Budimo “zdravih misli” dok se približava kraj

“Kraj se svemu približio. Budite, stoga, zdravih misli” (1. PETROVA 4:7, NW).

 1. Što znači biti “zdravih misli”?

GORNJE riječi apostola Petra trebaju snažno utjecati na to kako kršćani žive. Međutim, Petar nije rekao svojim čitateljima da se prestanu baviti svjetovnim obavezama i životnim brigama; nije ni izazivao neku vrstu histerije zbog predstojećeg uništenja. Umjesto toga, on ih je poticao: “Budite (...) zdravih misli.” Biti “zdravih misli” znači dobro prosuđivati, biti razuman, razborit, racionalan u govoru i postupcima. To znači dopustiti da Božja Riječ upravlja našim načinom razmišljanja i postupcima (Rimljanima 12:2). Budući da živimo “usred roda nevaljaloga i pokvarenoga”, trebamo biti zdravih misli kako bismo spriječili pojavu problema i poteškoća (Filipljanima 2:15).

 2. Kako danas kršćanima koristi Jehovina strpljivost?

² ‘Zdrave misli’ nam isto tako pomažu da uravnoteženo i realno gledamo na sebe (Titu 2:12, NW; Rimljanima 12:3). To je vrlo važno s obzirom na riječi zapisane u 2. Petrovoj 3:9: “Ne docni Gospodin s obećanjem, kao što neki misle da docni; nego nas trpi, jer ne će da ko pogine, nego svi da dodju u pokajanje.” Zapazi da je Jehova strpljiv ne samo s nevjernicima nego i s ‘nama’ — članovima kršćanske skupštine. Zašto? Zato što “ne će da ko pogine”. Možda neki još uvijek trebaju napraviti promjene i prilagodbe kako bi ispunili preduvjete za dobivanje dara vječnog života. Razmotrimo zato područja na kojima možda trebamo napraviti neke prilagodbe.

‘Zdrave misli’ u našim međusobnim odnosima

 3. Koja bi si pitanja mogli postaviti roditelji u vezi sa svojom djecom?

³ Dom bi trebao biti luka mira. No on je za neke ‘kuća svađe’ (Priče Salamunove 17:1). Kakva je situacija u tvojoj obitelji? Je li tvoj dom pošteđen ‘ljutine, vike i hule’? (Efežanima 4:31). Što je s tvojom djecom? Da li se osjećaju voljenima i cijenjenima? (Usporedi Luku 3:22.) Da li si uzimaš vremena kako bi ih poučavao i odgajao? Da li ih ‘poučavaš u pravdi’, a ne u bijesu i gnjevu? (2. Timoteju 3:16). Budući da su djeca “nasljeđe od Jehove”, on je živo zainteresiran za to kako se s njima postupa (Psalam 127:3, NW).

 4. (a) Do čega može doći ako suprug grubo postupa sa svojom ženom? (b) Kako supruge mogu učvrstiti mir s Bogom i sreću cijele obitelji?

⁴ Kako je s našim bračnim drugom? “Tako su dužni muževi ljubiti svoje žene kao svoja tjelesa; jer koji ljubi svoju ženu, sebe samoga ljubi. Jer niko ne omrznu kad na svoje tijelo, nego ga hrani i grije, kao i Gospodin crkvu” (Efežanima 5:28, 29). Muškarac koji je sklon vrijeđanju, zapovjedničkom ponašanju ili koji je nerazuman ne ugrožava samo mir svog doma nego i potkopava svoj odnos s Bogom (1. Petrova 3:7). Kako je sa suprugama? One također trebaju ‘slušati svoje muževe kao Gospodina’ (Efežanima 5:22). Ako žena razmišlja na način koji se dopada Bogu, to joj može pomoći da prijeđe preko nedostataka svog supruga i da mu bude podložna bez ogorčenosti. Žena se ponekad može osjećati prinuđenom otvoreno kazati svoje mišljenje. Priče Salamunove 31:26 kažu o vrsnoj ženi sljedeće: “Usta svoja otv[a]ra mudro i na jeziku joj je nauka blaga.” Ako se prema svom suprugu ponaša na dobrohotan način, s puno poštovanja, ona ostaje u miru s Bogom i učvršćuje sreću cijele obitelji (Priče Salamunove 14:1).

