Težiš li za krepošću?

“Sve što je kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadržaj vaših misli” (FILIPLJANIMA 4:8, St).

 1. Što je porok, i zašto on ne može iskvariti Jehovino obožavanje?

POROK je moralna izopačenost ili pokvarenost. On prožima svijet u kojem živimo (Efežanima 2:1-3). No Jehova Bog neće dopustiti da se iskvari njegovo čisto obožavanje. Kršćanske publikacije, sastanci, sastanci pokrajine i kongresi pravovremeno nas upozoravaju na nepravedno vladanje. Mi dobivamo zdravu biblijsku pomoć kako bismo se ‘držali onoga što je dobro’ u Božjim očima (Rimljanima 12:9). Stoga Jehovini svjedoci kao organizacija nastoje biti čisti, kreposni. No što je s nama kao pojedincima? Da, zaista, da li ti težiš za krepošću?

 2. Što je krepost, i zašto je potrebno naprezati se da bi se ostalo kreposnim?

² Krepost je moralna vrsnoća, dobrota, ispravno postupanje i razmišljanje. To nije pasivno svojstvo, nego aktivno, pozitivno. Krepost ne znači samo kloniti se grijeha; krepost znači težiti za onim što je dobro (1. Timoteju 6:11). Apostol Petar opominjao je sukršćane: “Dopunite svoju vjeru krepošću.” Kako? Tako da “kao odgovor [na Božja dragocjena obećanja] doprinesete tome svim svojim iskrenim naprezanjem” (2. Petrova 1:5, NW). Zbog naše grešne prirode, trebamo ulagati veliki napor da bismo ostali kreposni. Ipak, bogobojazne osobe iz prošlosti uspjele su u tome, čak i kad su se suočavale s ogromnim preprekama.

Težio je za krepošću

 3. Za koja je zlodjela bio kriv kralj Ahaz?

³ Pisma sadrže mnoge izvještaje o onima koji su težili za krepošću. Naprimjer, razmotrimo slučaj kreposnog Ezehije. Izgleda da je njegov otac, judejski kralj Ahaz, obožavao Moloha. “Dvadeset godina bijaše Ahazu kad poče carovati, i carova šesnaest godina u Jeruzalemu, ali ne činjaše što je pravo pred Gospodinom Bogom njegovijem kao David otac njegov. Jer hodjaše putem careva Izraelovijeh, pa i sina svojega pusti kroz oganj po gadnijem djelima naroda koje odagna Gospodin ispred sinova Izraelovijeh. I prinošaše žrtve i kadjaše na visinama i po humovima i pod svakim zelenijem drvetom” (2. Carevima 16:2-4). Neki tvrde da izraz ‘pustiti kroz oganj’ označava neku vrstu obreda čišćenja, a ne žrtvovanje ljudi. Međutim, u knjizi Molech—A God of Human Sacrifice in the Old Testament (Moloh — Bog ljudskih žrtava u Starom zavjetu) stoji: “Postoje dokazi u klasičnim i punskim [kartažanskim] izvorima, kao i arheološki dokazi, o prinošenju ljudskih žrtava (...) u kananskom društvu, pa stoga nema razloga sumnjati u aluzije [o ljudskim žrtvama] iznesene u Starom zavjetu.” Osim toga, 2. Dnevnika 28:3 kaže izričito da Ahaz “sažizaše sinove svoje ognjem”. (Usporedi 5. Mojsijevu 12:31; Psalam 106:37, 38.) Kakva su to samo zla djela!

 4. Kako se vladao Ezehija u okolini punoj poroka?

⁴ Kako je Ezehija živio u takvoj okolini punoj poroka? Obratimo pažnju na 119. Psalam, jer neki vjeruju da ga je napisao Ezehija još dok je bio princ (Psalam 119:46, 99, 100). Na njegove bi okolnosti mogle ukazivati riječi: “Sjede knezovi i dogovaraju se na mene; a sluga tvoj razmišlja o naredbama tvojim. Suze proliva [“nema sna”, NW] duša moja od tuge” (Psalam 119:23, 28). Budući da je bio okružen ljudima koji su prakticirali krivu religiju, Ezehiju su pripadnici kraljevskog dvora možda toliko ismijavali da nije mogao spavati. No on je težio za krepošću, s vremenom je postao kralj i ‘činio što je pravo pred Gospodinom. Uzdao se u Gospodina Boga Izraelova’ (2. Carevima 18:1-5).

