Jesi li spreman čekati?

1, 2. Kojim primjerom možemo objasniti što znači čekati Jehovin dan?

ZAMISLI obitelj kojoj trebaju doći gosti na večeru. Sve je bliži sat kad su se dogovorili da dođu. Žena marljivo završava jelo. Muž i djeca pomažu provjeravajući je li sve na svom mjestu. Svi su uzbuđeni. Da, cijela obitelj jedva čeka da gosti stignu te se raduje ukusnom obroku i ugodnom društvu.

² Kao kršćani mi čekamo nešto daleko važnije. Što to? Svi mi čekamo ‘Jehovin dan’! Dok on ne dođe, trebamo biti poput proroka Miheja, koji je rekao: “Ja ću Jehovu pogledati, čekaću Boga spasenja svojega” (Mihej 7:7). Znači li to da trebamo biti pasivni? Nikako. Pred nama leži još mnogo posla.

 3. Koji stav kršćani trebaju imati u skladu s 2. Petrovom 3:11, 12?

³ Apostol Petar pomaže nam da imamo ispravan stav dok čekamo. On kaže: “Kakve onda osobe trebate vi biti u djelima koja pripadaju svetom vladanju i odanosti Bogu, očekujući i čvrsto držeći u mislima prisutnost Jehovinog dana!” (2. Petrova 3:11, 12). Zapazi da je to usklična rečenica. Petar nije postavljao pitanje. U svoja dva od Boga nadahnuta pisma opisao je kakve osobe trebaju biti kršćani. Isto tako, potaknuo ih je da pokazuju ‘djela koja pripadaju svetom vladanju i odanosti Bogu’. Iako je tada bilo prošlo oko 30 godina otkako je Isus Krist naveo znak “završetka sustava stvari”, kršćani nisu smjeli prestati biti budni (Matej 24:3). Trebali su ‘očekivati i čvrsto držati u mislima’ prisutnost Jehovinog dana.

 4. Što znači da trebamo ‘čvrsto držati u mislima prisutnost Jehovinog dana’?

⁴ Grčka riječ prevedena s “čvrsto držeći u mislima” doslovno znači “ubrzati”. Naravno, ne možemo doslovno “ubrzati” Jehovin dan. Zapravo mi ‘ne znamo ni dan ni čas’ kada će Isus Krist doći kako bi izvršio presudu nad neprijateljima svog Oca (Matej 24:36; 25:13). Jedan priručnik objašnjava da korijen glagola “ubrzati” u ovom slučaju znači “‘žuriti, hitati’ i stoga je usko povezan s ‘revnošću, aktivnošću i zainteresiranošću za što’”. Dakle, Petar je poticao suvjernike da željno iščekuju prisutnost Jehovinog dana. To su mogli postići tako da neprestano drže u mislima taj dan (2. Petrova 3:12). Budući da je “veliki i strašni dan Jehovin” sada tako blizu, trebali bismo imati isti taj stav (Joel 2:31).

 5. Kako možemo pokazati da željno iščekujemo da dođe ‘Jehovin dan’?

⁵ Da li svim srcem želimo preživjeti Jehovin dan, vidjet će se po našim “djelima koja pripadaju svetom vladanju i odanosti Bogu”. Izraz ‘djela koja pripadaju svetom vladanju’ možda nas podsjeća na Petrov savjet: “Kao poslušna djeca, nemojte se više oblikovati prema željama koje ste prije imali u svom neznanju, nego, poput Svetoga koji vas je pozvao, i sami postanite sveti u svemu vladanju, jer je pisano: ‘Morate biti sveti, jer sam ja svet’” (1. Petrova 1:14-16).

 6. Što moramo činiti da bismo bili sveti?

⁶ Da bismo bili sveti, moramo biti fizički, mentalno, moralno i duhovno čisti. Pripremamo li se za ‘Jehovin dan’ ostajući sveti kao osobe koje nose njegovo ime? Danas nije lako sačuvati takvu čistoću jer se moralna mjerila svijeta sve više srozavaju (1. Korinćanima 7:31; 2. Timoteju 3:13). Je li razlika između naših i moralnih mjerila svijeta sve veća? Ako nije, imamo razloga zamisliti se. Da li naša mjerila ponašanja postaju sve niža premda su još uvijek viša od mjerila svijeta? Ako da, trebamo poduzeti odlučne mjere kako bismo to promijenili jer ćemo tek tada imati Božje odobravanje.

