Jehova je Bog savezâ

“Ja ću sklopiti s kućom Izraelovom i s kućom Judinom novi savez” (JEREMIJA 31:31, NW).

1, 2. (a) Koju je proslavu uveo Isus uvečer 14. nisana 33. n. e.? (b) O kojem je savezu govorio Isus u vezi sa svojom smrću?

UVEČER 14. nisana 33. n. e. Isus je slavio Pashu sa svojih 12 apostola. Kako je znao da mu je ovo posljednji obrok s njima i da će uskoro umrijeti od ruku svojih neprijatelja, Isus je iskoristio tu priliku kako bi svojim najbližim učenicima objasnio mnoge važne stvari (Ivan 13:1–17:26).

² Isus je upravo tada, nakon što je otpustio Judu Iskariota, uveo jedinu godišnju vjersku svečanost koju kršćani trebaju održavati — Spomen-svečanost obilježavanja njegove smrti. Izvještaj kaže: “I kad jedjahu, uze Isus hljeb i blagoslovivši prelomi ga, i davaše učenicima, i reče: uzmite, jedite; ovo je tijelo moje. I uze čašu i davši hvalu dade im govoreći: pijte iz nje svi; jer je ovo krv moja (...) zavjeta [“saveza”, NW] koja će se proliti za mnoge radi otpuštenja grijeha” (Matej 26:26-28). Isusovi su sljedbenici trebali slaviti uspomenu na njegovu smrt na jednostavan, dostojanstven način. Osim toga, Isus je govorio o savezu povezanom s njegovom smrću. U Lukinom izvještaju taj je savez nazvan “novi savez” (Luka 22:20, NW).

 3. Koja se pitanja postavljaju u vezi s novim savezom?

³ Što je novi savez? Ako je to novi savez, znači li to da postoji i stari savez? Da li su i neki drugi savezi povezani s njim? To su važna pitanja zato što je Isus rekao da će krv saveza biti prolivena “radi otpuštenja grijeha”. Svi mi očajnički trebamo takvo oproštenje (Rimljanima 3:23).

Savez s Abrahamom

 4. Koje nam drevno obećanje pomaže razumjeti što je novi savez?

⁴ Da bismo mogli razumjeti što je novi savez, moramo se vratiti gotovo 2 000 godina unatrag od Isusove zemaljske službe, u vrijeme kad su se Tare i njegova obitelj — uključujući Abrama (kasnije Abrahama) i Abramovu ženu Saraju (kasnije Saru) — selili iz bogatog Ura Kaldejskog u Haran u sjevernoj Mezopotamiji. Ondje su ostali sve do Tareve smrti. Nakon toga je 75-godišnji Abraham po Jehovinoj zapovijedi prešao rijeku Eufrat i putovao na jugozapad u zemlju Kanaan, živeći nomadskim životom pod šatorima (1. Mojsijeva 11:31–12:1, 4, 5; Djela apostolska 7:2-5). Bilo je to 1943. pr. n. e. Još dok je Abraham bio u Haranu, Jehova mu je rekao: “Učiniću od tebe velik narod, i blagosloviću te, i ime tvoje proslaviću, i ti ćeš biti blagoslov. Blagosloviću one koji tebe uzblagosiljaju, i prokleću one koji tebe usproklinju; i u tebi će biti blagoslovena sva plemena na zemlji.” Kad je Abraham kasnije došao u Kanaan, Jehova je dodao: “Tvojemu sjemenu daću zemlju ovu” (1. Mojsijeva 12:2, 3, 7).

 5. S kojim je povijesnim proročanstvom povezano Jehovino obećanje dano Abrahamu?

⁵ Obećanje dano Abrahamu bilo je povezano s drugim Jehovinim obećanjima. Da, na temelju tog obećanja Abraham je postao važna osoba u ljudskoj povijesti, karika u ispunjenju prvog proročanstva koje je ikada bilo zabilježeno. Kad su Adam i Eva sagriješili u edenskom vrtu, Jehova je nad njima izrekao presudu i tom istom prilikom obratio se Sotoni, koji je zaveo Evu, govoreći: “Još mećem neprijateljstvo izmedju tebe i žene i izmedju sjemena tvojega i sjemena njezina; ono će ti na glavu stajati a ti ćeš ga u petu ujedati” (1. Mojsijeva 3:15). Jehovin savez s Abrahamom ukazivao je na to da će iz obiteljske linije tog patrijarha doći Sjeme preko kojeg će biti uništena Sotonina djela.

