Živimo kao “privremeni stanovnici” u ovom svijetu!

1, 2. (a) Koga je Petar nazvao “izabranima”? (b) Zašto je tu grupu kršćana nazvao i privremenim stanovnicima?

OTPRILIKE 30 godina nakon Isusovog uzlaska na nebo apostol Petar napisao je poslanicu onima koji su bili “privremeni stanovnici, rasijani po Pontu, Galaciji, Kapadociji, Aziji i Bitiniji” i nazvao ih je “izabranima” (1. Petr. 1:1). Pod tim je izrazom očito mislio na kršćane koji su kao i on bili pomazani svetim duhom i koje je Bog “nanovo rodio za živu nadu” da bi vladali s Kristom na nebu. (Pročitaj 1. Petrovu 1:3, 4.) No zašto je te izabrane kasnije nazvao “strancima i privremenim stanovnicima”? (1. Petr. 2:11). Zašto bi nas to trebalo zanimati, kad danas u cijelom svijetu jako malo Jehovinih svjedoka sebe smatra pomazanim kršćanima, odnosno “izabranima”?

² Petar je pomazane kršćane u 1. stoljeću s pravom nazvao privremenim stanovnicima. Oni nisu trebali zauvijek živjeti na Zemlji, kao što ni ostatak pomazanih kršćana koji je još uvijek na životu neće zauvijek živjeti na Zemlji. Apostol Pavao, koji je i sam pripadao “malom stadu” pomazanih Božjih slugu, objasnio je: “Naše je građanstvo na nebesima, odakle željno očekujemo spasitelja, Gospodina Isusa Krista” (Luka 12:32; Filip. 3:20). Budući da je njihovo “građanstvo na nebesima”, pomazanici nakon svoje smrti napuštaju Zemlju i dobivaju nešto puno bolje — besmrtni život na nebu. (Pročitaj Filipljanima 1:21-23.) Zbog toga su i u doslovnom smislu te riječi tek privremeni stanovnici na Zemlji, koja je pod Sotoninom vlašću.

 3. Koje nam se pitanje nameće s obzirom na “druge ovce”?

³ No što je s “drugim ovcama”? (Ivan 10:16). Biblija uči da će ti Božji sluge trajno živjeti na Zemlji. Ona će zauvijek biti njihov dom. Pa ipak, u određenom smislu i njih se može smatrati privremenim stanovnicima. Zašto to možemo reći?

 4. Što svjetski vođe ne mogu postići?

⁴ Dokle god postoji Sotonin zli svijet, i kršćani i svi drugi ljudi morat će trpjeti bolne posljedice Sotonine pobune protiv Jehove. U Rimljanima 8:22 čitamo: “Znamo da sve stvorenje zajedno uzdiše i da je u boli sve do sada.” Svjetski vođe, znanstvenici i humanitarni radnici ne mogu prekinuti ljudsku patnju iako možda iskreno nastoje pomoći ljudima.

 5. Što su učinili milijuni ljudi i zašto?

⁵ Zbog toga su milijuni ljudi odlučili postati podanici Isusa Krista, kojeg je Bog 1914. ustoličio za Kralja. Oni ne žele biti dio Sotoninog svijeta ni pružati podršku njegovom poretku. Umjesto toga, svoj život i ono što posjeduju koriste kako bi podupirali Božje Kraljevstvo (Rim. 14:7, 8).

 6. U kom su smislu Jehovini svjedoci stranci u ovom svijetu?

⁶ Jehovini svjedoci su uzorni i pošteni građani koji žive u preko 200 zemalja. No bez obzira na to gdje žive, oni su poput stranaca u ovom svijetu. Potpuno su neutralni u političkim zbivanjima i građanskim akcijama kojima se pokušavaju rješavati društveni problemi. Oni sebe već danas smatraju građanima novog svijeta koji će uspostaviti Bog. Sretni su što će još samo kratko živjeti kao privremeni stanovnici u ovom nesavršenom svijetu kojem se naglo bliži kraj.

 7. Što će se dogoditi prije nego Božji sluge postanu trajni stanovnici Zemlje?

⁷ Krist će uskoro uništiti zli Sotonin poredak. Isusova savršena vlast uklonit će sa Zemlje grijeh i patnju. Uništit će sve vidljive i nevidljive tragove pobune protiv Jehovine vrhovne vlasti. Vjerni Božji sluge moći će postati trajni stanovnici raja koji će biti uspostavljen na obnovljenoj Zemlji. (Pročitaj Otkrivenje 21:1-5.) Stvorenje će tada u potpunosti biti “oslobođeno robovanja raspadljivosti i dobiti slavnu slobodu djece Božje” (Rim. 8:21).

8, 9. Objasni što je Petar mislio kad je rekao da se trebamo uzdržavati od želja tijela.

