Veličanstvena i čudesna Jehovina djela

1, 2. (a) Kakav je bio treći znak o kojem je govorio Ivan? (b) Kakvu ulogu imaju anđeli, kao što je već dugo poznato Jehovinim slugama?

ŽENA je rodila muško dijete. Veliki zmaj htio je prožderati to dijete. Ta dva znaka na nebu, koja su tako slikovito opisana u 12. poglavlju Otkrivenja, jasno nam predočavaju da vjekovno neprijateljstvo između Potomstva Božje žene te Sotone i njegovog demonskog potomstva dostiže svoj vrhunac. Ivan je istaknuo te znakove, rekavši: “I pokazao se velik znak na nebu (...). I jedan drugi znak pokazao se na nebu” (Otkrivenje 12:1, 3, 7-12). Zatim je opisao i treći znak: “I vidio sam na nebu jedan drugi znak, velik i čudesan: sedam anđela sa sedam nevolja. One su posljednje, jer s njima završava gnjev Božji” (Otkrivenje 15:1). Taj treći znak također je vrlo važan za Jehovine sluge.

² Zapazi da anđeli ponovno imaju važnu ulogu u izvršenju Božje volje. Jehovini sluge to već dugo znaju. U drevno se doba psalmist pod nadahnućem čak obratio anđelima, potičući ih: “Blagoslivljajte Jehovu, anđeli njegovi, moćni u sili, koji izvršavate riječ njegovu, slušajući zapovijedi njegove!” (Psalam 103:20). U ovom novom proročanskom prizoru anđeli su dobili zadatak da izliju sedam posljednjih nevolja.

 3. Što predstavlja sedam nevolja i njihovo izlijevanje?

³ O kakvim se nevoljama radi? Jednako kao i oglašavanje sedam truba, te nevolje predstavljaju oštre osude koje otkrivaju kako Jehova gleda na različita obilježja ovoga svijeta i koje upozoravaju na konačni ishod njegovih presuda (Otkrivenje 8:1–9:21). Izlijevanje tih nevolja ukazuje na izvršenje osuda u danu Jehovinog usplamtjelog gnjeva, kada će biti uništeni svi oni na koje se on gnjevi (Izaija 13:9-13; Otkrivenje 6:16, 17). Dakle, s tim nevoljama “završava gnjev Božji”. No prije nego što je počeo opisivati izlijevanje tih nevolja, Ivan je govorio o ljudima koje one neće zadesiti. Ti vjerni pojedinci nisu htjeli primiti žig zvijeri, nego pjevaju hvalospjeve Jehovi i objavljuju njegov dan osvete (Otkrivenje 13:15-17).

 4. Što je Ivan zatim vidio?

⁴ Ivan je zatim vidio jedinstveni prizor: “I vidio sam nešto kao stakleno more pomiješano s vatrom. Uz to stakleno more stajali su s harfama Božjim u ruci oni koji su pobijedili zvijer i lik njezin i broj imena njezina” (Otkrivenje 15:2).

 5. Što predočava “stakleno more pomiješano s vatrom”?

⁵ “Stakleno more” zapravo je ono isto more koje je Ivan ranije vidio ispred Božjeg prijestolja (Otkrivenje 4:6). Ono je slično ‘lijevanom moru’ (spremniku za vodu) u Salamunovom hramu, u kojem se nalazila voda kojom su se prali svećenici (1. Kraljevima 7:23). Stoga ono predstavlja ‘kupanje u vodi’, odnosno Božjoj Riječi kojom je Isus očistio svećeničku skupštinu pomazanih kršćana (Efežanima 5:25, 26; Hebrejima 10:22). Stakleno je more “pomiješano s vatrom”, što ukazuje na to da su pomazanici iskušani i pročišćeni i da se drže visokih mjerila koja su im postavljena. Osim toga, to nas podsjeća da Božja Riječ sadrži vatrene osude upućene Božjim neprijateljima (5. Mojsijeva 9:3; Sefanija 3:8). Neke od tih vatrenih osuda očituju se u sedam posljednjih nevolja koje trebaju biti izlivene.