 6. (a) Preko koga će se ispuniti Jehovino obećanje dano Abrahamu? (b) Što je abrahamski savez?

⁶ Budući da se Jehovino obećanje odnosilo na jedno sjeme, Abraham je trebao dobiti sina preko kojeg bi to Sjeme moglo doći. No on i Sara su ostarjeli, a još uvijek nisu imali djece. Pa ipak, Jehova ih je na kraju blagoslovio tako što je na čudesan način obnovio njihovu sposobnost reprodukcije, tako da je Sara rodila Abrahamu sina Izaka, a Jehova je time održao živim obećanje o sjemenu (1. Mojsijeva 17:15-17; 21:1-7). Nakon mnogo godina, pošto je ispitao Abrahamovu vjeru — čak do te mjere je li spreman prinijeti svog ljubljenog sina Izaka na žrtvu — Jehova je Abrahamu ponovio svoje obećanje: “Zaista ću te blagosloviti i sjeme tvoje veoma umnožiti, da ga bude kao zvijezda na nebu i kao pijeska na brijegu morskom; i naslijediće sjeme tvoje vrata neprijatelja svojih; i blagosloviće se u sjemenu tvojem svi narodi na zemlji, kad si poslušao glas moj” (1. Mojsijeva 22:15-18). Ovo prošireno obećanje često se naziva abrahamski savez, a novi savez koji je kasnije sklopljen usko je povezan s njim.

 7. Kako je Abrahamovo sjeme počelo brojčano rasti, i koje su ih okolnosti navele da prebivaju u Egiptu?

⁷ Izak je s vremenom dobio blizance Ezava i Jakova. Jehova je izabrao Jakova da bude predak Obećanog Sjemena (1. Mojsijeva 28:10-15; Rimljanima 9:10-13). Jakov je imao 12 sinova. Sada je očito došlo vrijeme da Abrahamovo sjeme počne rasti. Kad su Jakovljevi sinovi odrasli i mnogi od njih već osnovali obitelj, glad ih je sve prisilila da se presele u Egipat gdje je Jakovljev sin Josip, po božanskoj providnosti, već bio sve pripremio za njih (1. Mojsijeva 45:5-13; 46:26, 27). Nakon nekoliko godina prestala je glad u Kanaanu. No Jakovljeva je obitelj ostala u Egiptu — u početku kao gosti, no kasnije kao robovi. Tek 1513. pr. n. e., 430 godina nakon što je Abraham prešao Eufrat, Mojsije je izveo Jakovljeve potomke iz Egipta na slobodu (2. Mojsijeva 1:8-14; 12:40, 41; Galaćanima 3:16, 17). Jehova je sada poklonio posebnu pažnju svom savezu s Abrahamom (2. Mojsijeva 2:24; 6:2-5).

‘Stari savez’

 8. Što je Jehova sklopio s Jakovljevim potomcima na Sinaju, i kakve to veze ima s abrahamskim savezom?

⁸ Kad su se preselili u Egipat, Jakov i njegovi sinovi već su bili velika obitelj koja se sastojala i od daljnjih rođaka, no njihovi su potomci napustili Egipat kao velika skupina mnogoljudnih plemena (2. Mojsijeva 1:5-7; 12:37, 38). Prije nego što ih je Jehova doveo u Kanaan, odveo ih je na jug do podnožja gore Horeb (ili Sinaj) u Arabiji. Ondje je s njima sklopio savez. Taj je savez nazvan ‘starim savezom’ u odnosu na “novi savez” (2. Korinćanima 3:14, NW). Jehova je preko starog saveza proveo slikovito ispunjenje svog saveza s Abrahamom.

