Jehovin veliki duhovni hram
“Imamo takovoga poglavara svećeničkoga (...) koji je sluga svetinjama i istinitoj skiniji [“svetog mjesta i pravog šatora”, “NW”], koju načini Gospodin, a ne čovjek” (JEVREJIMA 8:1, 2).
1. Koju je pripremu punu ljubavi načinio Bog za grešno čovječanstvo?
ZBOG svoje velike ljubavi prema čovječanstvu, Jehova Bog je osigurao žrtvu kako bi uklonio grijehe svijeta (Ivan 1:29; 3:16). To je zahtijevalo da život svog prvorođenog Sina prenese s neba u utrobu židovske djevice imenom Marija. Jehovin je anđeo jasno obrazložio Mariji da će dijete koje će začeti ‘biti sveto, i nazvaće se sin Božji’ (Luka 1:34, 35). Josip, Marijin zaručnik, bio je obaviješten o Isusovom nadnaravnom začeću te je saznao da će Isus biti onaj koji će “izbaviti svoj narod od grijeha njihovijeh” (Matej 1:20, 21).
2. Što je Isus uradio kad je imao oko 30 godina, i zašto?
2 Dok je odrastao, Isus je sigurno shvaćao neke od ovih činjenica povezanih s njegovim nadnaravnim rođenjem. Znao je da je njegov nebeski Otac za njega predvidio da na Zemlji izvrši zadatak kojim se mogu spasiti životi. Zato je Isus, kao odrastao čovjek u dobi od oko 30 godina, došao k Božjem proroku Ivanu da bi se krstio u rijeci Jordanu (Marko 1:9; Luka 3:23).
3. (a) Što je Isus mislio riječima “žrtava i darova nijesi htio”? (b) Koji je izvanredan primjer Isus pružio svima koji žele postati njegovi učenici?
3 Isus se u vrijeme svog krštenja molio (Luka 3:21). Očigledno je od tog trenutka svog života ispunjavao riječi iz Psalma 40:6-8, kao što je to kasnije pokazao apostol Pavao: “Žrtava i darova nijesi htio, ali si mi tijelo pripravio” (Jevrejima 10:5). Isus je time pokazao da je svjestan toga da Bog više ‘nije htio’ da se u jeruzalemskom hramu prinose životinjske žrtve. Shvatio je da je Bog umjesto toga njemu, Isusu, pripremio savršeno ljudsko tijelo da bi ga prinio kao žrtvu. Time bi se uklonila svaka daljnja potreba za životinjskim žrtvama. Pokazavši da se od srca želi podložiti Božjoj volji, Isus se dalje molio: “Evo dodjoh, u početku knjige pisano je za mene, da učinim volju tvoju, Bože” (Jevrejima 10:7). Kakav li je veličanstven primjer hrabrosti i nesebične odanosti Isus tog dana pružio svima koji će kasnije postati njegovi učenici! (Marko 8:34).
4. Kako je Bog pokazao da odobrava Isusovo predstavljanje samog sebe?
4 Je li Bog pokazao da odobrava molitvu koju je Isus izgovorio prilikom krštenja? Neka nam na to odgovori jedan od Isusovih izabranih apostola: “I krstivši se Isus izidje odmah iz vode; i gle, otvoriše mu se nebesa, i vidje Duha Božijega gdje silazi kao golub i dodje na njega. I gle, glas s neba koji govori: ovo je sin moj ljubazni koji je po mojoj volji” (Matej 3:16, 17; Luka 3:21, 22).
5. Što je predočavao doslovni hramski oltar?
5 Činjenica da je Bog prihvatio predstavljanje Isusovog tijela kao žrtvu značila je da je, u duhovnom smislu, došao na vidjelo oltar koji je bio veći od onog u jeruzalemskom hramu. Doslovni oltar na kojem su se prinosile životinje kao žrtve bio je predslika ovog duhovnog oltara, koji je zapravo predstavljao Božju ‘volju’ ili pripremu za prihvaćanje Isusovog ljudskog života kao žrtve (Jevrejima 10:10). Zbog toga je apostol Pavao mogao napisati sukršćanima: “Imamo pak oltar od kojega oni ne smiju jesti koji služe skiniji [ili, u hramu]” (Jevrejima 13:10). Drugim riječima, pravi kršćani izvlače korist iz bolje žrtve za okajanje grijeha, a koju je većina židovskih svećenika odbacila.