 5. Zašto mladi trebaju slijediti biblijski savjet o ophođenju s roditeljima?

⁵ Mladi, kako se ponašate prema svojim roditeljima? Da li se služite sarkastičnim, neuljudnim načinom govora koji se često tolerira u svijetu? Ili se pokoravate biblijskoj zapovijedi: “Djeco! slušajte svoje roditelje u Gospodinu: jer je ovo pravo. Poštuj oca svojega i mater; ovo je prva zapovijest s obećanjem: da ti blago bude, i da živiš dugo na zemlji”? (Efežanima 6:1-3).

 6. Kako možemo tražiti mir sa suobožavateljima?

⁶ ‘Zdrave misli’ pokazujemo i onda kada ‘tražimo mir’ sa suobožavateljima i kada ‘težimo za njim’ (1. Petrova 3:11, NW). Povremeno može doći do neslaganja i do nesporazuma (Jakov 3:2). Ako dopustiš da te izjedaju neprijateljstva, u opasnost može doći mir cijele skupštine (Galaćanima 5:15). Zato brzo izgladi sporove; traži miroljubiva rješenja (Matej 5:23-25; Efežanima 4:26; Kološanima 3:13, 14).

‘Zdrave misli’ i obiteljske odgovornosti

 7. (a) Kako je Pavao hrabrio druge da budu “zdravih misli” u pogledu svjetovnih obaveza? (b) Kakav stav trebaju imati kršćanski supruzi i supruge prema kućanskim obavezama?

⁷ Apostol Pavao je nadalje savjetovao kršćane da ‘žive sa zdravim mislima’ (Titu 2:12, NW). Zanimljivo je da Pavao u vezi s tim opominje žene “da ljube muževe, da ljube djecu, da budu poštene [“zdravih misli”, NW], čiste, dobre kućanice” (Titu 2:4, 5). Pavao je te riječi napisao u razdoblju od 61-64. n. e., nekoliko godina prije kraja židovskog sustava stvari. No svjetovne obaveze, kao što su kućanski poslovi, još su uvijek bile važne. Zato bi i supruzi i supruge trebali zadržati zdravo, pozitivno gledište o kućanskim obavezama “da se ne huli na riječ Božiju”. Jedan se poglavar obitelji ispričavao gostu zbog toga što mu je kuća bila u žalosnom stanju. Objašnjavao mu je da je kuća zapuštena “zato što je on u pionirskoj službi”. Pohvalno je kada se žrtvujemo za Kraljevstvo, no moramo paziti da ne bismo ugrozili dobrobit svoje obitelji.

 8. Kako se poglavari obitelji mogu uravnoteženo brinuti za potrebe svoje obitelji?

⁸ Biblija potiče očeve da svoje obitelji stave na prvo mjesto, govoreći da se onaj koji se ne brine za svoju obitelj ‘odrekao vjere i da je gori od neznabošca’ (1. Timoteju 5:8). Životni se standard razlikuje u različitim dijelovima svijeta, i dobro je da budemo skromni u svojim materijalnim očekivanjima. “Siromaštva ni bogatstva ne daj mi”, molio je pisac Priča Salamunovih 30:8. Međutim, roditelji ne smiju ignorirati materijalne potrebe svoje djece. Da li bi, naprimjer, bilo mudro svjesno uskratiti svojoj obitelji osnovne životne potrebe da bismo težili za teokratskim prednostima? Zar djeca ne bi postala ogorčena zbog toga? S druge strane, u Pričama Salamunovim 24:27 stoji: “Uredi svoj posao na polju, i svrši svoje na njivi, po tom i kuću [“kućanstvo”, NW] svoju zidaj.” Da, iako je potrebno brinuti se za materijalne stvari, ‘izgradnja kućanstva’ — u duhovnom i emocionalnom pogledu — od presudne je važnosti.

