Vrhunci Biblije — Psalmi 73 do 106

“Blagosiljaj Jehovu” — zašto?

TKO od nas može biti nezahvalan kad razmišlja o svemu što je Jehova učinio, što čini i što će još učiniti za nas? Naša nas srca doista trebaju potaknuti da blagosiljamo našeg Boga. U Trećoj i Četvrtoj knjizi Psalama dobro je naglašeno to da imamo obilno razloga da blagosiljamo Jehovu. Dok razmatramo Psalme 73 do 106, zapitaj sam sebe: “Kakvog ja osobno imam razlog da blagosiljam Jehovu?”

Ne zavidi zlima

Pročitaj Psalme 73 do 77. Ovi Psalmi pripisuju se Azafu, uključujući očito i njegove sinove. Azaf priznaje da je zavidio bezbožnicima — sve dok nije shvatio (Psalam 73). Zatim se oplakuje uništenje Jeruzalema (Psalam 74). Nakon toga dolaze izrazi zahvalnosti tom “strašnom” Bogu i molitva “velikom Bogu” da se sjeti svog ožalošćenog naroda (Psalmi 75-77).

◆ 73:24 — U kakvu je “slavu” Jehova odveo psalmista?

Sve dok psalmist nije shvatio da mu je ‘dobro biti blizu Boga’, smatrao je da je bezbožnicima bolje nego pravednima (Psalam 73:2-12, 28). Time što je dozvolio da ga vodi Božji “savjet” primio je “slavu”, naklonost Jehove, blagoslovljeni odnos s njim.

◆ 76:6 — Kako su zadrijemali “kočijaš” i “konj” (NS)?

Izraelci su bili naučeni da se uzdaju u Jehovu, a ne u konje i kočije (Psalam 20:7; Priče Salamunove 21:31). Oni nisu imali razloga da se boje konja i kočija sa kosama koje su imali njihovi neprijatelji, jer Jehova ih je mogao učiniti nemoćnima tako da ‘zadrijemaju’. Ovdje se misli na “san neodređenog trajanja” — smrt (Jeremija 51:39, NS). To bi trebalo biti upozorenje današnjim svjetskim vođama koji se uzdaju u svoje oružje (Psalam 76:12).

Pouka za nas: Psalam 75. sadrži upozorenje protiv ponosa, kad kaže: “Ne uzdižite svoj rog” (redak 5, NS). Rog je bio simbol snage, moći (5. Mojsijeva 33:17). Uzdizati rog značilo bi ponašati se nadmeno. Psalmist ovdje upozorava bezbožnike da se ne nadimaju svojim naizgled sigurnim moćnim položajem, jer će Jehova ‘sve rogove bezbožnicima polomiti’ (Psalam 75:10). Takvo saznanje ohrabruje Božje sluge da mu ostanu vjerni usprkos naizglednom napredovanju bezbožnika. (Usporedi Psalam 144:11-15a.)

Slušaj “najvišega”

Pročitaj Psalme 78 do 83. I to su Azafovi psalmi. Govori se o povijesti Izraela (Psalam 78). Oplakuje se opustošenje hrama, nakon čega slijedi molitva za obnovu Izraela (Psalam 79, 80). Nakon pjesme koja govori o Božjem oslobođenju i poticanju njegovog naroda da ga sluša, slijede molbe Jehovi da izvrši sud nad pokvarenim sucima i neprijateljima Izraela (Psalam 81–83).

◆ 82:1 — Kako Bog sudi “usred bogova”?

Očito je da su “bogovi” bili suci u Izraelu. Zvali su ih bogovima zato što su imali veliku sudsku moć. Jehova je, kao Vrhovni sudac, imao božansko pravo da stane nasred tih sudaca i ukori ih zbog toga što nisu sudili u skladu s njegovim zakonom (Izaija 33:22; Psalam 82:2-4).

◆ 83:9-15 — Je li psalmist bio motiviran na osvetu?

Ni u kojem slučaju. On je molio da Bog izvrši sud nad onima koji “žestoko mrze” Jehovu (redak 2, NS). Tako bi drugi narodi shvatili da je Bog čije je ime Jehova doista “Najviši nad svom Zemljom” (redak 18). Ta manifestacija moći imala bi za posljedicu veličanje Božjeg imena Jehova diljem svijeta.

Pouka za nas: To da Jehova bogato nagrađuje one koji ga slušaju naznačeno je u Psalmu 81:16, gdje Jehova kaže da bi svoj narod hranio “najboljom pšenicom”. (Usporedi Psalam 63:5.) Da su Izraelci ‘slušali Jehovin glas’, on bi ih blagoslovio “najboljom pšenicom” — najboljim, odabranim stvarima (Psalam 81:11; 5. Mojsijeva 32:13, 14). Isto tako, ako mi ‘slušamo Jehovin glas’, on će nas bogato blagosloviti (Priče Salamunove 10:22).

Približi se Bogu

Pročitaj Psalme 84 do 89. Psalmist čezne za Božjim domom (Psalam 84). Nadalje, povratnici iz izgnanstva mole Boga da odvrati svoj gnjev (Psalam 85). David moli za vodstvo i zaštitu, s pouzdanjem da će mu Jehova odgovoriti (Psalam 86). Nakon molitve poniženih slijedi pjesma o onima ‘rođenim u Sionu’ (Psalam 87, 88). Zatim dolazi psalam koji osvjetljava Jehovinu ljubav i dobrotu koju je pokazao u zavjetu s Davidom (Psalam 89).

◆ 84:3 — Zašto se spominju ptice?