 6. (a) Tko su pjevači koji stoje ispred staklenog mora i kako to znamo? (b) U kom su smislu pobijedili?

⁶ Budući da su lijevano more u Salamunovom hramu koristili svećenici, možemo zaključiti da pjevači koji stoje pred nebeskim staklenim morem pripadaju svećenstvu. Oni imaju ‘harfe Božje’, pa ih stoga možemo povezati s 24 starješine i sa 144 000 pomazanika, jer i te dvije skupine pjevaju i sviraju harfe (Otkrivenje 5:8; 14:2). Pjevači koje je Ivan vidio “pobijedili [su] zvijer i lik njezin i broj imena njezina”. Dakle, zasigurno se radi o pripadnicima 144 000 pomazanika koji tijekom posljednjih dana još uvijek žive na Zemlji. Kao grupa, oni su doista pobjednici. Već gotovo 90 godina, od 1919, oni ne žele primiti žig zvijeri niti smatraju njezin lik jedinom nadom da se uspostavi mir među ljudima. Mnogi od njih već su dokazali svoju vjernost sve do smrti i sada se nalaze na nebu te s posebnom radošću prate pjesmu svoje braće koja su još uvijek na Zemlji (Otkrivenje 14:11-13).

 7. Kako se harfa koristila u drevnom Izraelu i što možemo očekivati budući da se u Ivanovoj viziji spominju Božje harfe?

⁷ Ti su vjerni pobjednici imali u ruci harfe Božje. Po tome su slični levitima koji su u drevno doba služili Jehovi u hramu pjevajući pjesme i svirajući harfe njemu u čast. Neki su i prorokovali uz pratnju harfe (1. Ljetopisa 15:16; 25:1-3). Prekrasni zvuci harfe uljepšavali su pjesme kojima su Izraelci izražavali svoju radost te njihove molitve u kojima su hvalili Jehovu i zahvaljivali mu se (1. Ljetopisa 13:8; Psalam 33:2; 43:4; 57:7, 8). Kada su bili u nevolji ili u zarobljeništvu, zvuci harfe su utihnuli (Psalam 137:2). Budući da se u viziji spominju Božje harfe, možemo očekivati da u nastavku slijedi radostan, pobjednički hvalospjev i zahvalnica upućena našem Bogu.a

 8. Čija se pjesma pjevala i kako glase njene riječi?

⁸ Ivan je upravo to i opisao: “I pjevali su pjesmu Mojsija, roba Božjega, i pjesmu Janjetovu: ‘Velika su i čudesna djela tvoja, Jehova Bože, Svemogući! Pravedni su i pouzdani putevi tvoji, Kralju vječnosti! Tko da te se ne boji, Jehova, tko da ne slavi ime tvoje, jer si jedino ti vjeran! Jer svi će narodi doći i pokloniti se pred tobom, jer se očitovala pravednost odredbi tvojih’” (Otkrivenje 15:3, 4).

 9. Zašto se pjesma jednim dijelom zove ‘pjesma Mojsija’?

⁹ Ti su pobjednici pjevali “pjesmu Mojsija”, odnosno pjesmu nalik onoj koju je pjevao Mojsije u sličnim okolnostima. Nakon što su Izraelci bili očevici deset nevolja u Egiptu i uništenja egipatske vojske u Crvenome moru, Mojsije je s njima zapjevao sličan pobjednički hvalospjev Jehovi: “Jehova će kraljevati dovijeka, u svu vječnost” (2. Mojsijeva 15:1-19). Slično tome, pjevači iz Ivanove vizije, koji su pobijedili zvijer i koji su sudjelovali u objavljivanju sedam posljednjih nevolja, također pjevaju “Kralju vječnosti” (1. Timoteju 1:17).