 9. Zašto je mudro da poglavari obitelji razmotre mogućnost da umru ili da se razbole?

⁹ Jesi li se pobrinuo da tvoja obitelj bude zbrinuta u slučaju da prerano umreš? U Pričama Salamunovim 13:22 stoji: “Dobar čovjek ostavlja našljedstvo sinovima sinova svojih.” Pored toga što svojoj djeci ostavljaju u nasljedstvo spoznaju o Jehovi i njegovanje odnosa s njim, roditelji trebaju biti zainteresirani za to da se materijalno pobrinu za svoju djecu. U mnogim zemljama odgovorni poglavari obitelji nastoje uštedjeti nešto novca, načine oporuku ili plaćaju životno osiguranje. Uostalom, Božji narod nije zaštićen od ‘vremena i nepredviđene zgode’ (Propovjednik 9:11, NW). Novac je “zaklon” i pažljivim planiranjem često se mogu izbjeći poteškoće (Propovjednik 7:12). U zemljama u kojima država ne plaća zdravstveno osiguranje, netko se može odlučiti da odvaja novac za zdravstvene potrebe ili da se pobrine za neku vrstu zdravstvenog osiguranja.a

10. Kako kršćanski roditelji mogu “stjecati blago” za svoju djecu?

¹⁰ U Pismima također stoji: “Djeca nisu dužna stjecati blago roditeljima, nego roditelji djeci” (2. Korinćanima 12:14, St). U svijetu je uobičajeno da roditelji štede novac za buduće obrazovanje svoje djece i za njihovo vjenčanje kako bi im na taj način omogućili dobar početak u životu. Jesi li razmišljao o tome da stječeš blago za budućnost svoje djece u duhovnom pogledu? Pretpostavimo, naprimjer, da je nečije odraslo dijete u punovremenoj službi. Iako punovremeni sluge ne bi trebali niti zahtijevati niti očekivati financijsku potporu drugih, roditelji puni ljubavi možda mu žele ‘priteći u pomoć u njegovim potrebama’ kako bi mu pomogli da ostane u punovremenoj službi (Rimljanima 12:13, St; 1. Samuelova 2:18, 19; Filipljanima 4:14-18).

11. Da li realno gledište o novcu ukazuje na nedostatak vjere? Objasni.

¹¹ Ako netko realno gleda na novac, to ne znači da ne vjeruje da je blizu kraj Sotoninog zlog sustava. Tu se jednostavno radi o ‘praktičnoj mudrosti’ i zdravom prosuđivanju (Priče Salamunove 2:7, NW; 3:21). Isus je jednom prilikom rekao da su “sinovi ovoga vijeka mudriji [“na praktičan način”, NW] od sinova vidjela” što se tiče korištenja novca (Luka 16:8). Stoga ne čudi što su neki uvidjeli da trebaju promijeniti način na koji koriste svoja sredstva kako bi se mogli bolje brinuti za potrebe svoje obitelji.

Budimo “zdravih misli” s obzirom na obrazovanje

12. Kako je Isus poučavao svoje učenike da se prilagode novim okolnostima?

¹² ‘Mijenja se scena ovoga svijeta’ i naglo se odvijaju velike ekonomske promjene i tehnološki razvitak (1. Korinćanima 7:31, NW). Međutim, Isus je svoje učenike poučavao da budu prilagodljivi. Kad ih je poslao u prvu propovjedničku akciju, rekao im je: “Ne nosite zlata ni srebra ni mjedi u pojasima svojijem, ni torbe na put, ni dvije haljine ni obuće ni štapa; jer je poslenik dostojan svoga jela” (Matej 10:9, 10). Međutim, jednom drugom prilikom Isus je rekao: “Koji ima kesu neka je uzme, tako i torbu” (Luka 22:36). Što se promijenilo? Okolnosti. Religiozna je sredina postala neprijateljskije raspoložena i oni su se sada morali sami brinuti za sebe.

