Mogu li ljudi ostvariti trajni mir i sigurnost?

 1. Koja pitanja trebamo postaviti i zašto?

DA BI nada imala neko značenje, ona mora biti utemeljena na realnosti, na istini. Lažne nade zasljepljuju ljude s obzirom na stvarnost. Prema tome, mi se moramo upitati: Uviđamo li koliko su veliki problemi koji moraju biti riješeni da bi se ostvario istinski mir i sigurnost? Shvaćamo li koliko je situacija postala hitna? Postoji li bilo kakav dokaz za to da će ljudska rješenja biti dorasla veličini zadatka?

 2, 3. a) Zašto je danas još hitnija potreba za mirom i sigurnošću? b) Što još prijeti životu na Zemlji?

² Tisućama godina su ljudi tražili pravi i trajni mir i sigurnost, ali bez uspjeha. No, sada je situacija od najveće hitnosti, jer prijeti nuklearni rat. Jedan izvještaj iz Kanade je upozorio: “U nuklearnom ratu nema pobjednika, jer bi njegove posljedice bile toliko užasne da bi preživjeli zavidjeli mrtvima”.³ Pokazujući zašto je to tako, astronom Carl Sagan kaže: “Danas ima više od 50 000 raznog nuklearnog oružja, ... dovoljno da sravni sa zemljom milijun Hirošima”. Nadalje, on kaže: “Nema sumnje da će naša globalna civilizacija biti uništena”.⁴

³ Osim toga, i druge prijetnje ugrožavaju život na Zemlji. Jedna od njih je svijetom proširena zagađenost zemlje, zraka i vode. Druga je veliki porast stanovništva popraćen glađu, bolestima i nemirima.

 4. Kako se opisuje današnja svjetska situacija?

⁴ S obzirom na razne prijetnje s kojima se čovječanstvo sada suočava, jedan norveški institut za mir je izjavio: “Današnja međunarodna situacija okarakterizirana je dubokom krizom koja prožima skoro sve sfere ljudske djelatnosti: ekonomske i socijalne, političke i vojne, duhovne i moralne”. Zatim se dodaje: “Nasilje je u porastu i primjena sile je kao političko i diplomatsko sredstvo daleko raširena. ... Ravnoteža između mira i rata postaje sve nesigurnijom”.⁵ Kuda to vodi? Generalni sekretar UN je upozorio: “Opasno smo blizu nove međunarodne anarhije”.⁶

 5. Što pokazuje povijest u vezi ljudske sposobnosti da učini kraj ratu?

⁵ Ima li bilo kakvog razloga za vjerovanje da ljudi mogu učiniti kraj ratovanju? U povijesti je bilo samo nekoliko razasutih godina u kojima se nigdje na Zemlji nije ratovalo. Samo u ovom, 20. stoljeću je oko 100 milijuna ljudi ubijeno u ratovima! Ni bivše Društvo naroda, ni sadašnji Ujedinjeni narodi nisu bili u stanju zaustaviti to krvoproliće.

 6. Je li strah od nuklearnog rata zdrav temelj za mir?

⁶ No, neće li strah od nuklearnog oružja izmijeniti situaciju? Nije li nuklearno oružje izazvalo dovoljno straha 1945. godine kad su atomske bombe zbrisale dva japanska grada? Pa, od tada su se zalihe daleko snažnijeg nuklearnog oružja tisućustruko povećale. Procijenjeno je da je od 1945. godine 35 milijuna ljudi ubijeno u ratovima i pobunama kojima je bilo zahvaćeno više od 100 zemalja. Nedavno je u jednoj godini 45 nacija bilo uključeno u sukobe!⁷ Ne, strah od nuklearnog oružja nije zaustavio ratove.

