“Budite sveti...”

“Kao što je svet onaj koji vas je pozvao, budite i sami sveti u svemu življenju, jer stoji pisano: ‘Budite sveti, jer sam ja svet’” (1. PETROVA 1:15, 16, NS).

1, 2. a) Koje su opominjujuće riječi stajale na turbanu prvosvećenika i kojoj su svrsi služile? b) Zašto je danas uputno podsjetiti se na Jehovinu svetost? c) Na što upozorava Petar u vezi svetosti?

“SVETOST pripada Jehovi”. Ove opominjujuće riječi bile su na svima vidljiv način urezane na čeonom povezu od čistoga zlata, postavljenom na turbanu prvosvećenika u Izraelu (2. Mojsijeva 28:36-38). Služile su kao nedogledno upozorenje, prisjećajući Izraelce da oni za razliku od neizraelskih naroda koji su obožavali nečista božanstva, obožavaju jednog čistog, svetog Boga.

² Jesi li ti, ako si već Jehovin svjedok, u potpunosti svjestan koliko je besprijekoran, čist, svet i pravedan Bog koga obožavaš? Možda ti podsjećanje na ovu temeljnu istinu izgleda suvišnim. Konačno, nama je kao Jehovinom narodu omogućen uvid u “duboke Božje stvari” – komplicirana biblijska proročanstva, primjenu biblijskih temeljnih načela i biblijskih nauka (1. Korinćanima 2:10; usporedi Danijel 12:4). Ipak, nekima očito nedostaje od srca dolazeće cijenjenje Jehovine svetosti. Zašto to možemo reći? Jer se svake godine tisuće upuštaju u bilo koji oblik nemorala. Daljnje tisuće prouzročuju nesreću zbog postupaka skoro jednakih prestupanju biblijskih zakona. Neki nesumnjivo ne razumiju koliko ozbiljnosti leži u riječima iz 1. Petrove 1:15, 16, a koje glase: “Kao što je svet onaj koji vas je pozvao, budite i sami sveti u svemu življenju, jer stoji pisano: ‘Budite sveti, jer sam ja svet’”.

Sveti Bog – sveti obožavatelji

 3. Što se pripisuje Jehovi u Mojsijevoj pjesmi?

³ “Zar da nesavršen čovjek bude svet? Nemoguće!” mogao bi netko reći. Ipak, razmotrimo pozadinu Petrove opomene. Apostol je citirao riječi koje su prvi puta bile upućene Izraelcima nedugo nakon njihova izlaska iz Egipta. Kroz to čudesno oslobođenje Jehova se pokazao osloboditeljem, nekim tko ispunjava obećanja, da, kao “ratnik” (2. Mojsijeva 3:14–17; 15:3). U jednoj pjesmi ispjevanoj u čast poraza Egipćana u Crvenom moru, Mojsije je istaknuo još jedno izvanredno svojstvo Jehovine osobnosti. “Tko je kao ti Jahve, među bogovima, tko kao ti sija u svetosti?” (2. Mojsijeva 15:11, ST). To je prvi izvještaj u kojem se Jehovi pripisuje svetost.

 4. a) U kom smislu Jehova “sija u svetosti”? b) Kako se obzirom na to, Jehova razlikovao od bogova Kananeja?

⁴ Hebrejske i grčke riječi prevedene u Bibliji s izrazom “svet” znače doslovno “svijetao, nov, svjež, neokrnjen ili čist”. Dakle, Mojsije je prikazao Jehovu čistim do najvećeg stupnja, slobodnim od svake nečistoće, pokvarenosti, također nepopustljivim kad je riječ o podnošenju nečistoće (Habakuk 1:13). Jehova je bio potpuna suprotnost bogovima Kanaana, zemlje koju su Izraelci trebali uskoro naseliti. Dokumenti iskopani u Ras Šamri, jednom gradu na sjevernoj obali Sirije daju, doduše, ograničen ali ipak poučan uvid u hram posvećen bogovima Kananeja. U tim je dokumentima riječ o bogovima koji su, kako piše John Gray u svojoj knjizi The Canaanites (Kananeji), bili “svadljivi, ljubomorni, osvetoljubivi i razbludni”.

5, 6. a) Kako je na Kananeje djelovalo obožavanje razvratnih bogova? b) Kako je na Izraelce djelovalo obožavanje svetog Boga?