Ostali su kreposni

 5. S kojim su se kušnjama suočili Danijel i trojica njegovih drugova?

⁵ Primjer kreposti bili su i Danijel i trojica njegovih hebrejskih drugova po imenu Ananija, Mizael i Azarija. Prisilno su bili odvedeni iz svoje domovine u izgnanstvo u Babilon. Četvorica mladića dobila su babilonska imena — Baltazar, Sidrah, Mizah i Abdenago. Bili su im ponuđeni obroci “od jela carskoga”, uključujući i hranu koju je Božji zakon zabranjivao. Osim toga, bili su primorani podvrgnuti se trogodišnjem školovanju kako bi naučili “knjigu [“pismo”, NW] i jezik Haldejski”. To je školovanje uključivalo više od običnog učenja drugog jezika, jer izraz ‘Haldejci’ vjerojatno ovdje označava učen sloj ljudi. Dakle, ti su mladi Hebreji bili izloženi iskrivljenim babilonskim učenjima (Danijel 1:1-7).

 6. Zašto možemo reći da je Danijel težio za krepošću?

⁶ Usprkos ogromnim pritiscima da se prilagode okolnostima, Danijel i njegova tri druga odlučili su se za krepost, a ne za porok. U Danijelu 1:21 stoji: “Osta Danijel do prve godine cara Cira.” Da, Danijel je ‘ostao’ krepostan Jehovin sluga preko 80 godina — tijekom kojih je nekoliko moćnih kraljeva dolazilo na vlast i odlazilo s nje. Ostao je vjeran Bogu usprkos intrigama i zavjerama pokvarenih vladinih službenika i usprkos seksualnim porocima koji su prožimali babilonsku religiju. Danijel je i dalje težio za krepošću.

 7. Što se može naučiti iz postupaka Danijela i njegova tri druga?

⁷ Mnogo toga možemo naučiti od bogobojaznog Danijela i njegovih drugova. Oni su težili za krepošću i nisu se željeli prilagoditi babilonskoj kulturi. Iako su dobili babilonska imena, nikada nisu izgubili svoj identitet kao Jehovini sluge. Da, oko 70 godina kasnije, babilonski se kralj čak obratio Danijelu njegovim hebrejskim imenom! (Danijel 5:13). Tijekom svog dugog života, Danijel nije htio učiniti kompromis čak ni u malim stvarima. Još kao mladić, “Danijel naumi da se ne skvrni obrokom jela careva” (Danijel 1:8). Beskompromisan stav koji su tada zauzeli Danijel i njegova tri druga nesumnjivo ih je ojačao da bi mogli preživjeti kasnije kušnje s kojima su se suočili, a u kojima se radilo o životu i smrti (Danijel, 3. i 6. poglavlje).

Težiti za krepošću danas

 8. Kako se mladi kršćani mogu odupirati prilagođavanju Sotoninom svijetu?

⁸ Poput Danijela i njegova tri druga, Božji se narod danas ne želi prilagoditi Sotoninom zlom svijetu (1. Ivanova 5:19). Ako si mladi kršćanin, možda si pod snažnim pritiskom vršnjaka da oponašaš njihov ekstreman ukus u oblačenju, dotjerivanju i muzici. Umjesto da pratiš svaki modni trend ili stil koji postane popularan, budi nepokolebljiv i nemoj se ‘vladati prema ovome vijeku’ (Rimljanima 12:2). “Učeći nas da se odrečemo bezbožnosti i želja ovoga svijeta, i da pošteno [“sa zdravim mislima”, NW] i pravedno i pobožno [“s odanošću Bogu”, NW] poživimo” (Titu 2:11, 12). Jehovino odobravanje je ono što je važno, a ne priznanje tvojih vršnjaka (Priče Salamunove 12:2).