10. Koju je drugu pjesmu sastavio Mojsije i kako se njezina posljednja strofa odnosi na veliko mnoštvo u naše vrijeme?

¹⁰ U jednoj drugoj pjesmi, koja je nastala kad se izraelski narod pripremao za osvajanje Kanaana, ostarjeli je Mojsije rekao narodu: ‘Objavljivat ću ime Jehovino. Veličajte Boga našega!’ Usto, posljednja strofa ove pjesme pruža ohrabrenje ne-Izraelcima, a Mojsijeve nadahnute riječi tiču se i velikog mnoštva u naše vrijeme: “Veselite se, narodi, s narodom njegovim.” Zašto se narodi trebaju veseliti? Zato što će Jehova “osvetiti krv slugu svojih, izvršit će osvetu nad protivnicima svojim”. Svi koji se uzdaju u Jehovu silno će se radovati tom izvršenju njegove pravedne presude (5. Mojsijeva 32:3, 43; Rimljanima 15:10-13; Otkrivenje 7:9).

11. Kako se pjesma koju je Ivan čuo nastavlja ispunjavati?

¹¹ Mojsije bi se sigurno radovao da živi sada, u Gospodinovom danu, i da može s nebeskim zborom pjevati: “Svi će narodi doći i pokloniti se pred tobom.” Riječi te uzvišene pjesme i danas se ispunjavaju na čudesan način jer vidimo — ali ne u viziji, nego u stvarnosti — da se milijuni iz mnogih naroda radosno sakupljaju u Jehovinu zemaljsku organizaciju.

12. Zašto je pjesma pobjednika nazvana i ‘pjesma Janjetova’?

¹² No to nije samo Mojsijeva pjesma nego i Janjetova. U kom smislu? Mojsije je bio Jehovin prorok za izraelski narod, ali on je sam prorekao da će Jehova podići drugog proroka poput njega. Taj je prorok bio Janje, Isus Krist. Mojsije je bio ‘Božji rob’, a Isus je bio Božji Sin, odnosno Veći Mojsije (5. Mojsijeva 18:15-19; Djela apostolska 3:22, 23; Hebrejima 3:5, 6). Stoga pjevači pjevaju i “pjesmu Janjetovu”.

13. (a) U kom je smislu Isus poput Mojsija, premda je veći od njega? (b) Kako možemo pokazati da se slažemo s opisanim pjevačima?

¹³ Poput Mojsija, Isus je javno pjevao Bogu hvalospjeve i proricao o Božjoj pobjedi nad svim neprijateljima (Matej 24:21, 22; 26:30; Luka 19:41-44). I on se radovao vremenu kad će narodi slaviti Jehovu. Kako bi to omogućio, samopožrtvovno je položio svoj ljudski život kao ‘Janje Božje’ (Ivan 1:29; Otkrivenje 7:9; usporedi Izaiju 2:2-4; Zahariju 8:23). Kao što je Mojsije cijenio Božje ime, Jehova, i veličao ga, tako je i Isus objavljivao Božje ime (2. Mojsijeva 6:2, 3; Psalam 90:1, 17; Ivan 17:6). Budući da je Jehova vjeran, njegova veličanstvena obećanja sigurno će se ispuniti. Stoga se slažemo s riječima pjesme koju pjevaju ti vjerni pjevači, Janje i Mojsije, a koje glase: “Tko da te se ne boji, Jehova, tko da ne slavi ime tvoje!”

14. Koga je Ivan vidio da izlazi iz svetišta i što su oni dobili?

¹⁴ Sasvim je prikladno što možemo čuti pjesmu tih pomazanih pobjednika. Zašto? Zato što oni po svoj Zemlji objavljuju osude koje se nalaze u posudama punim Božjega gnjeva. No u izlijevanje tih posuda nisu uključeni samo ljudi, kao što je Ivan i rekao u nastavku: “Nakon toga vidio sam kako se otvorilo svetište šatora svjedočanstva na nebu. I sedam anđela sa sedam nevolja izašlo je iz svetišta. Bili su obučeni u čist i sjajan lan i oko prsa opasani zlatnim pojasima. I jedno od četiri bića dalo je sedmorici anđela sedam zlatnih posuda punih gnjeva Boga, koji živi u svu vječnost” (Otkrivenje 15:5-7).