 7. Da li je potpisivanje sporazuma o razoružanju i mirovnih ugovora garancija trajnog mira?

⁷ Razdijeljene nacije potpisuju i vjerojatno će i dalje potpisivati sporazume o razoružanju i mirovne ugovore. Tokom stoljeća je doslovno tisuće takvih ugovora bilo potpisano. Međutim, kad god je ratno raspoloženje ojačalo, ti ugovori su postajali bezvrijedni listovi papira. Ni Ujedinjeni narodi nisu uspjeli zaustaviti ratove, jer, premda su skoro sve zemlje danas članice UN, one tu organizaciju ignoriraju po želji. Da li je, dakle, realno nadati se da će u budućnosti svjetski vođe držati svoju riječ više nego što su to činili oni u prošlosti?

 8. Na koji način Biblija izriče istinu o čovječjoj nesposobnosti da postigne trajni mir?

⁸ S druge strane, stav Biblije je u skladu s poukama iz prošlosti. Ona ne preporučuje da svoju nadu usmjerimo na ljudske napore za ostvarivanje mira. Nasuprot tome, ona je davno predskazala da ljudski napori neće nikad donijeti trajni mir. Ona je unaprijed upozorila da će upravo pred kraj ovog sustava stvari po čitavom svijetu ojačati ratovi i nemiri i da će ‘narod ustati protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva’ (Luka 21:9, 10, 31; Otkrivenje 6:1-4). Ta proročanstva su se ispunila na svjetskim događajima od 1914. Prema tome, umjesto da potiče lažne nade, Biblija govori istinu: “Zemaljskom čovjeku ne pripada njegov put. Ne pripada čovjeku koji hoda čak ni da svojim koracima upravlja” (Jeremija 10:23, NS).

 9-11. a) Kojom brzinom raste svjetska populacija? b) Kakvo stanje pogađa veliki broj ljudi?

⁹ Broj stanovnika u 19. stoljeću iznosio je jednu milijardu. Sada se taj broj popeo na oko pet milijardi,⁸ s time da je svaka nova milijarda rasla sve brže. Svaka godina donosi porast od oko 90 milijuna ljudi! A taj prirast većinom doprinosi patnjama u područjima gdje već prevladava siromaštvo, glad i bolest. Taj porast stanovništva s razlogom se naziva bombom populacije. The New York Times je pisao: “Moguće je da veliki dijelovi Zemlje budu pretvoreni u pustinju pod pritiskom nekontrolirane populacije i siromaštva, kao i nuklearnim uništenjem”.⁹

¹⁰ Časopis Time je pisao s obzirom na opseg svjetske gladi sljedeće: “Problem gladi danas je uveliko različit od onog u prošlosti ... Danas u tolikim dijelovima svijeta ima tako malo hrane, i to iz godine u godinu, da čitavih 25% svjetskog stanovništva gladuje ili je neuhranjeno”.¹⁰ Jedan izvor procjenjuje da svake godine 11 milijuna beba umire prije svog prvog rođendana zbog posljedica neuhranjenosti i bolesti.

¹¹ Isti izvještaj kaže: “Barem jedna od pet osoba živi u potpunom siromaštvu, a to je u stvari tihi genocid”.¹¹ A sve to, kako kaže The Toronto Star, dešava se nakon svjetske konferencije o ishrani koja je održana prije desetak godina u Rimu i na kojoj je “zajamčeno da za deset godina ni jedno dijete neće otići u krevet gladno, ni jedna obitelj se neće bojati za svoj sutrašnji kruh i budućnost ni jednog ljudskog bića neće biti zapriječena neuhranjenošću”.¹² Kako su se samo ta obećanja pokazala ispraznima! Kako primjećuje engleski Guardian, stvarnost izgleda ovako: “Svijet je na rubu ljudske katastrofe. ... Čitavi kontinenti gledaju kako njihove nade za budućnost nestaju”.¹³