 9. (a) Koje je četiri stvari Jehova obećao preko abrahamskog saveza? (b) Koje je daljnje mogućnosti pružao Jehovin savez s Izraelom, i pod kojim uvjetima?

⁹ Jehova je objasnio Izraelu uvjete tog saveza: “Ako dobro uzaslušate glas moj i uščuvate zavjet moj, bićete moje blago mimo sve narode, premda je moja sva zemlja. I bićete mi carstvo svećeničko i narod svet” (2. Mojsijeva 19:5, 6). Jehova je obećao da će Abrahamovo sjeme (1) postati velika nacija, (2) pobijediti svoje neprijatelje, (3) naslijediti zemlju Kanaan i (4) biti posrednik za blagoslivljanje nacija. Sada im je objavio da upravo oni, kao njegov poseban narod Izrael, “carstvo svećeničko i narod svet”, mogu dobiti te blagoslove ako budu slušali njegove zapovijedi. Jesu li se Izraelci složili da uđu u taj savez? Odgovorili su kao jedan: “Što je god kazao Gospodin činićemo” (2. Mojsijeva 19:8).

10. Kako je Jehova organizirao Izraelce u naciju, i što je očekivao od njih?

¹⁰ Tako je Jehova organizirao Izraelce u naciju. Dao im je zakone koji su uređivali pitanje obožavanja i građanskog života. Dao im je i tabernakul (a kasnije i hram u Jeruzalemu) te svećenstvo koje je vršilo svetu službu u tabernakulu. Držati savez značilo je slušati Jehovine zakone, a posebno obožavati samo njega. Prva od Deset zapovijedi koje su bile jezgra tih zakona glasila je: “Ja sam Gospodin Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje Egipatske, iz doma ropskoga. Nemoj imati drugih bogova uza me” (2. Mojsijeva 20:2, 3).

Blagoslovi posredstvom saveza Zakona

11, 12. U kom su se smislu obećanja iz starog saveza ispunila na Izraelu?

¹¹ Jesu li se na Izraelu ispunila obećanja iz saveza Zakona? Je li Izrael postao “narod svet”? Izraelci su bili grešnici jer su potjecali od Adama (Rimljanima 5:12). Međutim, dok su bili pod Zakonom, prinosili su žrtve kako bi pokrili svoje grijehe. Jehova je o žrtvama koje su se prinosile na godišnji Dan pomirenja rekao: “U taj dan biva očišćenje za vas, da se očistite; bićete očišćeni od svijeh grijeha svojih pred Gospodinom” (3. Mojsijeva 16:30). Dakle, dok je bio vjeran, Izrael je bio sveta nacija, očišćena za Jehovinu službu. No čisto stanje izraelske nacije ovisilo je o tome da li je slušala Zakon i da li je redovito prinosila žrtve.

¹² Da li je Izrael postao “carstvo svećeničko”? Od samog početka Izrael je bio kraljevstvo, a Jehova je bio nebeski Kralj (Izaija 33:22). Pored toga, savez Zakona je uključivao i pripreme za uspostavu ljudske kraljevske vlasti, tako da su kraljevi koji su kasnije vladali u Jeruzalemu predstavljali Jehovu (5. Mojsijeva 17:14-18). No je li Izrael bio kraljevstvo svećenika? Pa, postojalo je svećenstvo koje je vršilo svetu službu u tabernakulu. Tabernakul (a kasnije hram) bio je središte čistog obožavanja, kako za Izraelce tako i za ne-Izraelce. A nacija je bila isključivi posrednik za otkrivanje istine čovječanstvu (2. Dnevnika 6:32, 33; Rimljanima 3:1, 2). Svi vjerni Izraelci, a ne samo levitski svećenici, bili su Jehovini “svjedoci”. Izrael je bio Jehovin “sluga”, koji je služio da bi ‘pripovijedao o njegovoj hvali’ (Izaija 43:10, 21). Mnogi ponizni stranci vidjeli su kako Jehova koristi svoju moć u korist svog naroda i to ih je privuklo čistom obožavanju. Postali su prozeliti (Jozua 2:9-13). No ustvari su samo pripadnici jednog plemena služili kao pomazani svećenici.