15. Zašto nas ne treba iznenaditi što je sedam anđela izašlo iz svetišta?

¹⁵ U doslovnom izraelskom hramu, koji je predstavljao ono što se nalazi na nebu, samo je veliki svećenik smio ući u Svetinju nad svetinjama, koja je ovdje nazvana ‘svetište’ (Hebrejima 9:3, 7). Ona predstavlja mjesto na nebu na kojem je prisutan Jehova. No čast da na nebu dođe pred Jehovu nema samo Veliki Svećenik Isus Krist nego i anđeli (Matej 18:10; Hebrejima 9:24-26). Stoga ne iznenađuje što je sedam anđela izašlo iz svetišta na nebu. Oni su dobili zadatak od samog Jehove — trebali su izliti posude pune Božjega gnjeva (Otkrivenje 16:1).

16. (a) Što pokazuje da su sedmorica anđela dobro osposobljena za svoj zadatak? (b) Po čemu možemo zaključiti da su i drugi uključeni u važni zadatak izlijevanja simboličnih posuda?

¹⁶ Ti su anđeli odlično osposobljeni za svoj zadatak. Obučeni su u čist, sjajan lan, što pokazuje da su u duhovnom pogledu čisti i sveti — pravedni u Jehovinim očima. Usto, opasani su zlatnim pojasima. Ljudi su se u prošlosti obično opasivali da bi izvršili određeni zadatak (3. Mojsijeva 8:7, 13; 1. Samuelova 2:18; Luka 12:37; Ivan 13:4, 5). Dakle, to što su anđeli opasani znači da su spremni za izvršenje nekog zadatka. Usto, njihovi su pojasi zlatni. U drevno doba zlato se u svetom šatoru koristilo kako bi predočilo božansku, nebesku prirodu stvari (Hebrejima 9:4, 11, 12). To znači da su ti anđeli dobili od Boga dragocjeni zadatak koji trebaju izvršiti. I drugi su uključeni u taj važni zadatak. Jedno od četiri bića dalo je anđelima posude. To je sigurno bilo prvo biće, nalik lavu, koji je simbol odvažnosti i neuništive hrabrosti potrebne da bi se objavile Jehovine osude (Otkrivenje 4:7).

17. Što je Ivan rekao o svetištu i u kom nas to smislu podsjeća na svetište u drevnom Izraelu?

¹⁷ Naposljetku, Ivan je završavajući pisanje ovog dijela vizije rekao: “Od slave Božje i od moći njegove svetište se ispunilo dimom i nitko nije mogao ući u svetište dok se nije završilo sedam nevolja sedmorice anđela” (Otkrivenje 15:8). U povijesti izraelskog naroda u nekoliko se navrata dogodilo da je oblak prekrio svetište, pa svećenici nisu mogli ući onamo zbog takvog očitovanja Jehovine slave (1. Kraljevima 8:10, 11; 2. Ljetopisa 5:13, 14; usporedi Izaiju 6:4, 5). Bile su to situacije kad je Jehova aktivno sudjelovao u nekim događajima na Zemlji.

18. Kada će se sedmorica anđela vratiti da o svemu izvijeste Jehovu?

¹⁸ Jehovu jako zanima i ono što se danas događa na Zemlji. On želi da sedmorica anđela dovrše svoj zadatak. To je vrhunac izvršenja njegove presude, kao što je opisano u Psalmu 11:4-6: “Jehova je u svetome hramu svojem. Jehova — na nebu je prijestolje njegovo. Oči njegove promatraju, pogled njegov ispituje sinove ljudske. Jehova ispituje i pravednoga i zloga, a onoga tko ljubi nasilje silno mrzi duša njegova. Pustit će na zle kišu zamki, vatre i sumpora i vrući vjetar, kao čašu koju će morati popiti.” Sve dok na zle ne bude izliveno tih sedam nevolja, sedmorica anđela neće se vratiti na uzvišeno mjesto na kojem je prisutan Jehova.

