj naum. To se vidi iz jedne prekrasne usporedbe koju je apostol Pavao zapisao u 11. poglavlju svoje poslanice Rimljanima. Ondje je govorio o simboličnom stablu masline. Razmatranje te usporedbe potaknut će nas da još bolje shvatimo koliko je duboka Jehovina mudrost te da je još više cijenimo, bez obzira na to nadamo li se nebeskom životu ili vječnom životu na Zemlji.

8, 9. (a) Koje nam četiri osnovne činjenice pomažu razumjeti usporedbu o maslini? (b) Koje nam pitanje pomaže razumjeti koliko je Jehova prilagodljiv u ostvarivanju svog nauma?

⁸ Da bismo razumjeli usporedbu o maslini, trebamo znati četiri činjenice u vezi s tim kako se odvijalo ostvarivanje Jehovinog nauma u vezi s prorečenim potomstvom. Kao prvo, Jehova je obećao Abrahamu da će se “preko potomstva njegova blagosloviti svi narodi na zemlji” (1. Mojs. 22:17, 18). Kao drugo, izraelski narod, koji je potekao od Abrahama dobio je priliku da postane “kraljevstvo svećenika” (2. Mojs. 19:5, 6). Kao treće, budući da većina rođenih Izraelaca nije prihvatila Mesiju, Jehova je odlučio na drugi način oformiti “kraljevstvo svećenika” (Mat. 21:43; Rim. 9:27-29). Na koncu, premda je Isus glavni Abrahamov Potomak, i drugi su dobili priliku da postanu Abrahamovo “potomstvo” (Gal. 3:16, 29).

⁹ Imajući u mislima te četiri osnovne činjenice, iz Otkrivenja dodatno saznajemo da će ukupno 144 000 ljudi vladati s Isusom na nebu kao kraljevi i svećenici (Otkr. 14:1-4). Njih se naziva i “sinovima Izraelovim” (Otkr. 7:4-8). No jesu li svi koji pripadaju skupini od 144 000 kraljeva i svećenika Izraelci, odnosno Židovi, po rođenju? Odgovor na to pitanje pokazuje koliko je Jehova prilagodljiv u ostvarivanju svog nauma. Pogledajmo kako nam poslanica koju je apostol Pavao napisao Rimljanima može pomoći da dobijemo odgovor na to pitanje.

10. Koju su priliku dobili isključivo pripadnici izraelskog naroda?

¹⁰ Kao što smo već spomenuli, isključivo su pripadnici izraelskog naroda dobili priliku da sačinjavaju “kraljevstvo svećenika i sveti narod”. (Pročitaj Rimljanima 9:4, 5.) No što se dogodilo kad je došao obećani Potomak? Jesu li pripadnici izraelskog naroda popunili broj od 144 000 duhovnih Izraelaca, koji su u širem smislu također postali Abrahamovo potomstvo?

11, 12. (a) Kada je započelo biranje onih koji trebaju sačinjavati nebesko Kraljevstvo i kako je na to reagirala većina Židova u 1. stoljeću? (b) Što je Jehova učinio kako bi se mogao sakupiti “puni broj” onih koji su trebali postati Abrahamovo potomstvo?

¹¹ Pročitaj Rimljanima 11:7-10. Židovski je narod kao cjelina u 1. stoljeću odbacio Isusa. Zbog toga su izgubili pravo da isključivo oni sačinjavaju Abrahamovo potomstvo. Međutim, kad je na Pedesetnicu 33. započelo biranje onih koji će biti dio nebeskog “kraljevstva svećenika”, među njima je bilo i nekoliko tisuća pravednih Židova koji su se odazvali na taj poziv. Oni su bili poput “ostatka” u odnosu na cijeli židovski narod (Rim. 11:5).

¹² Što je Jehova učinio kako bi se mogao sakupiti “puni broj” onih koji su trebali postati Abrahamovo potomstvo? (Rim. 11:12, 25). Na to pitanje odgovorio je apostol Pavao: “To ne znači da je riječ Božja zakazala. Jer nisu Izrael svi koji [po rođenju] potječu od Izraela. I nisu svi djeca Abrahamova [simbolični Abrahamovi potomci] samo zato što su [doslovno] potomstvo njegovo (...). To jest, djeca dobivena po tijelu nisu ujedno i djeca Božja, nego se djeca dobivena po obećanju računaju kao potomstvo” (Rim. 9:6-8). Dakle, da bi netko postao dio potomstva koje je uključeno u ostvarivanje Jehovinog nauma, on ne mora doslovno potjecati od Abrahama.

13. Što predstavlja (a) stablo masline, (b) korijen, (c) deblo i (d) grane?

¹³ Apostol Pavao usporedio je pripadnike Abrahamovog potomstva s granama simbolične maslinea (Rim. 11:21). To stablo pitome masline predstavlja ispunjenje Božjeg nauma s obzirom na savez s Abrahamom. Korijen stabla je svet i predstavlja Jehovu jer on daje život duhovnom Izraelu (Iza. 10:20; Rim. 11:16). Deblo predstavlja Isusa jer je on glavni Abrahamov Potomak. Grane predstavljaju “puni broj” onih koji u širem smislu sačinjavaju Abrahamovo potomstvo.

