Put ljubavi nikad ne zakazuje
“Starajte se pak za veće darove; pa ću vam još bolji put pokazati” (1. KORINĆANIMA 12:31).
1-3. (a) Kako je učenje izražavanja ljubavi vrlo slično učenju nekog novog jezika? (b) Zbog kojih faktora može biti izazov učiti se izražavanju ljubavi?
JESI li ikada pokušao učiti neki novi jezik? To je, najblaže rečeno, zahtjevan pothvat! Naravno, maleno dijete može naučiti jezik već samim time što je u doticaju s njim. Njegov mozak dosta brzo upija zvukove i značenja riječi, tako da se mališan ubrzo počinje sasvim vješto izražavati, možda čak i ne zna prestati. Kod odraslih nije tako. Mi uvijek iznova tražimo po rječniku samo da bismo svladali nekoliko osnovnih fraza stranog jezika. Pa ipak, s vremenom i s dovoljno iskustva, počinjemo razmišljati na novonaučenom jeziku i sve nam je lakše govoriti ga.
2 Naučiti izražavati ljubav umnogome je slično učenju nekog novog jezika. Istina, ljudima je u izvjesnoj mjeri ovo božansko svojstvo urođeno (1. Mojsijeva 1:27; usporedi 1. Ivanovu 4:8). Pa ipak, da bi netko naučio izražavati ljubav, potrebno je uložiti izuzetne napore — posebno u današnje vrijeme kada je prirodna naklonost tako rijetka (2. Timoteju 3:1-5). Ponekad baš u obitelji vlada takva situacija. Da, mnogi odrastaju u gruboj sredini u kojoj ako se uopće i mogu čuti neki izrazi naklonosti, onda je to vrlo rijetko (Efežanima 4:29-31; 6:4). Kako onda možemo naučiti izražavati ljubav — čak i ako smo je sami rijetko kad osjetili?
3 Biblija nam u tome može pomoći. U 1. Korinćanima 13:4-8 Pavao ne pruža neku tehničku definiciju ljubavi, već slikovito opisuje na koji način ovaj najuzvišeniji oblik ljubavi djeluje. Razmatranje tih redaka pomoći će nam da shvatimo prirodu ovog božanskog svojstva i bolje nas osposobiti da ga ispoljavamo. Razmotrimo neke aspekte ljubavi koje je opisao Pavao. Svrstat ćemo ih okvirno u tri kategorije: naše vladanje općenito; zatim, nešto konkretnije, naši odnosi s drugima; i na koncu naša ustrajnost.
Ljubav nam pomaže pobijediti ponos
4. Kakav nam uvid pruža Biblija u pogledu ljubomore?
4 Nakon svojih uvodnih riječi o ljubavi, Pavao je Korinćanima napisao: “Ljubav nije ljubomorna” (1. Korinćanima 13:4, NW). Ljubomora se može ispoljiti u obliku zavidnog nezadovoljstva koje se javlja zbog uspjeha ili postignućâ drugih. Takva ljubomora djeluje destruktivno — u fizičkom, emocionalnom i duhovnom pogledu (Priče Salamunove 14:30; Rimljanima 13:13; Jakov 3:14-16).
5. Kako nam ljubav pomaže da pobijedimo ljubomoru kada nam se čini da nas se previdjelo za neku teokratsku prednost?
5 Imajući to na umu, upitaj se: ‘Osjećam li zavist kada mi se čini da me se previdjelo za neku teokratsku prednost?’ Ukoliko je tvoj odgovor potvrdan, nemoj očajavati. Biblijski pisac Jakov podsjeća nas da svi nesavršeni ljudi imaju u sebi ‘sklonost prema zavisti’ (Jakov 4:5, NW). Ljubav prema bratu može ti pomoći da ponovno stekneš uravnotežen stav. Može ti omogućiti da se raduješ s radosnima i da, kada netko drugi dobije kompliment ili je na neki način blagoslovljen, ne doživljavaš to kao osobnu uvredu. (Usporedi 1. Samuelovu 18:7-9.)