⁵ I kao što je za očekivati, kultura Kananeja bila je ogledalo tamo obožavanih razvratnih bogova. U djelu Die Religion des Volkes Israel (“Religija izraelskog naroda”) čitamo: “Oponašati vladanje božanstva smatralo se službom Božjom. ... (Božica plodnosti) Aštarta imala je oko sebe mnogo sluškinja, pa čak i slugu, koje se smatralo posvećenima. Oni su bili posvećeni njenoj razvratnoj službi.” Učenjak William F. Albright piše s tim u vezi da je “erotika njezina kulta... vodila do krajnje prljavog socijalnog poniženja”. Obožavanje falskog “svetog stupa”, žrtvovanje djece, magija, izopćenje, rodooskvrnuće, sodomija i nečovječnost – sve je to u Kanaanu pripadalo ‘stvarima koje su se radile u zemlji’ (2. Mojsijeva 34:13; 3. Mojsijeva 18:2–25; 5. Mojsijeva 18:9–12).

⁶ Protivno tome, ‘Jehova sija u svetosti’. On nije mogao trpjeti takovu izopačenost u redovima svojih obožavatelja (Psalam 15). Za razliku od kanaanskih bogova koji su ponižavali, Jehova je podizao svoj narod na sve veći stupanj. Uvijek iznova je opominjao svoje obožavatelje riječima, koje je Petar kasnije citirao: “Budite sveti, jer sam ja svet, Jehova Bog vaš” (3. Mojsijeva 11:44; 19:2; 20:26).

‘Zakon je svet, pravedan i dobar’

7, 8. a) Kako su Izraelci mogli biti “sveti”? b) Usporedi Jehovin zakon s Hamurabijevim zakonikom.

⁷ ‘Biti svet’ ne znači ni savršenost, niti licemjerstvo; to znači poslušnost opširnoj zbirci zakona, koji je bio dan Izraelcima preko Mojsija (2. Mojsijeva 19:5, 6). Za razliku od zakona bilo koje druge nacije, samo je Božji zakon mogao biti označen ‘svetim, pravednim i dobrim’ (Rimljanima 7:12, NS).

⁸ Doduše, točno je da Hamurabijev zakonik (jedna babilonska zbirka zakona, navodno starija od Mojsijevog zakona) obrađuje slične teme. Neki od njegovih zakona – primjerice zakon koji je zahtijevao “oko za oko”, dakle princip osvete – potpuno su slični temeljnim načelima Mojsijevog zakona. Stoga kritičari tvrde da je Mojsije samo prepisao Hamurabijev zakonik. Ali, taj je zakonik, ako ćemo pravo, služio samo na čast Hamurabiju i političkim interesima tog vladara. Za razliku od toga, Božji zakon je dan Izraelcima ‘da bi uvijek bili sretni i da žive’ (5. Mojsijeva 6:24, ST). Osim toga, jedva da postoje dokazi da je Hamurabijev zakonik ikada bio pravno obavezan u Babilonu; vjerojatno je služio samo kao “pravna pomoć onima koji su tražili savjete” (The New Encyclopaedia Britannica, izdanje 1985, svezak 21, stranica 921). Međutim, Mojsijev zakon je bio obavezan i onaj tko ga nije slijedio morao je računati s pravednom kaznom. I konačno, Hamurabijev zakonik je uglavnom određivao način postupanja s prestupnicima; samo 5 od njegovih 280 zakona bili su direktne zabrane. Protivno tome, Božji zakon je bacao težište na sprečavanje prijestupa, a ne na kažnjavanje istih.

 9. Kako je Mojsijev zakon utjecao na život Židova?

⁹ Budući da je Mojsijev zakon bio ‘svet, pravedan i dobar’, on je trajno utjecao na osobni život Židova. Određivao je način njihova obožavanja, utvrđivao sabate ili neradne dane, određivao privrednu strukturu nacije, sadržavao je propise o odijevanju i pružao korisno vodstvo obzirom na hranu, spolni život i higijenu. Čak su i normalne tjelesne funkcije pale pod sud Mojsijevog zakona.

“Zapovijed Jehovina je čista”

10. a) Zašto se Zakon bavio tolikim životnim područjima? b) Kako je Zakon doprinosio fizičkoj čistoći i dobrom zdravlju? (Uzmi u obzir i tekst ispod crte.)

¹⁰ Ovi detaljni propisi koji su se odnosili na svakodnevni život služili su uzvišenoj svrsi: očistiti Izraelce – fizički, duhovno, moralno čak i njihove misli. Primjerice, zakoni koji su tražili da se kupaju, da zakopavaju izmete, stavljaju u karantenu osobe koje su bolovale od zaraznih bolesti i da se uzdržavaju od određenih jela, služili su njihovu zdravlju i fizičkoj čistoćia (2. Mojsijeva 30:18-20; 3. Mojsijeva 11. poglavlje; 13:4, 5, 21, 26; 15:16-18, 21-23; 5. Mojsijeva 23:12-14).

11. Što je značilo biti obredno nečist?