14, 15. Tko je bio “odlomljen” s pitome masline, a tko je bio pricijepljen na nju?

¹⁴ U usporedbi o maslini, Židovi koji su odbacili Isusa uspoređeni su s granama koje su bile “odlomljene” (Rim. 11:17). Zbog toga su izgubili priliku da postanu prošireni dio Abrahamovog potomstva. No tko ih je nadomjestio? Židovima, koji su se ponosili time što potječu od Abrahama, bilo je nezamislivo da ih zamijene ljudi iz drugih naroda. No Ivan Krstitelj već ih je bio upozorio da Jehova može ako hoće čak ‘iz kamenja Abrahamu podignuti djecu’ (Luka 3:8).

¹⁵ Što je onda Jehova učinio kako bi ostvario svoj naum? Pavao je rekao da su grane s divlje masline pricijepljene na pitomu maslinu kako bi zamijenile grane koje su bile odlomljene. (Pročitaj Rimljanima 11:17, 18.) Dakle, duhom pomazani kršćani koji su bili ne-Židovi, poput nekih članova skupštine u Rimu, bili su, slikovito govoreći, pricijepljeni na tu simboličnu maslinu. Na taj su način i oni postali dio Abrahamovog potomstva. Oni su u početku bili poput grana divlje masline, pa nisu imali priliku ući u taj poseban savez. No Jehova im je dao mogućnost da postanu duhovni Židovi (Rim. 2:28, 29).

16. Kako je apostol Petar objasnio na koji je način oformljen novi duhovni narod?

¹⁶ Apostol Petar objasnio je tu situaciju na sljedeći način: “Vama je [duhovnim Izraelcima, uključujući i ne-židovske kršćane], dakle, [Isus Krist] dragocjen, jer vjerujete, ali onima koji ne vjeruju ‘onaj kamen koji su graditelji odbacili postao je kamen ugaoni’ i ‘kamen spoticanja i stijena posrtanja’. (...) Ali vi ste ‘izabrani rod, kraljevsko svećenstvo, sveti narod, narod koji je vlasništvo Božje, da biste objavljivali vrline’ onoga koji vas je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo. Jer nekada niste bili narod, a sada ste narod Božji. Prije vam nije bila iskazana milost, a sada vam je iskazana milost” (1. Petr. 2:7-10).

17. U kom je smislu ono što je Jehova učinio bilo “protivno prirodi”?

¹⁷ Jehova je učinio nešto što je mnogima bilo potpuno neočekivano. Pavao je rekao da je to što se dogodilo “protivno prirodi” (Rim. 11:24). Zašto je to tako izgledalo? Pa, činilo se neobičnim, čak neprirodnim, pricijepiti granu divlje masline na pitomu maslinu. No upravo su to radili neki poljoprivrednici u 1. stoljeću.b Slično tome, Jehova je učinio nešto neuobičajeno. Židovi su smatrali da ne-Židovi ne mogu donositi “plodove” koji su Bogu po volji. Međutim, Jehova je upravo njih uključio u ‘narod koji donosi plodove kraljevstva Božjeg’ (Mat. 21:43). Kad je 36. godine bio pomazan Kornelije, prvi neobrezani ne-židovski obraćenik, neobrezani ne-Židovi dobili su priliku da budu pricijepljeni na simboličnu maslinu (Djela 10:44-48).c

18. Koja se prilika pružila Židovima nakon 36. godine?

¹⁸ Znači li to da nakon 36. godine Židovi više nisu mogli postati dio Abrahamovog obećanog potomstva? Nipošto. Pavao je o njima rekao: “A i oni će, ako ne ustraju u svojemu nevjerovanju, biti pricijepljeni, jer ih Bog može ponovno pricijepiti. Jer ako si ti odsječen od masline koja je po svojoj prirodi divlja i protivno prirodi pricijepljen na pitomu maslinu, koliko li će lakše ovi koji su prirodne grane biti pricijepljeni na vlastitu maslinu!”d (Rim. 11:23, 24).

19, 20. Što sve Jehova ostvaruje, a predočeno je usporedbom o simboličnoj maslini?

¹⁹ Da, Jehovin naum u vezi s “Izraelom Božjim” ostvaruje se na čudesan način (Gal. 6:16). Kao što je Pavao rekao, “sav Izrael bit će spašen” (Rim. 11:26). Kad dođe vrijeme koje je Jehova odredio, “sav Izrael” — odnosno potpuni broj duhovnih Izraelaca — služit će na nebu kao kraljevi i svećenici. Ništa ne može osujetiti Jehovin naum.

²⁰ Kao što je bilo prorečeno, Abrahamovo “potomstvo”, odnosno Isus Krist i 144 000 pomazanih kršćana, donijet će blagoslove “svim narodima na zemlji” (1. Mojs. 22:18). Na taj će način biti blagoslovljeni svi pripadnici Božjeg naroda. Doista, kad počnemo dublje razmišljati o tome kako Jehova ostvaruje svoj vječni naum, naprosto se moramo diviti “dubini bogatstva, mudrosti i znanja Božjega” (Rim. 11:33).