6. Kakva je ozbiljna situacija nastala u korintskoj skupštini u prvom stoljeću?
6 Pavao dodaje da se ljubav ‘ne hvasta i ne nadima’ (1. Korinćanima 13:4, NW). Ukoliko imamo neki talent ili sposobnost, nema potrebe da se time razmećemo. Očito je to bio problem nekim ambicioznim pojedincima koji su se uvukli u drevnu korintsku skupštinu. Možda su bili sposobniji u razjašnjavanju određenih ideja ili su djelotvornije obavljali stvari. Skrećući pažnju na sebe možda su doprinijeli tome da je u skupštini došlo do podjela (1. Korinćanima 3:3, 4; 2. Korinćanima 12:20). Situacija je poprimila tako ozbiljne razmjere da je Pavao kasnije morao oštro prekoriti Korinćane zato što su ‘podnosili bezumnike’, koje je Pavao kritički opisao kao ‘nadapostole’ (2. Korinćanima 11:5, 19, 20, St).
7, 8. Pokaži uz pomoć Biblije na koji način možemo sve svoje prirodne talente koristiti za unapređivanje jedinstva.
7 I u današnje se vrijeme može pojaviti slična situacija. Naprimjer, neki bi mogli biti skloni hvaliti se svojim dostignućima u službi ili prednostima u Božjoj organizaciji. Čak i ako imamo neku posebnu vještinu ili sposobnost koju ostali članovi skupštine nemaju, bi li to značilo da imamo pravo nadimati se? Na koncu, sve svoje prirodne talente trebamo koristiti za unapređivanje jedinstva — a ne sebe (Matej 23:12; 1. Petrova 5:6).
8 Pavao je napisao da premda skupština ima mnogo ‘udova’, ‘Bog je složio tijelo’ (1. Korinćanima 12:19-26). Grčka riječ prevedena sa ‘složiti’ ukazuje na skladno stapanje, kao kad se miješaju boje. Stoga se niti jedan pojedinac u skupštini ne bi smio nadimati zbog svojih sposobnosti i pokušavati dominirati nad drugima. Ponos i ambicioznost nemaju mjesta u Božjoj organizaciji (Priče Salamunove 16:19; 1. Korinćanima 14:12; 1. Petrova 5:2, 3).
9. Kakve upozoravajuće primjere pruža Biblija o pojedincima koji su gledali samo vlastite interese?
9 Ljubav “ne traži svoje vlastite koristi” (1. Korinćanima 13:5, NW). Osoba koja pokazuje ljubav neće manipulirati drugima da bi provela svoju volju. Biblija sadrži upozoravajuće primjere u tom pogledu. Naprimjer: Možemo čitati o Dalili, Jezabeli i Ataliji — ženama koje su manipulirale drugima iz vlastitih sebičnih razloga (Sudije 16:16; 1. Carevima 21:25; 2. Dnevnika 22:10-12). Tu je i primjer Apsaloma, sina kralja Davida. On je prilazio ljudima koji su radi suđenja dolazili u Jeruzalem i podmuklo insinuirao kako kraljev dvor nije iskreno zainteresiran za njihove probleme. Zatim bi otvoreno rekao da dvor ustvari treba jednog srdačnog čovjeka kao što je on! (2. Samuelova 15:2-4). Dakako, Apsalom nije bio zainteresiran za potlačene ljude, već samo za sebe. Vladajući kao samozvani kralj, pridobio je srca mnogih ljudi. No na koncu je Apsalom doživio razorni poraz. Kada je umro, nije ga se smatralo dostojnim čak niti pristojnog pogreba (2. Samuelova 18:6-17).
