Djela stvaranja otkrivaju Jehovinu mudrost

 1. Kako mudrost ovoga svijeta utječe na mnoge ljude?

U DANAŠNJEM se svijetu ljude koji mnogo toga znaju smatra mudrima. No jesu li oni uistinu mudri? Nisu, jer ti takozvani veliki umovi ne uspijevaju pomoći ljudima niti im svojim savjetom mogu otkriti što je pravi smisao života. Oni koji se prepuštaju njihovom vodstvu na kraju budu dovedeni u zabludu — ‘kao da ih bacaju valovi i nosi amo-tamo svaki vjetar učenja’ (Efež. 4:14).

2, 3. (a) Zašto je Jehova “jedini mudar”? (b) Po čemu se Božja mudrost razlikuje od mudrosti ovoga svijeta?

² Potpuno je drugačije s ljudima koji stječu pravu mudrost, onu koja potječe od Jehove Boga. Biblija nam kaže da je Jehova “jedini mudar” (Rim. 16:27). On zna apsolutno sve o svemiru, uključujući i to kako je nastao. On je postavio sve prirodne zakone, na koje se ljudi oslanjaju u svojim istraživanjima. Stoga ga ne impresioniraju ljudska otkrića niti ga fascinira ljudska mudrost i filozofija koje svijet izuzetno cijeni. “Mudrost ovoga svijeta ludost je pred Bogom” (1. Kor. 3:19).

³ Biblija kaže da Jehova “daje mudrost” svojim slugama (Izr. 2:6). Za razliku od ljudske mudrosti i filozofije, Božja je mudrost jasna i razumljiva. Ona nam pomaže donositi razumne odluke, koje se temelje na dobrom poznavanju i ispravnom razumijevanju Biblije. (Pročitaj Jakova 3:17.) Apostol Pavao divio se Jehovinoj mudrosti. Napisao je: “O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Božjega! Kako su neistraživi sudovi njegovi i nedokučivi putevi njegovi!” (Rim. 11:33). Budući da je Jehova beskrajno mudar, potpuno smo sigurni da nam njegovi zakoni pružaju najbolje vodstvo u životu. Na koncu, Jehova bolje od ikoga drugog zna što nam treba da bismo bili sretni (Izr. 3:5, 6).

 4. U čemu se između ostalog jasno vidi Jehovina mudrost?

⁴ Jehovina mudrost i njegove druge neusporedive osobine jasno se vide u onome što je stvorio. (Pročitaj Rimljanima 1:20.) Sva Jehovina djela, od najvećega do najmanjega, otkrivaju nam njegove osobine. Kamo god da pogledamo, u nebo iznad sebe ili tlo pod svojim nogama, možemo vidjeti mnogo dokaza o beskrajnoj mudrosti Stvoritelja koji nas ljubi. O njemu možemo mnogo naučiti razmišljajući o onome što je stvorio (Psal. 19:1; Iza. 40:26).

5, 6. (a) Tko je sudjelovao u stvaranju osim Jehove Boga? (b) Što ćemo razmotriti u ovom članku i zašto?

⁵ Jehova nije bio sam kad je ‘stvarao nebo i zemlju’ (1. Mojs. 1:1). Iz Biblije se može zaključiti da je Bog, mnogo prije nastanka materijalnog svijeta, stvorio duhovno biće preko kojega je sve stvorio. To duhovno stvorenje Božji je jedinorođeni sin, “prvorođenac svega što je stvoreno”, koji je kasnije živio na Zemlji kao čovjek — Isus (Kol. 1:15-17). Poput Jehove, i Isus je mudar. Ustvari, u 8. poglavlju Mudrih izreka opisan je kao personificirana mudrost. U tom poglavlju o Isusu se govori i kao o Božjem “vještom graditelju” (Izr. 8:12, 22-31).

⁶ Dakle materijalni svijet otkriva i Jehovinu mudrost, ali i mudrost njegovoga Vještog Graditelja, Isusa. Na temelju djela stvaranja možemo izvući vrijedne pouke. Razmotrimo što možemo naučiti od četiri stvorenja za koja se u Mudrim izrekama 30:24-28 kaže da su “po prirodi mudra”.a

7, 8. Što ti je posebno zanimljivo kod mrava?

⁷ Kad promatramo građu i ponašanje životinja, čak i onih koje možemo nazvati “najmanjima na zemlji”, možemo mnogo naučiti. Pogledajmo zašto se za mrave može reći da su “po prirodi mudri”. (Pročitaj Mudre izreke 30:24, 25.)