6. (a) Što je došlo na vidjelo u vrijeme Isusovog krštenja? (b) Što znači titula Mesija, ili Krist?
6 Isusovo pomazanje svetim duhom značilo je da je Bog sada doveo u postojanje svoju čitavu pripremu duhovnog hrama, s Isusom koji služi kao Prvosvećenik (Djela apostolska 10:38; Jevrejima 5:5). Učenik Luka je pod nadahnućem precizirao godinu tog značajnog događaja kao ‘petnaestu godinu vladanja cezara Tiberija’ (Luka 3:1-3). To odgovara 29. n. e. — točno 69 sedmica godina, ili 483 godine, otkad je kralj Artakserks izdao zapovijed da se ponovno sagrade jeruzalemske zidine (Nehemija 2:1, 5-8). U skladu s proročanstvom, ‘Mesija Vođa’ trebao se pojaviti te unaprijed određene godine (Danijel 9:25, NW). Mnogi Židovi bili su očigledno svjesni toga. Luka izvještava da je ‘narod bio u iščekivanju’ dolaska Mesije, ili Krista, što su titule koje potječu od hebrejske i grčke riječi koje imaju isto značenje, naime “pomazanik” (Luka 3:15, St).
7. (a) Kada je Bog pomazao ‘Svetinju nad svetinjama’, i što je to značilo? (b) Što se još dogodilo s Isusom u vrijeme njegovog krštenja?
7 U vrijeme Isusovog krštenja Božje nebesko prebivalište bilo je pomazano, ili odvojeno, kao “Svetinja nad svetinjama” u pripremi velikog duhovnog hrama (Danijel 9:24, NW). ‘Pravi “Šator [ili, hram] koji podiže Gospodin”, a ne čovjek’ počeo je djelovati (Jevrejima 8:2, St). Osim toga, svojim krštenjem vodom i svetim duhom, čovjek Isus Krist ponovno se rodio kao duhovni Sin Božji. (Usporedi Ivana 3:3.) To je značilo da će Bog u svoje vrijeme svog Sina ponovno pozvati u nebeski život, gdje će s desne strane svog Oca služiti kao Kralj i Prvosvećenik “do vijeka po redu Melhizedekovu” (Jevrejima 6:20; Psalam 110:1, 4).
Nebeska Svetinja nad svetinjama
8. Koja je nova obilježja otada poprimilo Božje prijestolje na nebu?
8 Na dan Isusovog krštenja, Božje je nebesko prijestolje poprimilo nova obilježja. Identificiranje savršene ljudske žrtve za okajanje grijeha svijeta naglasilo je Božju svetost za razliku od čovjekove grešnosti. Božje milosrđe bilo je istaknuto i time što je sada pokazao svoju spremnost da se umiri, ili pomiri. Time je Božje prijestolje na nebu postalo nalik najunutarnjijem odjeljku hrama, u koji je prvosvećenik jednom godišnje ulazio sa životinjskom krvi kako bi na slikovit način okajao grijehe.
9. (a) Što je predočavala zavjesa između Svetinje i Svetinje nad svetinjama? (b) Kako je Isus ušao iza zavjese Božjeg duhovnog hrama?
9 Zavjesa koja je dijelila Svetinju od Svetinje nad svetinjama predočavala je Isusovo zemaljsko tijelo (Jevrejima 10:19, 20). To je bila prepreka koja je Isusu, dok je bio čovjek na Zemlji, onemogućavala da uđe u prisutnost svog Oca (1. Korinćanima 15:50). U trenutku Isusove smrti, “zavjesa se hramska razdrije odozgor dolje, nadvoje” (Matej 27:51, Duda-Fućak). To je na dramatičan način pokazalo da je prepreka koja je onemogućavala Isusov ulazak na nebo sada bila uklonjena. Tri dana kasnije, Jehova Bog izvršio je izvanredno čudo. Uskrsnuo je Isusa iz mrtvih, ne kao smrtnog čovjeka od mesa i krvi, već kao slavno duhovno stvorenje koje “ostaje u vijek” (Jevrejima 7:24). Četrdeset dana kasnije, Isus je uzašao na nebo i ušao u pravu “svetinju [“nad svetinjama”, NW]”, “da se pokaže (...) pred licem Božijim za nas” (Jevrejima 9:24).