 9. S kojim bi se pritiscima u poslovnom svijetu mogli suočiti kršćani, i kako se trebaju vladati?

⁹ I odrasli se kršćani suočavaju s pritiscima i moraju biti kreposni. Kršćani koji su poslovni ljudi mogli bi doći u iskušenje da se posluže nekim sumnjivim poslovnim metodama ili da ignoriraju državne propise i porezne zakone. No bez obzira na to kako se ponašaju naši poslovni konkurenti ili naši suradnici na poslu, mi se “u svemu želimo pošteno vladati” (Jevrejima 13:18, NW). Pisma od nas zahtijevaju da budemo pošteni i pravedni prema poslodavcima, zaposlenima, mušterijama i svjetovnim vlastima (5. Mojsijeva 25:13-16; Matej 5:37; Rimljanima 13:1; 1. Timoteju 5:18; Titu 2:9, 10). Osim toga, nastojmo biti uredni u svom poslovanju. Nesporazumi se često mogu spriječiti ako točno vodimo poslovne knjige i ako poslovne dogovore stavimo na papir.

Budi na oprezu!

10. Zašto trebamo ‘biti na oprezu’ kad se radi o izboru muzike?

¹⁰ U Psalmu 119:9 (NW) naglašava se još jedno gledište o tome kako ostati krepostan u Božjim očima. Psalmist je to izrekao ovako: “Kako će mladić očistiti svoj put? Bivajući na oprezu po riječi tvojoj.” Jedno od Sotoninih najdjelotvornijih oružja jest muzika, koja ima moć da pobuđuje osjećaje. Nažalost, neki kršćani nisu ‘bili na oprezu’ kad se radi o muzici, pa ih je privukla ekstremna vrsta muzike, kao što su rap i heavy metal. Neki možda tvrde da im takva muzika ne šteti ili da ne obraćaju pažnju na tekstove pjesama. Drugi kažu da jednostavno uživaju u snažnom ritmu ili u glasnom zvuku gitara. Međutim, što se tiče kršćana, uopće se ne radi o tome je li nešto ugodno. Njima je važno da li je to “prihvatljivo Gospodinu” (Efežanima 5:10, NW). Heavy metal i rap muzika uglavnom promiču poroke kao što su vulgarnost, blud, pa čak i sotonizama — a to su pojave kojima zacijelo nije mjesto među Božjim narodom (Efežanima 5:3). Bilo bi dobro da svi mi, i mladi i stari, razmislimo o pitanju: Da li svojim izborom muzike težim za krepošću ili za porokom?

11. Kako kršćanin može biti na oprezu što se tiče televizijskog programa, videokaseta i filmova?

¹¹ Mnogi televizijski programi, videokasete i filmovi promiču porok. Prema riječima jednog istaknutog stručnjaka na području mentalnog zdravlja, ‘hedonizam, seksualnost, nasilje, pohlepa i sebičnost’ prevladavaju u većini filmova koji se danas snimaju. Stoga, biti na oprezu znači biti izbirljiv prilikom odabira onoga što ćemo gledati. Psalmist se molio: “Odvrati oči moje da ne gledaju ništavila” (Psalam 119:37). Mladi kršćanin po imenu Joseph primijenio je to načelo. Kad su se u jednom filmu pojavili slikoviti prikazi seksa i nasilja, izišao je iz kina. Da li mu je bilo neugodno što je izišao? “Ne, uopće mi nije bilo neugodno”, kaže Joseph. “Prvenstveno sam mislio na Jehovu i na to da se njemu dopadnem.”

