Pitanja čitalaca

◼ Je li prikladno za kršćanku da koristi nakit ili šminku, da boji kosu ili slijedi slične običaje?

U prošlosti i u naše vrijeme, mnogi koji tvrde da slijede Bibliju razvili su snažna ali vrlo različita gledišta o ukrašavanju.a

U određenim crkvama žene u potpunosti izbjegavaju nakit i šminku. Primjerice, knjiga The Amish People izvještava da one “ograničavaju svoju fizičku pojavu zato što smatraju da je svaki član kojeg izrazito zanima svjetovna pojava u opasnosti, budući da bi zanimanje trebalo biti usmjereno na duhovna razmatranja umjesto na fizička. Neke (...) će citirati retke iz Pisma”.

Redak koji je zatim bio citiran je iz 1. Samuelove 16:7: “Ali Jahve reče Samuelu: ‘Ne gledaj na njegovu vanjštinu ni na njegov visoki stas (...) čovjek gleda na oči, a Jahve gleda što je u srcu’” (St). Međutim, ovaj tekst je ukazivao na visinu Davidovog brata Elijaba. Iz konteksta je razumljivo da se Bog nije osvrtao na običaje uljepšavanja, jesu li možda David ili njegov brat uljepšavali svoju kosu ili koristili ukrasne predmete na svojoj odjeći (1. Mojsijeva 38:18; 2. Samuelova 14:25, 26; Luka 15:22).

To pokazuje da neki koji drže da kršćani trebaju biti očito bez ukrasa, ne koristeći šminku ili nakit, traže podršku kroz pogrešnu primjenu biblijskih redaka. Biblija ustvari ne pruža detaljno razmatranje uljepšavanja, niti odobrava neke kozmetičke postupke, dok druge zabranjuje. Ona pruža razumne smjernice. Razmotrimo ih i pogledajmo kako se one mogu danas primijeniti.

Apostol Pavao pružio je nadahnuto vodstvo: “Tako i žene u pristojnom odijelu, sa stidom i poštenjem da ukrašuju sebe, ne pletenicama ni zlatom, ili biserom, ili haljinama skupocjenim” (1. Timoteju 2:9). Slično je pisao i Petar: “Vaša ljepota da ne bude spolja u pletenju kose, i u udaranju zlata, i oblačenju haljina; Nego u tajnome čovjeku srca, u jednakosti tihoga i krotkoga duha, što je pred Bogom mnogocjeno” (1. Petrova 3:3, 4).

Grčke riječi ovdje prevedene sa ‘pristojno odijelo’ i “ljepota”, oblici su riječi kósmos, koja je također korijen riječi “kozmetika”, u značenju “pridonositi ljepoti, posebno tena”. Tako nam ovi reci pomažu odgovoriti na pitanja u vezi upotrebe kozmetike ili šminke, nakita i drugih vidova ženskog uljepšavanja.

Jesu li Pavao i Petar mislili da kršćanke moraju izbjegavati pletenje kose u pletenice, nošenje bisera i zlatnog nakita, ili, još dalje, korištenje kozmetike? Ne. Tvrditi da je to njihovo mišljenje zahtijevalo bi od kršćanskih sestara da izbjegavaju ‘oblačenje haljina’. Međutim, Tabita, koju je Petar uskrsnuo, bila je omiljena zato što je za druge sestre šivala “haljine” (Djela apostolska 9:39). Dakle, riječi iz 1. Timoteju 2:9 i 1. Petrova 3:3, 4 ne znače da sestre moraju izbjegavati pletenice, bisere, haljine, itd. Umjesto toga, Pavao je istakao potrebu za skromnošću i zdravim razumom u ženskom uljepšavanju. Petar je pokazao da bi žene trebale više pažnje posvetiti svom unutrašnjem duhu kako bi pridobile svoje nevjerne muževe, a ne da ističu vanjski izgled ili šminku.

Jednostavno rečeno, Biblija ne zabranjuje svako nastojanje da se popravi ili uljepša nečiji izgled. Neki Božji sluge, kako muškarci tako i žene, koristili su nakit (1. Mojsijeva 41:42; 2. Mojsijeva 32:2, 3; Danijel 5:29). Vjerna Estera pristala je na obiman tretman sa kozmetičkim uljima, mirisima i masažom (Estera 2:7, 12, 15; usporedi Danijel 1:3-8). Bog je rekao da je simbolično ukrasio Izrael narukvicama, ogrlicom, prstenom za nos i naušnicama. To je doprinjelo da postane “lijepa, prelijepa” (Ezekiel 16:11-13, St).

Međutim, izvještaj iz Ezehijela sadrži pouku da se ne usredotočujemo na vanjski izgled. Bog je rekao: “Ali te ljepota tvoja zanijela, zbog glasa se svojega bludu podade: blud si svoj nudila obilno svakom prolazniku” (Ezekiel 16:15, St; Izaija 3:16, 19). Dakle, riječi iz Ezehijela 16:11-15 naglašavaju mudrost Pavlovog i Petrovog kasnijeg savjeta o isticanju vanjskog izgleda. Ako se žena odluči uljepšati nakitom, količina i stil bi trebali biti u skladu sa skromnošću, a ne neumjereno ili hvalisavo, neukusno (Jakov 2:2).