13. Koja je glavna svrha obrazovanja, i kako roditelji u tom pogledu mogu pružiti podršku svojoj djeci?

¹³ Isto bi tako i danas roditelji trebali uzeti u obzir današnju ekonomsku situaciju. Naprimjer, jeste li se pobrinuli da vaša djeca dobiju primjereno obrazovanje? Glavna svrha obrazovanja treba biti da mladu osobu osposobi za djelotvornog Jehovinog slugu. A najvažnije obrazovanje jest duhovno obrazovanje (Izaija 54:13). Isto tako, roditelji su zainteresirani da njihova djeca budu sposobna izdržavati se financijski. Zbog toga usmjeravaj svoju djecu, pomozi im da izaberu odgovarajući program obrazovanja i razgovaraj s njima o tome je li mudro nastaviti s dodatnim školovanjem. Te su odluke obiteljska odgovornost i drugi ne smiju kritizirati ono što je odlučeno (Priče Salamunove 22:6). Što reći o onima koji su odlučili školovati svoju djecu kod kuće?b Iako su mnogi napravili izvanredan posao, neki su uvidjeli da je to teži zadatak nego što su mislili i zbog toga su na gubitku njihova djeca. Zato, ako razmišljaš o kućnom školovanju, dobro proračunaj troškove, realno procijeni jesi li sposoban za to i jesi li dovoljno samodiscipliniran da bi mogao ustrajati do kraja (Luka 14:28).

‘Ne traži velike stvari’

14, 15. (a) Kako je Baruh izgubio duhovnu ravnotežu? (b) Zašto je bilo nerazumno od njega što je ‘tražio velike stvari’?

¹⁴ Budući da kraj ovog sustava još nije došao, neki bi mogli naginjati tome da traže ono što nudi svijet — ekskluzivnu karijeru, unosan posao i bogatstvo. Razmotrimo primjer Jeremijinog pisara Baruha. On je jadikovao: “Teško meni! jer Gospodin dodade mi žalost na tugu; iznemogoh uzdišući, i mira ne nalazim” (Jeremija 45:3). Baruh je bio umoran. Služio je kao Jeremijin pisar, a to je bio težak i naporan posao (Jeremija 36:14-26). A tom se pritisku nije nazirao kraj. Bilo je to 18 godina prije razorenja Jeruzalema.

¹⁵ Jehova je rekao Baruhu: “Evo, što sam sagradio ja razgradjujem, i što sam posadio iskorenjavam po svoj toj zemlji. A ti li ćeš tražiti sebi velike stvari? Ne traži.” Baruh je postao neuravnotežen. Počeo je ‘tražiti velike stvari za sebe’, možda bogatstvo, istaknuti položaj ili materijalnu sigurnost. Budući da je Jehova ‘iskorjenjivao po svoj zemlji’, je li imalo smisla tražiti takve stvari? Jehova je zbog toga Baruhu dao sljedeću otrežnjavajuću opomenu: “Jer evo, ja ću pustiti zlo na svako tijelo, (...) ali ću tebi dati dušu tvoju mjesto plijena u svijem mjestima, kuda otideš.” Materijalni posjedi nisu sačuvani prilikom razorenja Jeruzalema! Jehova je jamčio samo spasenje ‘njegove duše mjesto plijena’ (Jeremija 45:4, 5).

16. Koju pouku može danas Jehovin narod izvući iz Baruhovog iskustva?

¹⁶ Baruh je prihvatio Jehovin ukor i preživio, baš kao što je Jehova obećao (Jeremija 43:6, 7). Kakva je to samo snažna pouka za Jehovin narod danas! Sada nije vrijeme da se ‘traže velike stvari za sebe’. Zašto? Zato što “svijet prolazi i želja njegova” (1. Ivanova 2:17).

Najbolje iskoristiti preostalo vrijeme

17, 18. (a) Kako je reagirao Jona kad su se Ninivljani pokajali? (b) Što je Jehova naučio Jonu?

¹⁷ Kako onda možemo najbolje iskoristiti preostalo vrijeme? Izvucimo pouku iz iskustva proroka Jone. “Jona otide u Ninivu (...) i propovijeda i reče: jošte četrdeset dana, pa će Niniva propasti.” Na Jonino iznenađenje, Ninivljani su povoljno reagirali na njegovu poruku i pokajali se! Jehova nije uništio grad. Kako je Jona reagirao? “Gospodine, uzmi dušu moju od mene, jer mi je bolje umrijeti nego živjeti” (Jona 3:3, 4; 4:3).