Uloga proučavanja i meditiranja

12. Zašto je potrebno imati osobni studij i meditirati kako bi se težilo za krepošću?

¹² Nije dovoljno samo kloniti se loših stvari. Težiti za krepošću znači također proučavati i meditirati o dobrim stvarima zapisanim u Božjoj Riječi kako bismo u životu mogli primijeniti njena pravedna načela. “Kako ljubim zakon tvoj!” uskliknuo je psalmist. “Vas dan mislim o njemu” (Psalam 119:97). Da li je osobno proučavanje Biblije i kršćanskih publikacija sastavni dio tvog tjednog rasporeda? Istina, odvojiti vrijeme za marljivo proučavanje Božje Riječi i meditiranje o proučenom u molitvi može biti pravi izazov. No obično je moguće iskupiti vrijeme od drugih aktivnosti (Efežanima 5:15, 16). Možda bi rani jutarnji sati mogli biti pogodno vrijeme za molitvu, proučavanje i meditaciju. (Usporedi Psalam 119:147.)

13, 14. (a) Zašto je meditiranje dragocjeno? (b) O kojim citatima, koji nam mogu pomoći da se gnušamo nad spolnim nemoralom, možemo meditirati?

¹³ Meditiranje je dragocjeno jer nam pomaže da zapamtimo ono što smo naučili. Što je još važnije, može nam pomoći da razvijamo božanska gledišta. Prikažimo to: Jedno je znati da Bog zabranjuje blud, no nešto je sasvim drugo ‘mrziti zlo i držati se dobra’ (Rimljanima 12:9). Ustvari, na spolni nemoral možemo gledati onako kako na njega gleda Jehova ako meditiramo o ključnim biblijskim recima kao što je onaj zapisan u Kološanima 3:5, koji potiče: “Pomorite dakle ude svoje koji su na zemlji: kurvarstvo, nečistotu, slast, zlu želju i lakomstvo, koje je idolopoklonstvo.” Pitaj se: ‘Koje seksualne želje moram ja usmrtiti? Što moram izbjegavati jer bi to moglo pobuditi nečiste želje? Trebam li nešto promijeniti u svom ophođenju s osobama suprotnog spola?’ (Usporedi 1. Timoteju 5:1, 2.)

¹⁴ Pavao bodri kršćane da ne čine blud i da se samosvladavaju kako ‘ne bi prestupali i zakidali u stvari brata svojega’ (1. Solunjanima 4:3-7). Pitaj se: ‘Zašto je štetno činiti blud? Kako bih naškodio sebi ili nekom drugom ako bih griješio u tom pogledu? Kako bi mi to moglo štetiti u duhovnom, emocionalnom i fizičkom pogledu? A kako je s osobama u skupštini koje su prekršile Božji zakon i nisu se pokajale? Što se dogodilo s njima?’ Ako uzmemo k srcu ono što Pisma kažu o takvom vladanju, možemo produbiti svoju mržnju prema onome što je zlo u Božjim očima (2. Mojsijeva 20:14; 1. Korinćanima 5:11-13; 6:9, 10; Galaćanima 5:19-21; Otkrivenje 21:8). Pavao kaže da bludnik “ne odbacuje čovjeka nego Boga” (1. Solunjanima 4:8). Koji bi pravi kršćanin želio odbaciti svog nebeskog Oca?

Krepost i društvo

15. Kakvu ulogu igra društvo u našoj težnji za krepošću?

¹⁵ Dobro je društvo još jedna pomoć da bi se ostalo kreposnim. Psalmist je to izrekao ovako: “U zajednici sam sa svima koji se tebe boje [Jehova] i koji čuvaju zapovijesti tvoje” (Psalam 119:63). Nama je potrebno korisno društvo koje možemo naći na kršćanskim sastancima (Jevrejima 10:24, 25). Ako bismo se izolirali, mogli bismo početi sebično razmišljati i nama bi lako mogao ovladati porok (Priče Salamunove 18:1). No, srdačno kršćansko druženje može ojačati našu odlučnost da ostanemo kreposni. Naravno, moramo se čuvati i lošeg društva. Mi možemo biti srdačni prema susjedima, kolegama na poslu i školskim drugovima. No ako želimo postupati uistinu mudro, nećemo se suviše zbližiti s onima koji ne teže za kršćanskom krepošću. (Usporedi Kološanima 4:5.)