⁸ Neki znanstvenici kažu da na svakog čovjeka dolazi najmanje 200 000 mrava, koji vrijedno rade i pod zemljom i kad izađu na površinu. Mravi žive u kolonijama, a u većini njih mogu se naći tri grupe mrava: kraljice, mužjaci i radnici. Svaka grupa ispunjava svoju ulogu koja je bitna za opstanak kolonije. Naprimjer južnoamerički mravi lišćeresci mogu se nazvati vrsnim vrtlarima. Ti sićušni kukci gnoje, presađuju i obrezuju svoje nasade gljivica kako bi pospješili njihov rast. Znanstvenici kažu da ti vrsni vrtlari prilagođavaju svoj rad u vrtu potrebama za hranom u koloniji.b

9, 10. Kako možemo biti marljivi poput mrava?

⁹ Od mrava možemo naučiti da je potrebno marljivo raditi ako želimo postići dobre rezultate. U Bibliji stoji: “Idi k mravu, lijenčino, promatraj puteve njegove i postani mudar. Iako nema zapovjednika, upravitelja ni gospodara, on priprema sebi hranu ljeti, skuplja zalihe hrane u doba žetve” (Izr. 6:6-8). I Jehova i njegov Vješti Graditelj Isus marljivo rade. Isus je rekao: “Otac moj radi sve do sada, a i ja radim” (Ivan 5:17).

¹⁰ Budući da želimo oponašati Boga i Krista, i mi trebamo biti marljivi. Bez obzira na to koje zaduženje imamo u Božjoj organizaciji, svi trebamo biti “zaokupljeni djelom Gospodinovim” (1. Kor. 15:58). Zato trebamo poslušati savjet koji je Pavao dao kršćanima u Rimu: “U poslu ne budite lijeni! Neka vas duh potiče na revnost! Robujte Jehovi!” (Rim. 12:11). Napor koji ulažemo u vršenje Jehovine volje nije uzaludan jer nam Biblija jamči: “Bog nije nepravedan, pa da zaboravi vaše djelo i ljubav koju ste iskazali njegovu imenu” (Hebr. 6:10).

11. Navedi neke karakteristike pećinara.

¹¹ Pećinar je još jedno relativno maleno stvorenje od kojega možemo naučiti nešto važno. (Pročitaj Mudre izreke 30:26.) Sliči većem kuniću, ali ima male, okrugle uši i kratke noge. Ova životinjica živi u kamenitim krajevima. Njezin oštar vid štiti je od opasnosti, a rupe i pukotine u stijenama pružaju joj utočište od grabežljivaca. Pećinar živi u usko povezanoj zajednici, koja mu pruža zaštitu, a zimi ga čuva od hladnoće.c

12, 13. Što možemo naučiti od pećinara?

¹² Što možemo naučiti od pećinara? Kao prvo, pećinar je oprezan i ne izlaže se opasnosti. Njegov mu oštar vid omogućava da izdaleka spazi grabežljivce. Osim toga zadržava se blizu rupa i pukotina u stijenama koje mu mogu spasiti život. I mi trebamo imati oštar duhovni vid kako bismo prepoznali opasnosti koje vrebaju u Sotoninom svijetu. Apostol Petar savjetovao je kršćane: “Budite trezveni, bdijte! Protivnik vaš, Đavo, ide uokolo kao ričući lav i traži koga da proždre” (1. Petr. 5:8). Kad je bio na Zemlji, Isus je bio duhovno budan i nije dopustio da ga Sotona iznenadi napadima koji su mogli slomiti njegovu vjernost Bogu (Mat. 4:1-11). Isus je svojim sljedbenicima u tome pravi uzor!

¹³ Svoju budnost možemo između ostaloga pokazati tako da koristimo duhovnu zaštitu koju nam Jehova pruža. Ne smijemo zanemariti proučavanje Božje Riječi i prisustvovanje kršćanskim sastancima (Luka 4:4; Hebr. 10:24, 25). Pećinari su sigurni jer žive u skupinama koje su usko povezane. Slično tome mi trebamo biti blisko povezani sa svojim suvjernicima jer se tako možemo “uzajamno hrabriti” (Rim. 1:12). Ako koristimo svu zaštitu koju nam Jehova pruža, pokazujemo da se slažemo s psalmistom Davidom, koji je napisao: “Jehova je hrid moja, tvrđava moja i izbavitelj moj. Bog je moj stijena moja. On je utočište moje” (Psal. 18:2).

14. Iako jedan skakavac ne izgleda strašno, što se može reći za jato skakavaca?

¹⁴ I od skakavaca možemo nešto naučiti. Jedan skakavac, koji je dugačak otprilike pet centimetara, možda ne izgleda strašno, ali ogromno jato skakavaca itekako ulijeva strah. (Pročitaj Mudre izreke 30:27.) Skakavci su jako proždrljivi, pa jato tih nezaustavljivih kukaca može brzo opustošiti polje zrelo za žetvu. Biblija uspoređuje zvuk najezde kukaca, pa tako i skakavaca, s ‘tutnjavom kola i praskanjem usplamtjele vatre što proždire strnjiku’ (Joel 2:3, 5). Ljudi ponekad zapale vatru kako bi zaustavili najezdu skakavaca, ali obično ih ne uspiju zaustaviti. Zašto? Zato što tijela mrtvih skakavaca uguše vatru, a preostali dio jata nastavlja svoj pohod. Premda nema ni kralja ni vođu, jato skakavaca napreduje poput dobro organizirane vojske i svladava gotovo svaku preprekud (Joel 2:25).