10. Kako možemo pokazati da uzimamo u obzir tuđe interese?
10 Ovo služi kao upozorenje današnjim kršćanima. Bez obzira na to jesmo li muškarac ili žena, možda po prirodi posjedujemo moć uvjeravanja. Možda nam nije nikakav problem postići ono što želimo tako da dominiramo u razgovoru ili svojom upornošću nadjačamo one koji imaju drugačije mišljenje. No, ako uistinu gajimo ljubav, uzimat ćemo u obzir interese drugih (Filipljanima 2:2-4). Nećemo iskorištavati druge ili širiti sumnjive ideje na račun svog iskustva ili položaja u Božjoj organizaciji, kao da su jedino naša gledišta važna. Umjesto toga, sjetit ćemo se biblijske poslovice koja glasi: “Oholost dolazi pred pogibao, i ponosit duh pred propast” (Priče Salamunove 16:18).
Ljubav doprinosi mirnim odnosima
11. (a) Na koje načine možemo pokazivati ljubav koja je dobrohotna i pristojna? (b) Kako možemo pokazati da se ne radujemo nepravdi?
11 Pavao je nadalje napisao da je ljubav “dobrohotna” i da se ‘ne ponaša nepristojno’ (1. Korinćanima 13:4, 5, NW). Da, ljubav će nas spriječiti da se ponašamo nepristojno, vulgarno ili s nepoštovanjem. Umjesto toga, bit ćemo obzirni prema osjećajima drugih. Primjerice, osoba koja gaji ljubav izbjegavat će činiti stvari koje bi mogle uznemiriti savjest drugih. (Usporedi 1. Korinćanima 8:13.) Ljubav se ‘ne raduje nepravdi, a raduje se istini’ (1. Korinćanima 13:6). Ako ljubimo Jehovin zakon, onda nećemo nemoral shvaćati olako niti ćemo stvari koje Bog mrzi smatrati zabavnima (Psalam 119:97). Ljubav će nam pomoći da pronađemo radost u onome što izgrađuje, a ne u onome što razara (Rimljanima 15:2; 1. Korinćanima 10:23, 24; 14:26).
12, 13. (a) Kako trebamo reagirati kad nas netko povrijedi? (b) Navedi biblijske primjere koji pokazuju da nas čak i gnjev koji se javlja iz opravdanih razloga može navesti na nemudre postupke.
12 Pavao piše da se ljubav ‘ne razdražuje’ (“nije osjetljiva”, Phillips) (1. Korinćanima 13:5, NW). Istina, posve je prirodno za nas nesavršene ljude da se uzrujamo ili u izvjesnoj mjeri osjećamo srdžbu kada nas netko uvrijedi. Međutim, neispravno bi bilo gajiti dugotrajnu srdžbu ili dozvoliti da ta razdraženost potraje (Psalam 4:4; Efežanima 4:26). Ako se ne drži pod kontrolom, čak i gnjev koji se javlja iz opravdanih razloga može nas navesti na nemudre postupke za koje bi nas Jehova mogao smatrati odgovornima (1. Mojsijeva 34:1-31; 49:5-7; 4. Mojsijeva 12:3; 20:10-12; Psalam 106:32, 33).
13 Neki su dozvolili da nedostaci drugih utječu na njihovo posjećivanje kršćanskih sastanaka ili sudjelovanje u službi propovijedanja. Mnogi takvi pojedinci prethodno su vodili tešku borbu za vjeru i možda izdržali protivljenje obitelji, ismijavanje poslovnih kolega ili nešto slično. Uspjeli su svladati takve prepreke zato što su ih s pravom smatrali ispitima besprijekornosti. No što se događa kada neki sukršćanin kaže ili učini nešto što nije u skladu s ljubavlju? Nije li i to ispit besprijekornosti? Dakako da jest, jer ako bismo dozvolili da razdraženost potraje, mogli bismo ‘dati mjesta Đavlu’ (Efežanima 4:27).
14, 15. (a) Što znači ‘računati uvrede’? (b) Kako možemo u opraštanju oponašati Jehovu?