7, 8. (a) Kako nam se može desiti da izgubimo iz vida koliko je važno vršiti ‘djela koja pripadaju svetom vladanju’? (b) Koje su promjene možda potrebne?

⁷ Otkako se pornografija pojavila na Internetu i budući da je se može potajno gledati, neki kojima prije nisu bile dostupne takve nemoralne stvari sada otkrivaju “beskrajne seksualne mogućnosti”, kaže jedan liječnik. Ukoliko bismo na Internetu išli na stranice koje imaju nečisti sadržaj, to bi značilo da svjesno odbacujemo biblijsku zapovijed da se ‘ne dotičemo ničega nečistog’ (Izaija 52:11). Da li bismo tada doista ‘čvrsto držali u mislima prisutnost Jehovinog dana’? Ili bismo ga u mislima odgađali, smatrajući da, čak i ako onečišćujemo svoj um prljavim stvarima, još uvijek imamo vremena očistiti se? U slučaju da s tim imamo problema, trebamo što prije moliti Jehovu da ‘odvrati naše oči da ne gledaju ništavila i da nas sačuva na životu na svom putu’! (Psalam 119:37).

⁸ Velika većina Jehovinih svjedoka, mladih i starih, drži se Božjih visokih moralnih mjerila i kloni se svega čime ih ovaj svijet želi namamiti na nemoral. Svjesni hitnosti našeg vremena i Petrovog upozorenja da će ‘Jehovin dan doći kao lopov’, oni vrše ‘djela koja pripadaju svetom vladanju’ (2. Petrova 3:10). Njihovi postupci dokazuju da ‘očekuju i čvrsto drže u mislima prisutnost Jehovinog dana’.a

 9. Na što nas treba potaknuti odanost Bogu?

⁹ Ako Jehovin dan želimo držati u mislima, veoma je važno i to da vršimo ‘djela koja pripadaju odanosti Bogu’. ‘Odanost Bogu’ uključuje strahopoštovanje prema njemu koje nas potiče da činimo ono što on odobrava. A ta djela koja pripadaju odanosti Bogu činimo zato što smo vjerni i privrženi Jehovi. Njegova je volja da se “sve vrste ljudi spase i dođu do točne spoznaje istine” (1. Timoteju 2:4). Bog “ne želi da itko bude uništen, nego da svi dođu do pokajanja” (2. Petrova 3:9). Ne bi li nas onda naša odanost Bogu trebala navesti da još više pomažemo ljudima da upoznaju Jehovu i oponašaju ga? (Efežanima 5:1).

10. Zašto se trebamo čuvati ‘prijevarne moći bogatstva’?

¹⁰ Naš će život bit ispunjen djelima koja pripadaju odanosti Bogu ako najprije tražimo Božje Kraljevstvo (Matej 6:33). To od nas zahtijeva da imamo uravnoteženo gledište o materijalnim stvarima. Isus je upozorio: “Držite oči otvorene i čuvajte se svake vrste lakomosti, jer čak i kad netko ima obilje, njegov život ne proizlazi iz onoga što posjeduje” (Luka 12:15). Iako nam može biti teško zamisliti sebe kao osobu koju bi mogla zaslijepiti ljubav prema novcu, dobro je zapaziti da “tjeskobna briga ovog sustava stvari i prijevarna moć bogatstva” mogu ‘ugušiti riječ’ Božju (Matej 13:22). Često nije lako zaraditi za život. Zbog toga u određenim dijelovima svijeta mnogi misle da će bolje živjeti ako se presele u neku bogatiju zemlju, mada će možda na nekoliko godina morati napustiti svoju obitelj. Čak i među Božjim narodom ima pojedinaca koji tako razmišljaju. Možda će svojoj obitelji zaista moći priuštiti najmodernije stvari ako odu u drugu zemlju. Međutim, što se može dogoditi s duhovnošću njihovih voljenih koji su ostali u domovini? Hoće li obitelj bez ispravnog vodstva poglavara u kući biti dovoljno duhovno jaka da može preživjeti Jehovin dan?

11. Kako je jedan čovjek koji je radio u stranoj zemlji pokazao da su mu djela koja pripadaju odanosti Bogu važnija od bogatstva?