10. (a) Što se dogodilo nakon što je Isus vrijednost svoje žrtve predao svom nebeskom Ocu? (b) Što je pomazanje svetim duhom značilo za Kristove učenike?
10 Je li Bog prihvatio vrijednost Isusove prolivene krvi kao pomirenje za grijehe svijeta? Zaista ju je prihvatio. Dokaz toga pružen je točno 50 dana nakon Isusovog uskrsnuća, na dan praznika Pentekosta. Božji sveti duh bio je izliven na 120 Isusovih učenika koji su se okupili u Jeruzalemu (Djela apostolska 2:1, 4, 33). Poput njihovog Prvosvećenika, Isusa Krista, sada su i oni bili pomazani da služe kao ‘svećenstvo sveto, da prinose prinose duhovne’ pod Božjom velikom pripremom duhovnog hrama (1. Petrova 2:5). Osim toga, ovi su pomazanici sačinjavali novu naciju, Božji “sveti narod” duhovnog Izraela. Odsada bi se sva proročanstva o dobrim stvarima koja su se odnosila na Izrael, kao naprimjer obećanje ‘Novog saveza’ zapisano u Jeremiji 31:31 (St), ispunjavala na pomazanoj kršćanskoj skupštini, pravom “Izraelu Božijemu” (1. Petrova 2:9; Galaćanima 6:16).
Druga obilježja Božjeg duhovnog hrama
11, 12. (a) Što je u Isusovom slučaju predočavalo svećeničko dvorište, i što predočava u slučaju njegovih pomazanih sljedbenika? (b) Što predočava bazen s vodom, i kako se koristi?
11 Iako Svetinja nad svetinjama predočava “samo nebo” gdje je ustoličen Bog, sva druga obilježja Božjeg duhovnog hrama odnose se na stvari na Zemlji (Jevrejima 9:24). U hramu u Jeruzalemu postojalo je unutarnje svećeničko dvorište gdje se nalazio oltar za žrtve i velik bazen s vodom, koji su svećenici koristili kako bi se prije obavljanja svete službe očistili. Što ove stvari predočavaju u Božjoj pripremi duhovnog hrama?
12 U slučaju Isusa Krista, unutarnje svećeničko dvorište predočavalo je njegovo bezgrešno stanje kao savršenog ljudskog Sina Božjeg. Iskazivanjem vjere u Isusovu žrtvu, pomazanim se sljedbenicima Krista pripisuje pravednost. Zato Bog s njima s pravom može postupati kao da su bezgrešni (Rimljanima 5:1; 8:1, 33). Dakle, ovo dvorište predočava i pravedno ljudsko stanje koje se pojedinačnim članovima svetog svećenstva pripisuje pred Bogom. Istovremeno, pomazani su kršćani još uvijek nesavršeni i podložni tome da počine grijeh. Bazen s vodom u dvorištu predočava Božju riječ, koju Prvosvećenik koristi kako bi postupno očistio sveto svećenstvo. Podvrgavajući se ovom procesu čišćenja, oni zadobivaju dostojan izgled koji odaje čast Bogu i privlači vanjske promatrače k njegovom čistom obožavanju (Efežanima 5:25, 26; usporedi Malahiju 3:1-3).
Svetinja
13, 14. (a) Što predočava Svetinja hrama u slučaju Isusa i njegovih pomazanih sljedbenika? (b) Što predočava zlatni svijećnjak?
13 Prvi odjeljak hrama predočava bolje stanje od onog koje je predočeno dvorištem. U slučaju savršenog čovjeka Isusa Krista, predočavao je njegovo ponovno rođenje kao duhovnog Sina Božjeg kome je bilo određeno da se vrati u nebeski život. Nakon što su na temelju svoje vjere u Kristovu prolivenu krv proglašeni pravednima, ovi pomazani sljedbenici također doživljavaju ovo posebno djelovanje Božjeg duha (Rimljanima 8:14-17). “Vodom [to jest, svojim krštenjem] i Duhom”, ‘nanovo se rađaju’ kao duhovni sinovi Božji. Kao takvi, imaju nadu da će uskrsnuti u nebeski život kao duhovni sinovi Božji, pod uvjetom da ostanu vjerni do smrti (Ivan 3:5, 7; Otkrivenje 2:10).