¹⁸ Jehova je tada Jonu naučio nešto važno. On “zapovjedi, te uzraste tikva nad Jonom da mu bude sjen nad glavom (...); i Jona se obradova tikvi veoma”. No Jonina je radost kratko trajala, jer biljka se brzo osušila. Jona se ‘rasrdio’ zbog neugodne situacije u kojoj se našao. Jehova mu je jasno predočio što je time htio reći: “Tebi je žao tikve (...). A meni da ne bude žao Ninive, velikoga grada, u kom ima više od sto i dvadeset tisuća ljudi koji još ne znaju šta je desno šta li lijevo, i mnogo stoke?” (Jona 4:6, 7, 9-11).

19. Koji sebičan način razmišljanja trebamo izbjegavati?

¹⁹ Kako li je sebično razmišljao Jona! Bilo mu je žao zbog jedne obične biljke, ali nije osjećao niti trunku samilosti prema stanovnicima Ninive — prema ljudima koji, u duhovnom smislu, ‘nisu znali što je desno, a što lijevo’. Slično tome, i mi možda čeznemo za tim da ovaj zli svijet bude uništen, i to s pravom! (2. Solunjanima 1:8). Međutim, dok to čekamo, odgovorni smo pomagati osobama iskrena srca koje, u duhovnom smislu, “ne znaju šta je desno šta li lijevo” (Matej 9:36; Rimljanima 10:13-15). Hoćeš li iskoristiti kratko vrijeme koje je preostalo kako bi pomogao što je moguće većem broju ljudi da steknu dragocjenu spoznaju o Jehovi? Koji bi se posao uopće mogao usporediti s radošću koju doživljavamo kad nekome pomažemo dobiti život?

Živi i dalje sa ‘zdravim mislima’

20, 21. (a) Na koje načine možemo u predstojećim danima pokazivati da smo “zdravih misli”? (b) Koje ćemo blagoslove doživjeti ako živimo sa ‘zdravim mislima’?

²⁰ Dok Sotonin sustav i dalje srlja u uništenje, sigurno ćemo se suočavati s novim izazovima. Druga Timoteju 3:13 predviđa: “Zli ljudi i varalice napredovaće na gore, varajući i varajući se.” Ali nemoj ‘sustati i klonuti duhom’ (Jevrejima 12:3, St). Pouzdaj se u Jehovu da će ti dati snagu (Filipljanima 4:13). Nauči biti fleksibilan, prilagodi se sve gorim okolnostima umjesto da živiš u prošlosti (Propovjednik 7:10). Koristi praktičnu mudrost, držeći se vodstva koje pruža “vjerni i razboriti rob” (Matej 24:45-47, NW).

²¹ Mi ne znamo koliko je još vremena preostalo. No sa sigurnošću možemo reći da se ‘kraj svemu približio’. A dok kraj ne dođe, živimo tako da pokazujemo ‘zdrave misli’ u međusobnom ophođenju, u brizi za svoju obitelj i u svojim svjetovnim odgovornostima. Ako tako činimo, možemo biti svi uvjereni da ćemo na kraju biti proglašeni ‘čistima i neokaljanima u miru’! (2. Petrova 3:14, NW).

[Bilješke]

Točke za ponavljanje

◻ Kako možemo pokazivati da smo “zdravih misli” u osobnim odnosima?

◻ Kako možemo pokazivati uravnoteženost dok se brinemo za obiteljske odgovornosti?

◻ Zašto roditelji moraju biti zainteresirani za svjetovno obrazovanje svoje djece?

◻ Koje pouke izvlačimo iz primjera Baruha i Jone?

[Slika na stranici 18]

Kada muž i žena međusobno loše postupaju, oni potkopavaju svoj odnos s Jehovom

[Slika na stranici 20]

Roditelji trebaju biti zainteresirani za obrazovanje svoje djece