¹¹ Jedan čovjek s Filipina upoznao je biblijsku istinu od Jehovinih svjedoka dok je radio u Japanu. Kad je saznao što Biblija kaže o tome koju ulogu ima kao poglavar, shvatio je da treba pomoći svojoj obitelji da počne obožavati Jehovu (1. Korinćanima 11:3). Njegova žena koja je ostala na Filipinima snažno se protivila kad je čula za uvjerenja koja je prihvatio i željela je da im i dalje šalje novac, a ne da se vrati kući kako bi im govorio o svojim biblijskim vjerovanjima. No zbog hitnosti vremena i brige za svoje voljene, ipak se vratio. Strpljenje i ljubav koju je pokazao u ophođenju s članovima obitelji urodili su plodom. S vremenom je cijela njegova obitelj počela služiti pravom Bogu, a njegova je supruga stupila u punovremenu službu.

12. Zašto duhovne stvari trebamo staviti na prvo mjesto u životu?

¹² Naša je situacija pomalo slična situaciji stanara u čijoj je zgradi izbio požar. Bi li bilo mudro izbezumljeno trčati uokolo nastojeći spasiti materijalne stvari ako je objekt sav u plamenu i urušava se? Zar umjesto toga ne bi bilo daleko važnije spasiti život — sebi i članovima obitelji te ostalima u zgradi? Ovaj zao svijet sve brže ide svom kraju, a ljudima je život ugrožen. Kad to shvaćamo, svakako trebamo duhovne stvari staviti na prvo mjesto i revno se usredotočiti na djelo propovijedanja o Kraljevstvu kojim se spašavaju životi (1. Timoteju 4:16).

13. Kakvi trebamo biti kad dođe Jehovin dan?

¹³ Ističući koliko je važno spremno čekati, Petar kaže: “Ljubljeni, budući da to očekujete, učinite sve što možete da vas [Bog] na kraju nađe bez mrlje i bez ljage i u miru” (2. Petrova 3:14). Osim što savjetuje da vršimo djela koja pripadaju svetom vladanju i odanosti Bogu, Petar ističe da je važno da nas Jehova na kraju nađe kao osobe očišćene Isusovom dragocjenom krvlju (Otkrivenje 7:9, 14). No da bi se to postiglo potrebno je pokazivati vjeru u Isusovu žrtvu te postati predani i kršteni Jehovin sluga.

14. Što znači biti “bez mrlje”?

¹⁴ Petar nas potiče da damo sve od sebe kako bismo bili “bez mrlje”. Pazimo li da naša simbolična odjeća kršćanskog vladanja i osobnosti bude bez mrlje, da je svijet ne uprlja? Kad uočimo neku mrlju na doslovnoj odjeći, odmah je pokušamo otkloniti. Ukoliko je u pitanju neki naš omiljeni odjevni predmet, onda ćemo ga čistiti naročito pažljivo. Imamo li isti stav kad se na našoj simboličnoj odjeći koju imamo kao kršćani takoreći pojavi mrlja zbog nekog nedostatka u našoj osobnosti ili vladanju?

15. (a) Zašto su Izraelci trebali napraviti rese na skutovima haljina? (b) Po čemu se Jehovini današnji sluge razlikuju od drugih?

¹⁵ Izraelci su trebali napraviti ‘rese na skutovima svojih haljina’ i ‘iznad resa staviti plavu vrpcu’. Zašto? Da bi se sjećali Jehovinih zapovijedi, slušali ih i ‘bili sveti’ svom Bogu (4. Mojsijeva 15:38-40). Kao Jehovini današnji sluge, mi se razlikujemo od svijeta jer držimo Božje zakone i načela. Naprimjer, ostajemo moralno čisti, poštujemo svetost krvi i klonimo se svakog oblika idolopoklonstva (Djela apostolska 15:28, 29). Mnogi nas poštuju jer smo posve odlučni ostati neokaljani (Jakov 1:27).

16. Što sve znači biti “bez ljage”?