¹¹ Ipak, dobro zdravlje i higijena su sporedne stvari u odnosu na duhovnu čistoću. Stoga je onaj tko je jeo neko zabranjeno jelo, imao spolne odnose ili je dotaknuo mrtvaca, bio smatran obredno nečistim (11. i 15. poglavlje 3. Mojsijeve, 19. poglavlje 4. Mojsijeve). Takav nečisti je bio isključen iz obožavanja – u nekim slučajevima čak uz prijetnju smrtne kazne (3. Mojsijeva 15:31; 22:3–8). No, kakove veze imaju te zabrane s duhovnom čistoćom?

12. Kako su zakoni obredne čistoće doprinosili duhovnoj čistoći?

¹² Obožavanje koje su vršili neizraelci bilo je u znaku prostitucije, obožavanje umrlih i bučnih svečanosti. U djelu The International Standard Bible Encyclopedia (Međunarodna standardna biblijska enciklopedija) čitamo: “Spolni akt nije dolazio u obzir kao mogućnost obožavanja Jahve. Stoga su svi postupci te vrste činili osobu nečistom... U Izraelu se dostojno poštivalo umrle, ali im se ni u kom slučaju nije iskazivalo pretjerano poštovanje, niti su bili predmetom obožavanja. Blisko druženje s poganskim susjedima koji su bili dio njihovih svečanosti, nije dolazilo u obzir kod Izraelaca, jer je njihovo jelo bilo nečisto.” Dakle, propisi Mojsijevog zakona sačinjavali su “pregradni zid” koji je udaljavao nečiste religiozne elemente (Efežanima 2:14).

13. Kako je Zakon tražio čistoću misli?

¹³ Zakon je tražio od Izraelaca da budu čisti i u svojim mislima. Primjerice, odredbe u vezi intimnih bračnih odnosa isticale su važnost čovječjeg razuma (3. Mojsijeva 15:16–33). Izraelci su učili pokazivati samosavladavanje u spolnom životu, a ne predavati se neobuzdanim strastima poput Kananeja. Zakon je također učio svoje obveznike svladavati osjećaje i požude, osuđujući požudne misli (2. Mojsijeva 20:17).

14. Kako je Božji zakon na jedinstven način doprinosio moralnoj čistoći?

¹⁴ Ipak, najveću pažnju zaslužuje činjenica da je Zakon isticao moralnu čistoću. Točno je, doduše, da su i Hamurabijevi zakoni osuđivali prijestupe kao što je brakolomstvo. No, u jednom časopisu (The Biblical Archaeologist) moglo se pročitati: “Za razliku od Babilonaca i Asiraca koji su brakolomstvo smatrali samo zločinom protiv posjedovnog prava supruga, u zakonima Starog Zavjeta brakolomstvo je smatrano teškom povredom morala.”

15. a) Prikaži kako je ostati čistim predstavljalo znatna naprezanja za nekog Izraelca? b) Koju su korist izvlačili Izraelci iz tog naprezanja?

¹⁵ Koliko li istine u riječima psalmiste: “Zapovijed Jehovina je čista, prosvjetljuje oči” (Psalam 19:8, NS). Priznajemo, ostati čistim zahtijevalo je katkada znatna naprezanja. Majke su morale već nakon nekoliko tjedana po rođenju svog djeteta otići u Jeruzalem, da bi se podvrgnule postupku čišćenja (3. Mojsijeva 12:1–8; Luka 2:22–24). Muškarci i žene su se morali obredno čistiti nakon bračnih spolnih odnosa, kao i nakon drugih s tim povezanih situacija (3. Mojsijeva 15:16, 18; 5. Mojsijeva 23:9-14; 2. Samuelova 11:11-13). No, ako su se savjesno držali Zakona ostajući čistima, bilo je to ‘njima na korist’– fizički, moralno i duhovno, pa čak i što se misli tiče (Izaija 48:17). Osim toga, bilo im je neizbrisivo urezano koliko je značajno ostati čisti. I konačno, to savjesno naprezanje da sačuvaju svetost, donijelo im je Božje priznanje, što je najbolji rezultat svega.

Čisti u nečistom svijetu

16, 17. a) Zašto se danas traži od kršćana da ostanu čistima? b) Zašto je danas tako teško ostati čist? c) Kako su ugledne osobe zakazale kao primjeri?

¹⁶ Sada možemo bolje razumjeti Petrove riječi upućene kršćanima: “Oblikujte se kao poslušna djeca, ne više prema požudama koje ste gajili prije u svom neznanju, nego kao što je svet onaj koji vas je pozvao, budite i sami sveti u svemu življenju, jer stoji pisano: ‘Budite sveti, jer sam je svet’” (1. Petrova 1:14-16, NS).