16. Kako nam primjena 1. Korinćanima 15:33 može pomoći da danas težimo za krepošću?

¹⁶ Pavao je napisao: “Loša društva kvare korisne navike.” Ovom je izjavom upozorio vjernike da bi ih druženje s onima koji se izjašnjavaju kao kršćani, a koji su odbacili biblijsku nauku o uskrsnuću moglo stajati njihove vjere. Načelo na kojem se temelji Pavlovo upozorenje odnosi se i na naše društvo unutar skupštine i na ono izvan nje (1. Korinćanima 15:12, 33, NW). Naravno, mi nećemo izbjegavati svoju duhovnu braću i sestre samo zato što se ne slažu s nekim sasvim osobnim gledištem koje zastupamo (Matej 7:4, 5; Rimljanima 14:1-12). No ipak trebamo biti oprezni ako se netko u skupštini uplete u sumnjivo vladanje, ako pokazuje ogorčenje ili se stalno žali (2. Timoteju 2:20-22). Mudro je držati se onih s kojima se možemo radovati ‘izmjeni ohrabrenja’ (Rimljanima 1:11, 12, NW). To će nam pomoći da težimo za kreposnim načinom života i da ostanemo na ‘putu života’ (Psalam 16:11).

Nastavi težiti za krepošću

17. Prema 25. poglavlju 4. Mojsijeve, kakva je velika nesreća zadesila Izraelce, i kakvu pouku mi možemo izvući iz toga?

¹⁷ Neposredno prije nego što su Izraelci zauzeli Obećanu zemlju, tisuće njih odlučilo je težiti za porokom — i zbog toga su pretrpjeli veliku nesreću (4. Mojsijeva 25. poglavlje). Jehovin narod danas stoji na samom pragu pravednog novog svijeta. Ulazak u njega bit će blagoslovljena prednost za one koji odbacuju svjetovne poroke. Kao nesavršeni ljudi, mi ponekad imamo neispravne sklonosti, no Bog nam može pomoći da slijedimo pravedno vodstvo njegovog svetog duha (Galaćanima 5:16; 1. Solunjanima 4:3, 4). Stoga obratimo pažnju na opomenu koju je Jozua uputio Izraelu: “Bojte se Gospodina i služite mu vjerno i istinito” (Jozua 24:14). Duboki strah da ne izazovemo Jehovino negodovanje pomoći će nam da težimo za kreposnim načinom postupanja.

18. Kakvu odluku trebaju donijeti svi kršćani s obzirom na porok i krepost?

¹⁸ Ako od srca želiš ugoditi Bogu, budi odlučan slijediti Pavlovu opomenu: “Što je god istinito, što je god pošteno, što je god pravedno, što je god prečisto, što je god preljubazno, što je god slavno, i još ako ima koja dobrodjetelj, i ako ima koja pohvala, to mislite.” Kakve će biti posljedice takvog načina postupanja? Pavao je rekao: “[T]o činite, i Bog mira biće s vama” (Filipljanima 4:8, 9). Da, uz Jehovinu pomoć ti možeš odbaciti porok i težiti za krepošću.

[Bilješka]

Točke za ponavljanje

◻ Što je potrebno da bi se težilo za krepošću?

◻ Pod kojim su okolnostima Ezehija, Danijel i tri Hebreja ostali kreposni?

◻ Kako možemo biti slični Danijelu što se tiče odupiranja Sotoninim lukavstvima?

◻ Zašto kršćani moraju biti na oprezu što se tiče zabave?

◻ Koju ulogu imaju proučavanje, meditiranje i društvo u težnji za krepošću?

[Slika na stranici 15]

Mladi je Ezehija težio za krepošću iako je bio okružen Molohovim obožavateljima

[Slike na stranici 17]

Kršćani moraju biti na oprezu kad se radi o zabavi