¹⁶ Petar je također rekao da trebamo biti “bez ljage”. Kako je to moguće? Mrlju se obično može odstraniti ili očistiti, no ljagu ne. Ljaga u prenesenom smislu označava manu, nedostatak u čovjekovoj nutrini. Apostol Pavao savjetovao je kršćanima u Filipima: “Sve činite bez mrmljanja i prepiranja, da biste bili besprijekorni i nedužni, Božja djeca bez ljage usred iskvarenog i izopačenog naraštaja, u kojem svijetlite kao svjetlila u svijetu” (Filipljanima 2:14, 15). Budemo li primjenjivali taj savjet, izbjegavat ćemo prigovaranje i prepiranje te ćemo Bogu služiti iz ispravnog motiva. Ljubav prema Jehovi i bližnjima potaknut će nas da propovijedamo ‘ovu dobru vijest o kraljevstvu’ (Matej 22:35-40; 24:14). Osim toga, dobru vijest ćemo objavljivati čak i onda kad većina ne razumije zašto želimo trošiti vrijeme na pomaganje drugima da upoznaju Boga i njegovu Riječ, Bibliju.

17. S kojim bismo motivom trebali težiti za imenovanjem u kršćanskoj skupštini?

¹⁷ Budući da želimo biti “bez ljage”, trebamo razmisliti koji su naši motivi u svemu što činimo. Više ne postupamo sebično kao ovaj svijet, primjerice tako da težimo za bogatstvom ili moći. Ako težimo za imenovanjem u kršćanskoj skupštini, naši motivi trebaju ostati ispravni i iza svega što činimo uvijek treba stajati ljubav prema Jehovi i drugima. Divno je vidjeti duhovne muževe koji s radošću ‘teže za službom nadglednika’ i ponizno žele robovati Jehovi i sukršćanima (1. Timoteju 3:1; 2. Korinćanima 1:24). Doista, oni koji su osposobljeni da služe kao starješine ‘pasu Božje stado dragovoljno; ne iz ljubavi prema nepoštenom dobitku, nego gorljivo; niti kao da gospodare nad onima koji su Božje nasljedstvo, nego su primjeri stadu’ (1. Petrova 5:1-4).

18. Po kojim su osobinama Jehovini svjedoci poznati?

¹⁸ I na koncu, Petar nam kaže da trebamo biti “u miru”. Da bismo udovoljili tom zahtjevu, trebamo biti u miru s Jehovom i bližnjima. Petar ističe koliko je važno imati “žarku ljubav jedan prema drugome” i sačuvati mir sa sukršćanima (1. Petrova 2:17; 3:10, 11; 4:8; 2. Petrova 1:5-7). Da bismo sačuvali mir, moramo voljeti jedni druge (Ivan 13:34, 35; Efežanima 4:1, 2). Naša ljubav i mir naročito su vidljivi prilikom održavanja međunarodnih kongresa. Godine 1999. u Kostariki je održan jedan takav kongres. Dok su se tamošnji Jehovini svjedoci na aerodromu pozdravljali s delegatima, slučajno su zaklonili jednu trgovinu što je smetalo čovjeku koji je tamo radio. No drugog dana primijetio je ljubav i mir koji su vladali dok su domaćini srdačno dočekivali delegate iako ih osobno nisu poznavali. Zadnjeg dana i trgovac je počeo pozdravljati delegate i zatražio je biblijski studij.

19. Zašto je od presudne važnosti težiti za mirom sa suvjernicima?

¹⁹ Naša iskrenost u težnji za mirom s duhovnom braćom i sestrama može utjecati na to koliko gorljivo očekujemo Jehovin dan i njegov obećani novi svijet (Psalam 37:11; 2. Petrova 3:13). Pretpostavimo da nam je teško biti u miru s nekim suvjernikom. Možemo li zamisliti kako mirno živimo s njim u Raju? Ako neki brat ima nešto protiv nas, trebali bismo se bez odlaganja ‘pomiriti s njim’ (Matej 5:23, 24). To je od presudne važnosti želimo li biti u miru s Jehovom (Psalam 35:27; 1. Ivanova 4:20).

20. Po čemu će se vidjeti jesmo li spremni čekati?

²⁰ Da li mi osobno ‘očekujemo i čvrsto držimo u mislima prisutnost Jehovinog dana’? Svoju gorljivu želju da zloća bude iskorijenjena pokazat ćemo tako da ostanemo sveti u ovom nemoralnom svijetu. Osim toga, ako od srca čeznemo za dolaskom Jehovinog dana i za životom pod vlasti Kraljevstva, pokazivat ćemo to svojim djelima koja pripadaju odanosti Bogu. A to da li iščekujemo život u novom svijetu u kojem vlada mir postaje očito ako već danas težimo za mirom s našom braćom i sestrama. Time dajemo do znanja da smo spremni čekati i da ‘čvrsto držimo u mislima prisutnost Jehovinog dana’.