Prozeliti u Izraelu

13, 14. (a) Zašto se može reći da prozeliti nisu bili sudionici u savezu Zakona? (b) Kako su prozeliti došli pod savez Zakona?

¹³ Kakav je bio položaj tih prozelita? Jehova je sklopio svoj savez samo s Izraelom; iako je bilo prisutno ‘mnogo drugih ljudi’, oni se ne spominju kao sudionici (2. Mojsijeva 12:38; 19:3, 7, 8). Njihovi se prvorođenci nisu uzimali u obzir kad se izračunavala otkupna cijena za izraelske prvorođence (4. Mojsijeva 3:44-51). Kad je nakon nekoliko desetljeća zemlja Kanaan bila podijeljena između izraelskih plemena, za ne-izraelske vjernike nije bio namijenjen nijedan dio (1. Mojsijeva 12:7; Jozua 13:1-14). Zašto? Zato što savez Zakona nije bio sklopljen s prozelitima. No muški prozeliti ipak su se obrezivali, pokoravajući se tako Zakonu. Držali su se njegovih odredaba i imali koristi od njegovih propisa. Prozeliti su jednako kao i Izraelci bili pod savezom Zakona (2. Mojsijeva 12:48, 49; 4. Mojsijeva 15:14-16; Rimljanima 3:19).

¹⁴ Naprimjer, ako je neki prozelit nehotično ubio nekoga, mogao je pobjeći u grad utočišta isto kao i Izraelac (4. Mojsijeva 35:15, 22-25; Jozua 20:9). Na Dan pomirenja prinosila se žrtva “za sav zbor Izraelski”. Prozeliti su kao dio tog zbora sudjelovali u tim događajima, a žrtva je vrijedila i za njih (3. Mojsijeva 16:7-10, 15, 17, 29; 5. Mojsijeva 23:7, 8). Prozeliti su bili toliko usko povezani s Izraelom pod Zakonom da je i prozelitima koristilo kad je na Pentekost 33. n. e. u korist Židova bio upotrijebljen prvi ‘ključ kraljevstva’. Posljedica toga bila je da je ‘Nikola, pokrštenjak iz Antiohije’ postao kršćanin i da je bio među “sedam poštenijeh ljudi” koji su bili imenovani da se brinu za potrebe jeruzalemske skupštine (Matej 16:19; Djela apostolska 2:5-10; 6:3-6; 8:26-39).

Jehova blagoslivlja Abrahamovo sjeme

15, 16. Kako se Jehovin savez s Abrahamom ispunio pod savezom Zakona?

¹⁵ Budući da su Abrahamovi potomci bili organizirani u naciju pod Zakonom, Jehova ih je blagoslovio kao što je i obećao tom patrijarhu. Mojsijev je nasljednik Jozua 1473. pr. n. e. doveo Izrael u Kanaan. Podjelom zemlje koja je nakon toga bila izvršena među plemenima, ispunilo se Jehovino obećanje da će zemlju dati Abrahamovom sjemenu. Kad je Izrael bio vjeran, Jehova je ispunio svoje obećanje da će mu dati pobjedu nad neprijateljima. To je posebno bio slučaj za vrijeme vladavine kralja Davida. U vrijeme kraljevanja Davidovog sina Salamuna ispunio se treći aspekt abrahamskog saveza. “Jude i Izraela bijaše mnogo kao pijeska pokraj mora; i jedjahu i pijahu i veseljahu se” (1. Carevima 4:20).