14 Pavao s dobrim razlogom dodaje da ljubav “ne računa uvrede” (1. Korinćanima 13:5, NW). On ovdje koristi grčki glagol koji se koristio u knjigovodstvu, očito da bi ukazao na postupak popisivanja uvreda u knjigu kako se ne bi zaboravile. Je li to pokazivanje ljubavi ako u mislima trajno bilježimo svaku uvredljivu riječ ili postupak, kao da će nam to nekad u budućnosti zatrebati? Koliko samo možemo biti sretni što Jehova na nas ne gleda na tako sitničav i nemilosrdan način! (Psalam 130:3). Doista, ako se pokajemo, on će izbrisati naše pogreške (Djela apostolska 3:19).
15 Mi možemo oponašati Jehovu u tom pogledu. Ne bismo trebali biti pretjerano osjetljivi kada nam se čini da nas netko omalovažava. Ako se lako uvrijedimo, time možda sami sebi nanosimo daleko veću bol nego što bi to ikada mogla osoba koja nas je povrijedila (Propovjednik 7:9, 22). Umjesto toga, potrebno je sjetiti se da ljubav “sve vjeruje” (1. Korinćanima 13:7). Naravno, nitko od nas ne želi biti lakovjeran, no isto tako ne trebamo biti nepotrebno sumnjičavi kad se radi o poticajima naše braće. Gdje god je to moguće, radije pretpostavimo da osoba nije imala nikakve loše namjere (Kološanima 3:13).
Ljubav nam pomaže ustrajati
16. U kakvim nam okolnostima ljubav može pomoći da budemo dugotrpljivi?
16 Pavao nam zatim kaže da je ‘ljubav dugotrpljiva’ (1. Korinćanima 13:4). Ona nam daje snagu da možemo podnijeti iskušavajuće okolnosti, možda čak i kroz duže vrijeme. Naprimjer, mnogi kršćani već godinama žive u religiozno razdijeljenom domu. Drugi su pak samci, ne zato što to žele, već zato što nisu uspjeli pronaći odgovarajućeg bračnog partnera “u Gospodinu” (1. Korinćanima 7:39; 2. Korinćanima 6:14). Zatim su tu oni koji se bore sa zdravstvenim problemima koji im uvelike oduzimaju snagu (Galaćanima 4:13, 14; Filipljanima 2:25-30). Zaista, u ovom nesavršenom sustavu nitko se u životu ne nalazi u situaciji koja ne zahtijeva neki oblik ustrajnosti (Matej 10:22; Jakov 1:12).
17. Što će nam pomoći da sve podnosimo?
17 Pavao nas uvjerava da ljubav “sve snosi, (...) svemu se nada, sve trpi” (1. Korinćanima 13:7). Ljubav prema Jehovi osposobit će nas da zbog pravednosti izdržimo bilo kakve okolnosti (Matej 16:24; 1. Korinćanima 10:13). Mi ne želimo izigravati mučenike. Baš naprotiv, nama je cilj živjeti mirnim, tihim životom (Rimljanima 12:18; 1. Solunjanima 4:11, 12). Međutim, kada naiđu ispiti vjere, mi smo spremni izdržati ih kao nešto što je uključeno u cijenu koju plaćaju svi kršćanski učenici (Luka 14:28-33). Dok pokazujemo ustrajnost, nastojimo zadržati pozitivno gledište i u takvim iskušavajućim situacijama nadamo se najboljem ishodu.
18. U kom je smislu ustrajnost potrebna čak i tijekom povoljnih razdoblja?
18 Nevolje nisu jedina okolnost koja zahtijeva ustrajnost. Ponekad ustrajati znači naprosto trajati, nastaviti ići u određenom pravcu bez obzira na to jesu li iskušavajuće situacije prisutne ili nisu. Ustrajnost podrazumijeva zadržavanje dobre duhovne rutine. Naprimjer, imaš li smislenog udjela u službi propovijedanja, koliko ti to okolnosti dozvoljavaju? Da li čitaš i duboko razmišljaš o Božjoj Riječi te u molitvi razgovaraš sa svojim nebeskim Ocem? Posjećuješ li redovito skupštinske sastanke i izvlačiš li korist iz toga što se međusobno hrabriš sa svojim suvjernicima? Ako to činiš, onda si ustrajan, bez obzira na to da li trenutno prolaziš kroz povoljno ili burno razdoblje. Nemoj odustati, “jer ćemo u svoje vrijeme požnjeti ako se ne umorimo” (Galaćanima 6:9).