14 Obožavatelji koji su se nalazili izvan hrama nisu mogli vidjeti svećenike koji su služili u Svetinji zemaljskog hrama. Isto tako, većina obožavatelja Boga koji imaju nadu da će zauvijek živjeti na rajskoj Zemlji ne doživljava niti u potpunosti razumije duhovno stanje koje doživljavaju pomazani kršćani. Zlatni svijećnjak iz tabernakula predočava prosvijetljeno stanje pomazanih kršćana. Djelovanje Božjeg svetog duha, poput ulja u svjetiljkama, baca svjetlo na Bibliju. Razumijevanje koje kršćani kao rezultat toga dobivaju ne zadržavaju za sebe. Umjesto toga, oni slušaju Isusa, koji je rekao: “Vi ste vidjelo svijetu (...). Da se svijetli vaše vidjelo pred ljudima, da vide vaša dobra djela, i slave oca vašega koji je na nebesima” (Matej 5:14, 16).
15. Što predočava kruh na stolu kruha predstavljanja?
15 Da bi zadržali to prosvijetljeno stanje, pomazani se kršćani moraju redovito hraniti onim što je predočavao kruh na stolu kruha predstavljanja. Njihov je glavni izvor duhovne hrane Riječ Božja, koju svakodnevno nastoje čitati i meditirati o njoj. Isus im je također obećao da će im davati “hranu u pravo vrijeme” preko svog ‘vjernog i razboritog roba’ (Matej 24:45, NW). Taj “rob” predstavlja čitavo tijelo pomazanih kršćana na Zemlji u bilo koje određeno vrijeme. Krist se služi ovim pomazanim tijelom kako bi objavljivao informacije o ispunjenju biblijskih proročanstava i davao pravovremene upute u vezi s primjenjivanjem biblijskih načela u suvremenom svakodnevnom životu. Dakle, pomazani se kršćani sa zahvalnošću hrane svim ovim duhovnim pripremama. No za podržavanje njihovog duhovnog života potrebno je više od usvajanja spoznaje o Bogu umom i srcem. Isus je rekao: “Jelo je moje da izvršim volju onoga koji me je poslao, i da svršim njegov posao” (Ivan 4:34). Isto tako, pomazani kršćani doživljavaju zadovoljstvo kad se svaki dan posvećuju vršenju Božje otkrivene volje.
16. Što predočava služba kod kadionog oltara?
16 Svećenik je ujutro i navečer prinosio kâd Bogu na kadionom oltaru u Svetinji. U isto vrijeme, obožavatelji koji nisu bili svećenici molili su se Bogu dok su stajali u vanjskim dvorištima njegovog hrama (Luka 1:8-10). ‘Kâd’, objašnjava Biblija, “to su ‘molitve’ svetih” (Otkrivenje 5:8, St). “Nek izadje molitva moja kao kâd pred lice tvoje”, napisao je psalmist David (Psalam 141:2). Pomazani kršćani cijene i prednost što mogu u molitvi pristupiti Jehovi kroz Isusa Krista. Usrdne molitve koje izlaze iz srca jesu poput ugodnog mirisa kâda. Pomazani kršćani hvale Boga i na druge načine, koristeći svoje usne da poučavaju druge. Njihova ustrajnost unatoč teškoćama i njihova besprijekornost pod kušnjom naročito su ugodne Bogu (1. Petrova 2:20, 21).
17. Što je uključivalo ispunjenje proročanske slike koju pruža prvi ulazak prvosvećenika u Svetinju nad svetinjama na Dan pomirenja?
17 Na Dan pomirenja, izraelski je prvosvećenik morao ući u Svetinju nad svetinjama i paliti kâd na zlatnom kadioniku na kojem je bio užareni ugljen. To je morao učiniti prije nego je unio krv žrtava za grijeh. U ispunjenju ove proročanske slike, čovjek Isus sačuvao je isključivu besprijekornost prema Jehovi Bogu prije nego što je svoj život prinio kao trajnu žrtvu za naše grijehe. Time je dokazao da savršen čovjek može sačuvati svoju besprijekornost prema Bogu bez obzira na pritisak koji Sotona vrši na njega (Priče Salamunove 27:11). Kad se suočio s ispitom, Isus se molio “s jakim vapajima i sa suzama [i] bijaše uslišan zbog strahopoštovanja” (Jevrejima 5:7, St). Na taj je način proslavio Jehovu kao pravednog i zakonitog Suverena svemira. Bog je nagradio Isusa, uskrsnuvši ga iz mrtvih u besmrtan nebeski život. Na tom uzvišenom položaju, Isus poklanja pažnju sekundarnom razlogu svog dolaska na Zemlju, naime, da ljudske grešnike koji se kaju pomiri s Bogom (Jevrejima 4:14-16).