Što reći o kršćanskoj upotrebi kozmetičkih sredstava, kao što su ruž za usne, rumenilo ili sjenilo i olovka za oči? Arheolozi su u Izraelu i blizini pronašli posude za šminku, kao i sredstva za primjenu i ogledala. Da, žene na drevnom Orijentu koristile su kozmetička sredstva koja su bila preteča mnogim današnjim proizvodima. Ime Jobove kćerke Keren-apuhe vjerojatno je značilo “Rog crne boje (za oči)”, ili kutijica za šminku za oči (Job 42:13-15).

Iako su se u Izraelu koristila neka kozmetička sredstva, biblijski primjeri pokazuju kako je opasno pretjerati u tome. Godinama nakon što je postala kraljica u Izraelu, Jezabela je ‘namazala oči i uresila glavu’ (2. Kraljevima 9:30; St). Kad se kasnije u Bibliji opisuje kako je Izrael tražio nemoralnu pozornost poganskih naroda, Bog je rekao da se on ‘nakitom zlatnim ukrasio, i oči ličilom izranio i uljepšao’ (Jeremija 4:30, St; Ezehijel 23:40). Ovi reci, a ni bilo koji drugi, ne kažu da je pogrešno koristiti umjetna sredstva da se istakne nečiji izgled. Ipak, priča o Jezabeli ističe da je ona na svoje oči stavila toliko crne šminke da je bila primijećena iz daljine, čak i od Jehuva koji se nalazio izvan dvora. Koja je pouka toga? Ne stavljaj šminke prekomjerno i ne pretjeruj u tome.b

Naravno, teško da će ijedna žena koja nosi nakit ili upotrebljava šminku reći da su njeni postupci i količine koje koristi neprikladne. Ipak, sasvim je moguće da zbog nesigurnosti ili utjecaja izrabljujuće reklame, žena može razviti naviku prekomjernog šminkanja. Ona se može toliko naviknuti na to, da propušta shvatiti da njen izgled nije u skladu sa “stidom i čednošću” većine kršćanskih žena. (Usporedi Jakov 1:23, 24.)

Istina, ukusi se razlikuju; neke žene koriste malo ili uopće ne koriste šminku ili nakit, dok druge koriste više. Zato nije mudro osuđivati nekoga tko koristi različitu količinu šminke ili nakita. Još jedan činilac je mjesni običaj. To što su neki stilovi uljepšavanja prihvaćeni u nekoj zemlji (ili su bili uobičajeni u drevna vremena) ne znači da su danas preporučljivi na nekim mjestima.

Mudra kršćanka će povremeno iznova ocijeniti svoje uljepšavanje, iskreno se pitajući: ‘Nosim li obično više (ili upadljivije) nakita ili šminke od većine kršćanki na mom području? Oblikujem li svoje uljepšavanje prema sujetnim pripadnicima otmjenih društvenih krugova ili taštim filmskim zvijezdama, ili se uglavnom vodim savjetom iz 1. Timoteju 2:9 i 1. Petrove 3:3, 4? Da, je li moje uljepšavanje zaista skromno, pokazuje li istinsko poštivanje mišljenja i osjećaja drugih?’ (Priče Salamunove 31:30).

Žene koje imaju kršćanske muževe mogu ih zamoliti za mišljenje i savjet. Korisni savjeti se također mogu dobiti, ako se iskreno traže, od drugih sestara. No, umjesto da se obratiš prijateljici koja ima slične ukuse, bilo bi bolje razgovarati sa starijim sestrama čija ravnoteža i mudrost se poštuje. (Usporedi 1. Carevima 12:6-8.) Biblija kaže da starije žene pune poštovanja mogu ‘upućivati mlade žene (...) da budu razborite, čiste (...) da se ne bi grdila riječ Božja’ (Titu 2:2-5, St). Nijedna zrela kršćanka neće željeti da njeno neskromno korištenje nakita ili šminke bude uzrok da se o Božjoj riječi ili njegovom narodu govori ‘pogrdno’.

Biblijski izvještaj o Tamari pokazuje da uljepšavanje može ženu identificirati, objavljujući jaku poruku (1. Mojsijeva 38:14, 15). Koja poruka je saopćena frizurom ili bojom kose (ako je boji) kršćanske žene ili njenom upotrebom nakita i kozmetičkih sredstava? Je li: Ovo je čist, skroman i uravnotežen sluga Božji?

Netko tko promatra kršćanke u službi propovijedanja ili prisustvuje našim sastancima, trebao bi steći povoljan dojam. Promatrači ga obično steknu. Većina kršćanki ne daje povoda nekom tko je neupućen da zaključi kako su one, s jedne strane, nemarne ili, s druge strane, pretjerano našminkane ili uljepšane; umjesto toga, one se uljepšavaju “kako i dolikuje ženama koje hoće biti bogobojazne” (1. Timoteju 2:10, Rupčić).

[Bilješke]

[Slike na stranici 31]

Arheološke iskopine sa Srednjeg istoka: Kutija za kozmetička sredstva od slonovače, ogledalo i ogrlice od zlata i karneola

[Zahvala]

Sve tri: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.