Ljubav — “bolji put”
19. Zašto je ljubav “bolji put”?
19 Pavao je istaknuo koliko je važno izražavati ljubav time što je ovo božansko svojstvo nazvao “bolji put” (1. Korinćanima 12:31). U kom je smislu “bolji”? Pa, Pavao je neposredno prije toga nabrojao darove duha koji su bili uobičajeni među kršćanima prvog stoljeća. Neki od njih mogli su prorokovati, drugi su dobili moć liječenja bolesti, a mnogima je dana sposobnost da govore jezicima. To su doista izvanredni darovi! Pa ipak, Pavao je Korinćanima rekao: “Ako jezike čovječije i angjelske govorim a ljubavi nemam, onda sam kao zvono koje zvoni, ili praporac koji zveči. I ako imam proroštvo i znam sve tajne i sva znanja, i ako imam svu vjeru da i gore premještam, a ljubavi nemam, ništa sam” (1. Korinćanima 13:1, 2). Da, čak i djela koja bi inače imala vrijednost postaju ‘mrtva djela’ ako motiv koji stoji iza njih nije ljubav prema Bogu i bližnjima (Jevrejima 6:1).
20. Zašto je potrebno stalno se naprezati ako želimo razvijati ljubav?
20 Isus nam pruža još jedan razlog zašto trebamo razvijati božansko svojstvo ljubavi. “Po tom će svi poznati da ste moji učenici”, rekao je on, “ako uzimate ljubav medju sobom” (Ivan 13:35). Riječju “ako” prepušta se svakom kršćaninu da odluči hoće li on ili ona naučiti izražavati ljubav. Na koncu, ako bismo živjeli u nekoj stranoj zemlji, to nas ne bi samo po sebi primoralo da naučimo govoriti jezik te zemlje. Jednako tako, samim tim što prisustvujemo sastancima u Dvorani Kraljevstva ili se družimo sa sukršćanima nećemo automatski naučiti izražavati ljubav. Učenje tog “jezika” zahtijeva stalan trud.
21, 22. (a) Kako trebamo reagirati ako nam se dogodi da ne udovoljimo nekim aspektima ljubavi koje je naveo Pavao? (b) U kom smislu se može reći da “ljubav nikad ne zakazuje”?
21 Bit će situacija kada nećeš udovoljiti nekim aspektima ljubavi koje je naveo Pavao. No nemoj se obeshrabriti. Budi strpljiv i napreži se. Nastavi tražiti savjete u Bibliji i primjenjivati njezina načela u svom ophođenju s drugima. Nikad ne zaboravi primjer koji nam pruža sam Jehova. Pavao je Efežane opominjao: “Budite jedan drugome blagi, milostivi, praštajući jedan drugome, kao što je i Bog u Kr[i]stu oprostio vama” (Efežanima 4:32).
22 Kao što izražavati se na novom jeziku na koncu postaje sve lakše, vjerojatno ćeš s vremenom ustanoviti da ti je sve lakše izražavati ljubav. Pavao nam jamči da “ljubav nikad ne zakazuje” (1. Korinćanima 13:8, NW). Za razliku od čudotvornih darova duha, ljubav neće nikada prestati. Zato nastavi učiti se izražavati ovo božansko svojstvo. Ono je, kako ga Pavao naziva, “bolji put”.
Možeš li objasniti?
◻ Kako nam ljubav može pomoći da pobijedimo ponos?
◻ Na koje nam načine ljubav može pomoći da doprinosimo miru u skupštini?
◻ Kako nam ljubav može pomoći da ustrajemo?
◻ Zašto je ljubav “bolji put”?
[Slika na stranici 19]
Ljubav će nam pomoći da prijeđemo preko grešaka svojih suvjernika
[Slike na stranici 23]
Ustrajnost znači zadržati svoju teokratsku rutinu