Veća slava Božjeg duhovnog hrama
18. Kako je Jehova svoj duhovni hram ispunio izvanrednom slavom?
18 “Slava će ovoga doma pošljednjega biti veća nego onoga prvoga”, prorekao je Jehova (Agej 2:9). Uskrsnuvši Isusa kao besmrtnog Kralja i Prvosvećenika, Jehova je svoj duhovni hram ispunio izvanrednom slavom. Isus je sada u mogućnosti da postane “svima koji ga poslušaše uzrok spasenja vječnoga” (Jevrejima 5:9). Takvu je poslušnost najprije pokazalo 120 učenika koji su na Pentekost 33. n. e. primili sveti duh. U knjizi Otkrivenje prorečeno je da će broj tih duhovnih sinova Izraelovih na koncu iznositi 144 000 (Otkrivenje 7:4). Nakon smrti, mnogi od njih morali su u besvjesnom stanju ležati u općem grobu čovječanstva, čekajući vrijeme Isusove prisutnosti u kraljevskoj moći. Proročanska kronologija zapisana u Danijelu 4:10-17, 20-27 ukazuje na 1914. kao na vrijeme kad Isus počinje vladati usred svojih neprijatelja (Psalam 110:2). Već desetljećima unaprijed, pomazani su kršćani željno iščekivali tu godinu. Prvi svjetski rat i popratne nevolje koje su pogodile čovječanstvo pružile su dokaz da je Isus 1914. zaista ustoličen za Kralja (Matej 24:3, 7, 8). Ubrzo nakon toga, kad je došlo vrijeme da “sud [počne] od kuće Božije”, Isus je ispunio obećanje koje je dao svojim pomazanim učenicima koji su zaspali u smrti: “Opet ću doći, i uzeću vas k sebi” (1. Petrova 4:17; Ivan 14:3).
19. Kako će ostatak od 144 000 dobiti pristup u nebesku Svetinju nad svetinjama?
19 Još nije konačno zapečaćeno i sakupljeno u svoj nebeski dom svih 144 000 članova svetog svećenstva. Njihov ostatak još uvijek živi na Zemlji u duhovnom stanju predočenom Svetinjom, odvojen od Božje svete prisutnosti ‘zavjesom’, ili preprekom, svojih zemaljskih tijela. Kad ovi pojedinci umru u vjernosti, oni trenutačno uskrsavaju kao besmrtna duhovna stvorenja da bi se pridružili onima od 144 000 koji su već na nebu (1. Korinćanima 15:51-53).
20. Koje vitalno djelo u ovo vrijeme izvršava ostatak svetog svećenstva, i s kakvim rezultatima?
20 Budući da toliko svećenika služi zajedno s Prvosvećenikom na nebu, Božji se duhovni hram ispunio većom slavom. U međuvremenu, preostali članovi svetog svećenstva obavljaju dragocjeno djelo na Zemlji. Njihovim propovijedanjem, Bog ‘potresa sve narode’ izrazima svoje presude, kao što je prorečeno u Ageju 2:7. U isto se vrijeme milijuni obožavatelja koji su opisani kao “izabrani iz svijeh naroda” okupljaju u zemaljskim dvorištima Jehovinog hrama. Koju ulogu imaju u Božjoj pripremi za obožavanje, i kakvu buduću slavu njegovog velikog duhovnog hrama možemo očekivati? Ova će se pitanja razmotriti u sljedećem članku.
Pitanja za ponavljanje
◻ Koji je izvanredan primjer pružio Isus 29. n. e.?
◻ Koja je priprema počela djelovati 29. n. e.?
◻ Što predočavaju Svetinja i Svetinja nad svetinjama?
◻ Kako se veliki duhovni hram proslavio?
[Slika na stranici 17]
Kad je Isus 29. n. e. bio pomazan svetim duhom, Božji je veliki duhovni hram počeo djelovati