12. Da li bi smanjenje vojnih troškova doista riješilo problem?

¹² Većina problema ne leži u ovoj planeti kao takvoj, nego u vladarima, ljudima i njihovim stavovima. Na primjer, narodi sada troše oko bilijun (tisuću milijardi) dolara na naoružanje svake godine, dok milijuni gladuju. Čak i kad bi se odustalo od tako ogromnog nagomilavanja oružja, svjetski razdijeljeni ekonomski sistemi djelovali bi suprotno istinskom rješenju problema. Tamo gdje ima hrane, želja za velikom ekonomskom dobiti spriječava da se ona raspodjeli onima kojima je potrebno. Na nekim mjestima su vlade platile poljoprivrednicima da ne siju određene žitarice, jer bi prekomjerna proizvodnja previše smanjila cijene. Velike količine hrane se čak uništavaju zbog viškova.

13. Da li je Biblija točno predskazala uvjete koji postoje na završetku svijeta?

¹³ Tako je, usprkos znanstvenom napretku, suvremeno društvo upravo u onakvim uvjetima kakve je Biblija predskazala. Ona je točno predskazala da će biti žestokih “nestašica hrane” tokom “svršetka ovog sustava stvari” (Matej 24:3, 7, NS; Otkrivenje 6:5-8).

14-16. Koliko je ozbiljan problem zagađenosti?

¹⁴ Već desetljećima ljudi ratuju s planetom Zemljom na kojoj žive. Prouzročili su zatrovanost vode, zraka i tla. Toronto Star je pisao: “Zagađenost dovodi Zemlju u opasnost”. U članku pod tim naslovom stajalo je sljedeće: “Planeta Zemlja nalazi se pod smrtnom prijetnjom. A agresor je čovjek.” “Otrovi njegovog napretka”, kaže se dalje, sada prijete samom postojanju. “Znanstvenici smatraju da je izopačenje okoline isto tako ozbiljno kao i prijetnja nuklearnog rata”.¹⁴

¹⁵ Na primjer, časopis Discover kaže za SAD sljedeće: “Opasne kemikalije i metali koji padaju iz zraka prijete nacionalnim rezervama vode. Neki hidrolozi se plaše da je već prekasno da se sačuva jedna četvrtina tih rezervi”.¹⁵ Engleski Observer je pisao da je kemijskim otpadnim tvarima zagađena “većina pitke vode u Engleskoj”.¹⁶ A New Scientist izvještava: “Svjetska zdravstvena organizacija kaže da oboljenja povezana s nečistom vodom svakog dana ubiju 50 000 ljudi”.¹⁷

¹⁶ U SAD su istraživanja otkrila visoku razinu otrovnih tvari u zraku. The New York Times je pisao: “Tisuće tona sastojaka koji uzrokuju rak i drugih štetnih tvari podiže se u atmosferu iz stotina tvorničkih dimnjaka”.¹⁸ Uz to, tu su i štetne kemikalije koje ulaze u tlo, na primjer pesticidi, koji ulaze u prehrambeni lanac kao životinjska hrana.

17. Da li tehnologija može riješiti probleme?

¹⁷ Može li tehnologija priskočiti u pomoć? Da li je to vjerojatno s obzirom na to da ona zapravo prouzročuje mnoge probleme? U knjizi Environmental Ethics (Etika okoline) stoji: “Tehnologija je sluga koji ima samo ograničenu korist, a veoma je nepouzdan. Kad riješi neki problem, on često stvara dva nova — a njihove popratne efekte je često teško predvidjeti”.¹⁹

18. Koje znanje nedostaje ljudima obzirom na zagađenost, a tko to znanje posjeduje?

¹⁸ Biblija je predskazala i to čovjekovo pomanjkanje mudrosti u korištenju darova Zemlje. Proročanstvo iz Otkrivenja 11:18 (NS) govori o vremenu kad će Bog poduzeti akciju da “upropasti one koji Zemlju upropaštavaju”. Mora se priznati da ljudi ne shvaćaju u potpunosti složenu ekologiju Zemlje. Ali, Bog zna sve o njoj, jer on je stvorio Zemlju. Nije li onda mudro iz tog Izvora tražiti rješenje problema?