⁸ Petar je objasnio što se očekuje od kršćana: “Ljubljeni, potičem vas kao one koji su u ovom svijetu stranci i privremeni stanovnici da se uzdržavate od želja tijela, jer one ratuju protiv duše” (1. Petr. 2:11). Taj je savjet isprva bio upućen pomazanim kršćanima, no odnosi se i na Isusove druge ovce.

⁹ Neke želje same po sebi nisu neispravne ako ih zadovoljavamo onako kako to želi naš Stvoritelj. Ustvari, one naš život čine ljepšim. Naprimjer, svi mi želimo uživati u dobroj hrani, piću, razonodi i ugodnom društvu. I zadovoljenje spolnih želja unutar braka sasvim je prirodno i ima važnu ulogu u životu (1. Kor. 7:3-5). Međutim, kad je govorio o željama tijela, Petar je mislio na one koje “ratuju protiv duše”. Kakve su to želje jasno se vidi iz nekih prijevoda Biblije. Naprimjer, u njima se umjesto izraza “želje tijela” koriste izrazi kao što su “grešne požude” ili “putene požude”.a Dakle, moramo obuzdavati svaku tjelesnu želju koja nije u skladu s Jehovinim moralnim mjerilima i koja može negativno utjecati na naš odnos s Bogom. U suprotnom bismo djelovali protiv svoje duše — mogli bismo izgubiti život.

10. Koje zamke Sotona koristi kako bi naveo kršćane da postanu dio njegovog svijeta?

¹⁰ Sotonin je cilj oslabiti odlučnost pravih kršćana da žive kao privremeni stanovnici u ovom svijetu. Materijalizam, nemoral, ugled u svijetu, sebičnost i nacionalizam — sve su to privlačne Sotonine zamke koje moramo znati prepoznati. Ako se odlučno odupiremo tim neispravnim tjelesnim željama, jasno pokazujemo da ne želimo biti dio Sotoninog zlog svijeta i da u njemu živimo samo privremeno. Mi želimo biti trajni stanovnici Božjeg pravednog novog svijeta i dajemo sve od sebe kako bismo ostvarili taj cilj.

11, 12. (a) Kako okolina ponekad gleda na strance? (b) Kako neki ljudi gledaju na Jehovine svjedoke?

¹¹ Petar je u 12. retku objasnio što se još očekuje od privremenih stanovnika u ovom svijetu. Rekao je: “Uzorno živite među ljudima iz svijeta! Iako vas optužuju da zlo činite, kad vide vaša dobra djela, slavit će Boga u dan kad bude došao ispitati kakva su djela što se čine.” Strance koji privremeno borave u nekoj zemlji okolina ponekad osuđuje i čak ih smatra lošima samo zato što su različiti. Možda se razlikuju po govoru, ponašanju, odijevanju, pa čak i po vanjskom izgledu. No sve optužbe koje se iznose protiv njih zato što su drugačiji padaju u vodu kad drugi vide njihova dobra djela i uzorno vladanje.

¹² I pravi su kršćani u nekim aspektima drugačiji od većine svojih bližnjih. Naprimjer, razlikuju se po svom govoru i izboru zabave. Od većine ljudi često se razlikuju i po svom odijevanju i cjelokupnom izgledu. Budući da su drugačiji od ostalih, neki koji ne znaju istinu o njima optužuju ih da su loši ljudi. S druge strane, neki ih hvale zbog njihovog uzornog načina života.

13, 14. U kom pogledu “mudrost opravdavaju djela njezina”? Navedi primjer.

¹³ Da, uzornim se vladanjem mogu pobiti neosnovane optužbe i negativni komentari. Ljudi su lažno optuživali čak i Isusa, jedinog čovjeka koji je bio savršeno vjeran Bogu. Neki su za njega rekli: “Gle izjelice i pijanice, prijatelja poreznika i grešnika!” Međutim, Isus je tijekom svoje službe mudro postupao i tako dokazao da nije prijestupnik. “Mudrost opravdavaju djela njezina”, rekao je Isus (Mat. 11:19). Jednako je i danas. Naprimjer, način života naše braće i sestara koji žive u Betelu u Seltersu djeluje jako neobično nekim stanovnicima tog njemačkog grada. No gradonačelnik je stao na stranu braće kad je rekao: “Jehovini svjedoci koji ondje služe imaju svoj način života, ali time ni na koji način ne ometaju život ostalih ljudi.”