19. (a) Koja je zapovijed bila izdana i tko ju je izdao? (b) Kada je, po svemu sudeći, započelo izlijevanje simboličnih posuda?

¹⁹ Zatim se začula strašna, gromoglasna zapovijed: “I začuo sam jak glas iz svetišta kako govori sedmorici anđela: ‘Idite i izlijte sedam posuda gnjeva Božjega na zemlju!’” (Otkrivenje 16:1). Tko je izdao tu zapovijed? Zacijelo je to bio sam Jehova, jer zbog slave kojom je zračio i zbog njegove moći nitko drugi nije mogao ući u svetište. Jehova je došao u svoj duhovni hram 1918. kako bi izvršio svoj sud (Malahija 3:1-5). Sigurno je ubrzo nakon toga izdao zapovijed da se izliju posude njegovog gnjeva. Ustvari, osude koje su se nalazile u simboličnim posudama počele su se u velikoj mjeri objavljivati 1922. Njihovo objavljivanje danas dostiže svoj vrhunac.

20. Što otkrivaju i na što upozoravaju posude Jehovinog gnjeva i kako se one izlijevaju?

²⁰ Posude Jehovinog gnjeva otkrivaju kako Jehova gleda na obilježja ovoga svijeta i upozoravaju na predstojeći sud koji će on izvršiti. Anđeli izlijevaju te posude posredstvom skupštine pomazanih kršćana na Zemlji, onih koji pjevaju Mojsijevu i Janjetovu pjesmu. Dok propovijedaju dobru vijest o Kraljevstvu, pripadnici Ivanovog razreda hrabro otkrivaju sadržaj tih posuda gnjeva (Matej 24:14; Otkrivenje 14:6, 7). Tako je njihova poruka s jedne strane miroljubiva, jer objavljuje slobodu za sve ljude, a s druge strane najavljuje rat, jer upozorava na dolazak ‘dana osvete Boga našega’ (Izaija 61:1, 2).

21. Po čemu je izlijevanje prve četiri posude Božjega gnjeva slično oglašavanju prve četiri trube, a po čemu se te dvije situacije razlikuju?

²¹ Prve četiri posude Božjega gnjeva bile su izlivene na ista mjesta koja su bila pogođena i oglašavanjem prve četiri trube, odnosno na zemlju, more, rijeke i izvore voda te na nebeske izvore svjetlosti (Otkrivenje 8:1-12). Međutim, trube su objavile da će nevolje zahvatiti ‘trećinu’ tih mjesta, dok su posude Božjega gnjeva trebale biti izlivene na njihovo cijelo područje. Dakle, premda je tijekom Gospodinovog dana svijet kršćanstva, označen kao ‘trećina’, prvi osjetio te nevolje, nijedan dio Sotoninog svijeta nije pošteđen nevolja koje su posljedica Jehovinih uznemiravajućih osuda te muka koje one sa sobom donose.

22. Po čemu su drugačije posljednje tri trube i kako su povezane s posljednje tri posude Jehovinog gnjeva?

²² Posljednje tri trube bile su drugačije jer su najavile dolazak tri “jao” (Otkrivenje 8:13; 9:12). Prva dva “jao” izazvali su skakavci i konjanici, dok je treći “jao” najavljivao rođenje Jehovinog Kraljevstva (Otkrivenje 9:1-21; 11:15-19). Kao što ćemo vidjeti, posljednje tri posude Jehovinog gnjeva također imaju neka od tih obilježja, ali se ipak razlikuju od tri “jao”. Obratimo sada pažnju na upečatljive objave koje su proizašle iz izlijevanja posuda Jehovinog gnjeva.