19. Čega se mnogi danas plaše i zašto?

¹⁹ Zagađenost prijeti bitnim elementima ljudskog postojanja. Ali, porast zločina prouzročuje da sve veći broj ljudi živi u strahu. Zločin sve većem broju osoba oduzima osobnu sigurnost, ne samo u velikim gradovima, nego i u malim gradovima i seoskim sredinama. U opasnosti nije samo imovina, već često i ljudski život.

20, 21. a) Zašto uvođenje novih zakona ne bi eliminiralo zločin? b) Da li napredak ili nove metode u borbi protiv zločina rješavaju problem?

²⁰ Mogu li ljudi postići pravu sigurnost od tih opasnosti, možda novim zakonodavstvom? U pravnim knjigama svijeta već postoji tisuće zakona. Međutim, oni nisu zaustavili zločin. Isto tako, unutar samih zakonskih tijela često se razvija duboko ukorijenjena korupcija. Nepoštenje na višim instancama obezvrijeđuje napore onih koji žele pošteno provoditi zakon.

²¹ Da li odgovor leži u novim metodama otkrivanja i osujećivanja zločina? Pa, kriminalci za svaku novu metodu pronađu načina za njeno prevladavanje. Hoće li onda povećani napredak riješiti problem? Bilo bi pogrešno zaključiti da je zločin karakterističan samo za one s nižim prihodima. I tzv. zločin bijelog ovratnika također je u porastu. Na primjer, u SAD se zbog takvog zločina izgubi svake godine oko 80 milijardi dolara. Zbog toga ne uspije oko 30 posto od svega posla. Iz Južne Afrike stiže izvještaj da je zbog potkradanja na poslu jedne godine bankrotiralo oko 1 500 poduzeća.²⁰

22. Što dokazuje da se problem zločina ne može riješiti samo ljudskim naporima?

²² Porast zločina nije ograničen samo na nekoliko nacija. On je prisutan posvuda. Zapazimo neke naslove iz svjetskih novina. Brazil: “Zločin u porastu”. Kanada: “Ženski kriminalitet u porastu”. Engleska: “Stalno raste dječji kriminalitet”. Indija: “U porastu organizirani zločin”. Sovjetski Savez: “Uzbuna Sovjeta zbog porasta zločina”.²¹ Časopis Maclean’s je pisao: “Nasilje je u Detroitu tako uobičajeno da se čak o ubojstvima samo ukratko izvještava na posljednjim stranicama novina”.²² Vidimo da je porast zločina međunarodni problem i da ga ljudski napori ne mogu riješiti. Kad bi ljudsko rješenje bilo moguće, tada nakon tolikih nastojanja zločin više sigurno ne bi bio problem.

23. Da li se ispunilo ono što je Biblija predskazala u vezi današnjeg stanja?

²³ To što se dešava je upravo ono što je Biblija već davno predskazala: “U posljednje će dane nastupiti kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj. Jer će ljudi postati samoljubivi ... bez samosavladavanja, brutalni, bez ljubavi prema dobru, ... koji više ljube užitke nego Boga” (2. Timoteju 3:1-4, NS). Isus je isto tako predskazao da će doći do porasta bezakonja koje će okarakterizirati vrijeme neposredno prije nastupanja Božjeg Kraljevstva koje će učiniti Zemlju mjestom nastanjenim samo ‘krotkim osobama’. Taj “porast bezakonja” kojeg je Isus prorekao danas je životna činjenica (Matej 24:12; 5:5; Psalam 37:29).

24. Čak i kad bi ljudi mogli riješiti sve probleme o kojima smo do sada govorili, koji bi veliki neprijatelji ostali?