¹⁶ Kako će se, dakle, nacije blagosloviti preko Izraela, Abrahamovog sjemena? Kao što je već bilo spomenuto, Izrael je bio Jehovin poseban narod, njegov predstavnik među nacijama. Neposredno prije nego što je Izrael ušao u Kanaan, Mojsije je rekao: “Veselite se narodi s narodom njegovijem” (5. Mojsijeva 32:43). Mnogi su se stranci odazvali na taj poziv. ‘Mnogo drugih ljudi’ već je izišlo s Izraelom iz Egipta, bili su svjedoci očitovanja Jehovine moći u pustoši i čuli su Mojsijev poziv da se vesele (2. Mojsijeva 12:37, 38). Kasnije se Moapka Ruta udala za Izraelca Boza i postala Mesijin predak (Ruta 4:13-22). Kenejac Jonadab i njegovi potomci te Etiopljanin Abdemeleh isticali su se po tome što su se držali ispravnih načela dok su mnogi prirodni Izraelci bili nevjerni (2. Carevima 10:15-17; Jeremija 35:1-19; 38:7-13). U vrijeme Perzijskog Carstva mnogi su stranci postali prozeliti i borili se s Izraelom protiv njegovih neprijatelja (Estera 8:17, fusnota, NW).

Novi savez potreban

17. (a) Zašto je Jehova odbacio sjeverno i južno izraelsko kraljevstvo? (b) Što je dovelo do konačnog odbacivanja Židova?

¹⁷ No, da bi doživjela potpuno ispunjenje Božjeg obećanja, Božja posebna nacija morala je biti vjerna. Međutim, to nije bio slučaj. Istina, bilo je Izraelaca koji su pokazali izvanrednu vjeru (Jevrejima 11:32–12:1). No nacija se ipak u mnogim prilikama okretala poganskim bogovima, nadajući se da će izvući materijalnu korist (Jeremija 34:8-16; 44:15-18). Pojedinci su pogrešno primjenjivali Zakon ili su ga jednostavno ignorirali (Nehemija 5:1-5; Izaija 59:2-8; Malahija 1:12-14). Izrael se nakon Salamunove smrti razdijelio na sjeverno i južno kraljevstvo. Kad se pokazalo da je sjeverno kraljevstvo krajnje buntovno, Jehova je objavio: “Kad si ti odbacio znanje, i ja ću tebe odbaciti da mi ne vršiš službe svećeničke” (Ozej 4:6). I južno je kraljevstvo bilo strogo kažnjeno jer se nije držalo saveza (Jeremija 5:29-31). Kad su Židovi odbacili Isusa kao Mesiju, Jehova je jednako tako odbacio njih (Djela apostolska 3:13-15; Rimljanima 9:31–10:4). Jehova je na kraju načinio novu organizacijsku pripremu kako bi se abrahamski savez u potpunosti ispunio (Rimljanima 3:20).

18, 19. Kakvu je novu organizacijsku pripremu načinio Jehova kako bi se abrahamski savez mogao u potpunosti ispuniti?

¹⁸ Ta nova organizacijska priprema bio je novi savez. Jehova je to prorekao, rekavši: “‘Gle! Idu dani’, riječ je Jehovina, ‘i ja ću sklopiti s kućom Izraelovom i s kućom Judinom novi savez (...)’. ‘Ovo je savez koji ću sklopiti s kućom Izraelovom nakon tih dana’, riječ je Jehovina. ‘Svoj ću zakon u njih staviti i u njihovo srce ću ga upisati. I postat ću njihov Bog, a oni će postati moj narod’” (Jeremija 31:31-33, NW).

¹⁹ To je novi savez o kojem je govorio Isus 14. nisana 33. n. e. Tom je prilikom otkrio da će obećani savez biti sklopljen između njegovih učenika i Jehove, s Isusom kao posrednikom (1. Korinćanima 11:25; 1. Timoteju 2:5; Jevrejima 12:24). Posredstvom tog novog saveza Jehovino obećanje dano Abrahamu trebalo je imati slavnije i trajnije ispunjenje, kao što ćemo vidjeti u sljedećem članku.

Možeš li objasniti?

◻ Što je Jehova obećao u abrahamskom savezu?

◻ Kako je Jehova proveo ispunjenje abrahamskog saveza na tjelesnom Izraelu?

◻ Kakve su koristi prozeliti imali od starog saveza?

◻ Zašto je bio potreban novi savez?

[Slika na stranici 9]

Jehova je preko saveza Zakona proveo slikovito ispunjenje abrahamskog saveza