15, 16. Zašto se današnje objavitelje dobre vijesti može usporediti sa skakavcima?

¹⁵ Prorok Joel usporedio je djelovanje Jehovinih slugu s pohodom skakavaca. On je rekao: “Trče kao junaci. Na zid se penju kao ratnici. Svaki ide putem svojim i ne mijenjaju pravac svoj. Jedan drugoga ne gura. Kao snažan čovjek na stazi svojoj oni stalno napreduju, a ako neki i padnu među strijelama, ostali ne odustaju” (Joel 2:7, 8).

¹⁶ To proročanstvo dobro opisuje današnje objavitelje dobre vijesti o Božjem Kraljevstvu. Nikakav “zid”, odnosno protivljenje, ne može zaustaviti njihovo propovijedanje. Oni oponašaju Isusa, koji je ustrajno vršio Božju volju iako su ga mnogi prezirali (Iza. 53:3). Istina, neki su kršćani “pali među strijelama” jer su bili ubijeni zbog svoje vjere. Međutim propovijedanje se ne zaustavlja, a broj objavitelja i dalje raste. Ustvari, progonstvo je mnogo puta omogućilo da dobra vijest dopre do ljudi koji je inače ne bi čuli (Djela 8:1, 4). Jesi li i ti u službi propovijedanja ustrajan poput skakavaca, pa i onda kad nailaziš na ravnodušnost i protivljenje? (Hebr. 10:39).

17. Zašto se gekonove nožice mogu zalijepiti za glatke površine?

¹⁷ Maleni gušter gekon kao da prkosi gravitaciji. (Pročitaj Mudre izreke 30:28.) Znanstvenike fascinira što taj maleni gušter može trčkarati po zidovima, pa čak i po glatkim stropovima, a da ne padne. Kako mu to uspijeva? Tajna ne leži u nekim posebno građenim sisaljkama ni ljepilu. Gekon na svakom nožnom prstu ima jastučić na kojem se nalaze nabori s tisućama sitnih dlačica. Na svakoj dlačici nalaze se stotine prianjaljki kojima vrh ima oblik sićušnog tanjurića. Međumolekularne sile koje stvaraju te prianjaljke dovoljno su jake da izdrže težinu veću od gekonove — čak i kad trčkara po staklu okrenut naglavce! Znanstvenici su zadivljeni tom gekonovom sposobnošću i smatraju da bi se sintetički materijali načinjeni po uzoru na gekonove nožice mogli koristiti kao jako ljepilo.e

18. Kako se možemo uvijek “držati dobra”?

¹⁸ Što možemo naučiti od gekona? Biblija nas upozorava: “Mrzite zlo, držite se dobra” (Rim. 12:9). Loši utjecaji rašireni u Sotoninom svijetu mogu nas navesti da se prestanemo držati Božjih načela. Naprimjer druženje s osobama koje se ne drže Božjih zakona — u školi, na poslu ili putem neispravne zabave — može oslabiti našu odlučnost da postupamo ispravno. Nemoj dopustiti da ti se to dogodi! Božja Riječ opominje: “Ne misli sam o sebi da si mudar” (Izr. 3:7). Umjesto toga drži se mudrog savjeta koji je Mojsije dao Božjem narodu u staro doba: “Boj se Jehove, Boga svojega. Njemu služi, njega se drži” (5. Mojs. 10:20). Ako se držimo Jehove, bit ćemo poput Isusa, o kome Biblija kaže: “Ljubio si pravednost i mrzio bezakonje” (Hebr. 1:9).

19. (a) Koje Jehovine osobine ti zapažaš u djelima stvaranja? (b) Kako nam Božja mudrost koristi?

¹⁹ Kao što smo vidjeli, Jehovine se osobine jasno vide u njegovim djelima stvaranja, od kojih možemo naučiti i mnogo drugih važnih stvari. Što više istražujemo Jehovina djela, to se više divimo njegovoj mudrosti. Budemo li uzimali u obzir Božju mudrost, već ćemo danas živjeti sretnije, a ona će nas štititi i u budućnosti (Prop. 7:12). Osobno ćemo osjetiti istinitost riječi iz Mudrih izreka 3:13, 18: “Sretan je čovjek koji nađe mudrost i čovjek koji stekne razboritost. Ona je drvo života onima koji je prihvate i sretnima će se zvati oni koji je se čvrsto drže.”