²⁴ Pretpostavimo da ljudi uspiju riješiti probleme ratovanja, siromaštva, gladi, zagađenosti i zločina. Bi li to za tebe značilo potpuni mir i sigurnost? Ne, nešto bi još nedostajalo. Bolest i smrt još uvijek bi stajali kao nesavladani neprijatelji. Zaista, kakve bi koristi bilo oslobođenje od drugih problema ako bismo gledali kako naši voljeni umiru ili ako bi naše tijelo napala smrtonosna bolest?

25, 26. Da li medicinska istraživanja pružaju izgled da će bolest biti nadvladana?

²⁵ Medicina je znatno napredovala, no je li nam to donijelo oslobođenje od bolesti i smrti? Jedan autoritet na području medicine odgovara: “Zarazna oboljenja još nisu nadvladana. Ona su još uvijek najveći uzročnik smrti u svijetu, a ovdje (u SAD) najveći uzročnik bolesti”.²³ Jedan izvještaj iz Afrike govori da je bolest toliko uzela maha da “od 1 000 rođene djece oko 500 umire prije starosti od 5 godina”.²⁴ Stotine milijuna ljudi u svijetu napadnute su malarijom, bolešću spavanja, kolerom, gubavošću i drugim oboljenjima. U nekim naprednim zemljama su srčana oboljenja uzrokom smrti u 50% slučajeva, dok je rak uzrokom smrti kod svake pete osobe. Britanski medicinski časopis The Lancet piše: “U svijetu ima oko 250 milijuna novih slučajeva gonoreje i 50 milijuna novih slučajeva sifilisa godišnje. Ostala spolna oboljenja možda su još raširenija.”²⁵

²⁶ Kako kaže jedan znanstvenik, ukoliko bi se pronašao lijek za rak, srčana i bubrežna oboljenja, druge bolesti bi postale veći ubojice. On kaže: “Malo je vjerojatno da ćemo u većoj mjeri utjecati na duži životni vijek, bar ne u skoroj budućnosti”.²⁶ A liječnici u Sovjetskom Savezu kažu: “Unatoč uspjesima u medicini, biološko trajanje ljudskog života je kroz povijest ostalo neizmijenjeno”.²⁷

27. a) Na koji način je i danas istinit biblijski opis ljudskog vijeka? b) Odakle možemo saznati zbog čega je ljudski život tako kratak i pun problema?

²⁷ Kako su samo istinite riječi Biblije, zapisane u Knjizi o Jobu 14:1, 2: “Čovjek rođen od žene kratka je vijeka i pun nemira. Kao cvijet niče, i odsijeca se, i bježi kao sjen, i ne ostaje”. Biblija pokazuje i razlog toga i naznačuje koji je uzrok svih ljudskih problema, što ćemo vidjeti kasnije.

28-30. Zašto je realnije svoje povjerenje staviti na Božje rješenje problema s kojima se suočava čovječanstvo nego na ljudsko?

²⁸ Budimo pošteni i upitajmo se: da li je realno vjerovati da će ljudi riješiti probleme s kojima se suočava čovječanstvo? Ili je realnije svoje povjerenje staviti na rješenje na koje ukazuje Biblija, naime na Božje djelovanje preko jedne pravedne nebeske vladavine?

²⁹ Davno je nadahnuti psalmist zapisao ove riječi: “Ne uzdajte se u dostojanstvenike, ni u sina zemaljskoga čovjeka, u koga nema spasenja. Iziđe mu duh; on se vraća u zemlju svoju; tog dana sve njegove misli prestaju. Sretan je onaj kome je pomoćnik Bog Jakovljev, koji svoju nadu u Jehovu, Boga svoga polaže, u Stvoritelja neba i Zemlje” (Psalam 146:3-6, NS).

³⁰ Bez obzira koliko iskreni ljudi bili, ili koliko su svjetski vođe utjecajni i moćni, nikad ne zaboravi da su oni svi smrtna stvorenja. Budući da oni ne mogu spasiti sami sebe, kako će onda spasiti druge? Nikako. To može samo Bog preko svog Kraljevstva.