¹⁷ To, priznajemo, nije lako. Kuda god se ogledamo nalazimo ljude koji varaju, koji nepošteno i nemoralno žive. U jednom časopisu (New York Times) moglo se pročitati: “Broj Amerikanaca koji se odlučuju za predbračni zajednički život, u stalnom je porastu.” Čak ugledne osobe daju loš primjer. Neke od najpoznatijih veličina s područja sporta, politike i svijeta zabave, danas posve otvoreno gaje neku od prljavština. Jedan se sportski navijač žalio: “Strašno je razočaranje kad se netko koga smo smatrali uzorom, pokaže zarobljenikom neke mane.” U čemu je problem u ovom slučaju? Niz popularnih sportaša je priznalo da uživaju drogu. Nije li činjenica da mnogi od onih koji su uzdignuti do stupnja idola, žive nečistim, prljavim životom kao brakolomci, bludnici, homoseksualci, lezbijke, lopovi, iznuđivači i uživaoci droga? Oni mogu, doduše, izgledati čistima u fizičkom smislu, ali se služe prljavim jezikom ulice. Ako im je ikako moguće hvale se svojim stranputicama, pokazujući da preziru svaku pristojnost.

18. Kako možemo reći da mnogi koji žive nečistim životom “žanju što su sijali”?

¹⁸ No, mi ne smijemo olako uzimati na um slijedeće biblijske riječi: “Ne varajte se: Bog se ne da ismijavati. Jer, što tko sije to će i požnjeti; tko sije u tijelo, taj će iz tijela žeti propast” (Galaćanima 6:7, 8, NS). Posljedice sramotnog ponašanja često su bolesti ili čak prerana smrt zbog bolesti kao što su sifilis, triper i SIDA, da spomenemo samo neke od najčešćih. Rezultat slobodnog ponašanja što se tiče spolnog života katkada su duševna i osjećajna nestabilnost, depresija, pa čak i samoubojstva. Onaj tko nemoralno živi možda ismijava druge koji pokušavaju ostati čistima, ipak smijeh tog rugača nestat će najkasnije kad bude “žeo što je sijao” (Usporedi Rimljanima 1:24-27.)

19, 20. Kako se svećenstvo kršćanstva pokazalo nečistim u religioznom i moralnom pogledu?

¹⁹ Mi živimo u svijetu koji je pokvaren i u religioznom pogledu. Svećenici mogu nositi lijepe, čiste odore, ali oni zastupaju nečiste babilonske običaje i nauke, kao što su obožavanje slika, trojstvo, pakao, besmrtnost ljudske duše i čistilište. Stoga su nalik religioznim vođama, za koje je Isus rekao: “Jao vama književnici i farizeji, licemjeri, nalik okrečenim grobovima, koji izvana doduše izgledaju lijepo, ali iznutra su puni mrtvačkih kostiju i svakovrsne nečistoće. Tako se i vi izvana činite ljudima čisti, ali ste unutra puni licemjerja i bezakonja” (Matej 23:27, 28, NS).

²⁰ Svećenici podnose nečistoću čak u svome stadu. Oni dopuštaju da osobe poznate kao nemoralne i nečiste, bludnici, brakolomci i homoseksualci i dalje uživaju ugled. U jednom časopisu (Newsweek) pisalo je o tome slijedeće: “Richard Sipe, psiholog i nekadašnji svećenik iz SAD zaključuje da su od 57 000 katoličkih svećenika 20 posto homoseksualci ... Drugi liječnici pretpostavljaju da stvarni broj iznosi 40 posto.” Katolički teolog J. Mc Neill (koji priznaje da je homoseksualac) neskriveno opravdava homoseksualnost riječima: “Ljubav između dvije lezbijke ili dva homoseksualca – uz pretpostavku da se radi o konstruktivnoj čovječjoj ljubavi — nije niti grešna, ni strana Božjem planu, nego to može biti sveta ljubav” (The Christian Century).

21. Zašto je danas tako prikladna opomena “Svetost pripada Jehovi”?

²¹ Dakle, opomena “Svetost pripada Jehovi”, urezana na turbanu prvosvećenika, danas je aktualnija nego ikada (2. Mojsijeva 28:36). Jehova zahtijeva, čak naređuje da ostanemo čisti u svakom pogledu. Ali, kako nam je to moguće? Koja bi područja mogla zahtijevati posebnu pažnju? Na ta ćemo pitanja odgovoriti u slijedećem članku.

[Bilješka]

Pitanja za ponavljanje

◻ Kako Jehova “sija u svetosti” i što to znači za njegove obožavatelje?

◻ U čemu se Mojsijev zakon razlikovao od zakona svih drugih naroda?

◻ Na koji način je Mojsijev zakon tražio fizičku, duševnu i moralnu čistoću u mislima?

[Slika na stranici 13]

Obožavanje razvratnih bogova ponižavalo je Kananeje

[Slika na stranici 14]

Hamurabijevi su zakoni doprinosili stvaranju reda u kraljevstvu, slavili su kralja, ali nisu babiloncima donosili svetost