¹⁴ I Jehovini svjedoci u Moskvi naišli su na nerazumijevanje javnosti te su čak bili lažno optuženi za brojna nedjela. No u lipnju 2010. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu da je grad Moskva neopravdano prekršio tužiteljevo pravo na slobodu vjeroispovijesti i sastajanja. Osim toga, Europski je sud utvrdio da domaći sudovi nisu pružili “relevantne i dovoljne” dokaze koji bi potvrdili da je tužitelj kriv za navedena nedjela, naprimjer za razdvajanje obitelji, poticanje svojih članova na samoubojstvo ili odbijanje medicinske skrbi. Stoga je “kazna koju su domaći sudovi izrekli na temelju svojih nepopustljivih zakona bila pretjerano stroga i nesrazmjerna bilo kojem zakonitom cilju koji su željeli postići”.

15. Koje biblijsko načelo primjenjuju pravi kršćani diljem svijeta?

¹⁵ Jehovini svjedoci u Moskvi, a zapravo i diljem svijeta, ispunjavaju još jedan zahtjev koji je naveo Petar. Napisao je: “Radi Gospodina podložite se svakoj ljudskoj vlasti: bilo kralju kao višemu bilo upraviteljima” (1. Petr. 2:13, 14). Iako nismo dio zlog svijeta, mi se spremno podlažemo vlastima koje je Bog postavio, na što nas je Pavao i potaknuo. (Pročitaj Rimljanima 13:1, 5-7.)

16, 17. (a) Po čemu se vidi da se mi ne protivimo vlastima? (b) Što su rekli neki političari?

¹⁶ Iako Jehovini svjedoci žive kao privremeni stanovnici u ovom svijetu, oni se ne protive vlastima. Isto tako, svjesni su da drugi imaju pravo donositi vlastite odluke o političkim i društvenim pitanjima i ne sukobljavaju se s njima zbog toga. Za razliku od nekih vjerskih organizacija, Jehovini svjedoci ne miješaju se u politiku. Oni ne govore vlastima kako trebaju obavljati svoj posao. Naprosto je nezamislivo da bi remetili javni red i mir ili se bunili protiv vlasti.

¹⁷ Kršćani poštuju državne dužnosnike i iskazuju im čast zbog njihovog položaja. Na taj način uvažavaju Petrov savjet: “Kralja poštujte!” (1. Petr. 2:17). Neki državni dužnosnici priznaju da Jehovini svjedoci ne predstavljaju opasnost za društveni poredak. Naprimjer, njemački političar Steffen Reiche, koji je bio član vlade savezne pokrajine Brandenburg, a kasnije i njemačkog parlamenta, pohvalno se izrazio o Jehovinim svjedocima koji su bili u zatvorima i logorima za vrijeme nacističkog progona. Rekao je: “Pokazali su vrline koje su bile i ostale neophodne za nesmetano funkcioniranje demokratskog i ustavnog državnog poretka. Nepokolebljivo su se držali svojih uvjerenja unatoč pritiscima esesovaca i ponašali se čovječno prema ostalim zatvorenicima. Budući da je naše društvo sve okrutnije prema strancima i osobama koje imaju drugačije političke i ideološke nazore, postalo je nužno da svi građani naše zemlje pokazuju te vrline.”

18. (a) Zašto je nama sasvim prirodno ljubiti svoju braću? (b) Što primjećuju neki ljudi koji nisu Jehovini svjedoci?

¹⁸ Apostol Petar je napisao: “Svu braću ljubite, Boga se bojte!” (1. Petr. 2:17). Jehovini svjedoci osjećaju zdrav strah pred Bogom i ne žele izazvati njegovo negodovanje. Taj ih strah potiče da vrše njegovu volju. Sretni su što služe Jehovi zajedno sa svojom braćom i sestrama diljem svijeta. Stoga im je sasvim prirodno da ljube svoju braću. Ljudi koji nisu Jehovini svjedoci ponekad se iznenade kad vide takvu bratsku ljubav, koja je prava rijetkost u ovom sebičnom svijetu. Naprimjer, jedna žena koja je radila kao turistički vodič za jednu američku putničku agenciju bila je zadivljena kad je vidjela s koliko su ljubavi i pažnje Jehovini svjedoci dočekali strane delegate na međunarodnom kongresu koji se 2009. održao u Njemačkoj. Rekla je da takvo što još nije vidjela otkako radi kao vodič. Kasnije je jedan brat u vezi s tim rekao: “Govorila je o nama s oduševljenjem i divljenjem.” Jesi li i ti na nekom kongresu čuo nešto slično od ljudi koji su nas promatrali?

19. Što trebamo odlučno činiti i zašto?

¹⁹ Kao što smo vidjeli, Jehovini svjedoci na mnoge načine pokazuju da su u punom smislu te riječi privremeni stanovnici u Sotoninom svijetu. Sretni su zbog toga i odlučni su tako živjeti sve do kraja ovog svijeta. Čvrsto se nadaju da će uskoro postati trajni stanovnici Božjeg pravednog novog svijeta. Raduješ li se tome?