Psalmist, jedan Levit, Korejev potomak, žudio je da bude u Jehovinom “velikom šatoru” (reci 1, 2, NS). Ali, bilo je desetak tisuća Levita. Samo jedanput u šest mjeseci je mogla određena grupa tjedan dana služiti u šatoru. Nasuprot tome, čak i male ptice su imale trajniji dom u tom svetištu tako što su tu svijale gnijezda. Kako bi sretan psalmist bio kad bi mogao slaviti Jehovu tako da trajno boravi u njegovom domu!

◆ 89:49 — Kakva su to bila “djela ljubavi i dobrote” (NS)?

Izraz “djela ljubavi i dobrote” odnosi se na zavjet Kraljevstva sa svim njegovim karakteristikama. Izraelci su u vrijeme poteškoća svraćali Jehovinu pozornost na ta obećanja, ne zato što su sumnjali u taj zavjet, nego su na temelju toga molili Boga.

Pouka za nas: Psalam 85 naglašava zbog čega trebamo žuditi za Božjim novim sustavom stvari. Samo su kratko spomenuti materijalni blagoslovi (redak 12). Glavni naglasak je stavljen na duhovne blagoslove: dobrotu i ljubav, istinitost, pravednost i mir (reci 10-13). Jehova se ne poziva na materijalističke težnje, nego pokazuje da nam duhovni blagoslovi novog sustava trebaju biti najjača motivaciona snaga.

‘Jehova kraljuje!’

Pročitaj Psalme 90 do 100. Mojsije stavlja Božju vječnost nasuprot kratkom životnom vijeku, a zatim osvjetljava Jehovu kao naš izvor sigurnosti (Psalmi 90, 91). Uzdižu se Jehovine vrhunske osobine, a naredni psalmi ukazuju na Božju moć, dobrotu punu ljubavi, i pravednost, a govore i o njegovom Kraljevstvu (Psalmi 92-100).

◆ 90:10 — Zar nije Mojsije živio mnogo duže od 80 godina?

Mojsije, koji je živio 120 godina, ne može se svrstati među one sa prosječnim ljudskim vijekom. Od bezvjerne generacije koja je izišla iz Egipta, oni koji su imali “dvadeset godina na više” trebali su pomrijeti u roku od 40 godina, dakle u okviru starosne dobi koju je označio Mojsije (4. Mojsijeva 14:29-34). Komentar da u vrijeme Mojsijeve smrti “ne bjehu potamnjele oči njegove niti ga snaga izdala”, pokazuje da je imao dodatnu snagu od Boga (5. Mojsijeva 34:7).

◆ 95:3 — Kako je Jehova “Kralj nad svim drugim bogovima (NS)?”

Kao Sveopći Suveren, Jehova je najviši i kralj je nad svim lažnim božanstvima na taj način što je daleko iznad njih. Jednostavno nema nikakve usporedbe između Jehove Boga i bilo kojeg anđela ili bilo čega drugog što bi se moglo obožavati, uključujući i nepostojeće lažne bogove.

Pouka za nas: Psalam 91 ukazuje na još jedan razlog zbog kojeg trebamo blagosiljati Jehovu — “zaklon Višjega” (redak 1). To je mjesto duhovne sigurnosti, zaštite od duhovne štete za one koji ispunjavaju zahtjeve postavljene u ovom psalmu. Taj je zaklon sakriven od ljudi u svijetu, koji ne gledaju duhovnim očima. Činjenica da je to “zaklon Najvišega” ukazuje na to da ćemo tamo naći sigurnost samo ako podupiremo Jehovu u spornom pitanju univerzalne suverenosti.

“Slavite Jah, narode!”

Pročitaj Psalme 101 do 106. David ovdje opisuje svoj način vođenja državnih poslova (Psalam 101). Poniženi moli Jehovu da ‘sazida Sion’ (Psalam 102). Pozivi da se ‘blagosilja Jehovu’ slijede u psalmima koji obraćaju pažnju na Božje milosrđe, veličinu i djela stvaranja. Ovdje se prvi puta javlja izraz “Slavite Jah, narode”, koji se u psalmima ponavlja preko 20 puta (Psalmi 103, 104, NS). Konačno, dva povijesna psalma blagosilju Jehovu zbog njegovih djela koja je učinio u korist svog naroda (Psalmi 105, 106).

◆ 102:25 — Tko je ‘položio temelje Zemlji (NS)’?

Psalmist je govorio o Bogu, ali apostol Pavao je te riječi primijenio na Isusa Krista (Jevrejima 1:10, 11). Kako proizlazi, ove se riječi također primjenjuju na Isusa, jer je on djelovao kao Jehovin pomoćnik pri stvaranju svemira (Kološanima 1:15, 16). Dakle, za Isusa bi se također moglo reći da je “položio temelje Zemlje”.

◆ 103:14 — Što znači “građa”?

Riječ koja je ovdje prevedena sa građa izvedena je od istog glagola koji je upotrijebljen u 1. Mojsijevoj 2:7, i imenice “lončar”, koja se koristi da bi označila onoga koji oblikuje glinu (Izaija 29:16; Jeremija 18:2-6). Dakle, psalmist nas podsjeća da Jehova, Veliki Lončar, postupa s nama nježno, znajući da smo lomljivi kao zemljane posude. (Usporedi 2. Korinćanima 4:7.)

◆ 104:4 — Kako Jehova ‘čini svoje anđele duhovima (NS)’?

Budući da su anđeli već duhovna stvorenja, to se ne bi moglo odnositi na njihova duhovna tijela. Riječ “duh”, međutim, može također značiti “vjetar” ili “djelujuću snagu”. Bog dakle može upotrijebiti te anđele kao moćnu silu da bi proveo svoju volju. Njih bi se također moglo upotrijebiti kao izvršitelje osude — kao ‘vatru koja proždire’ (NS). Ohrabrujuće je za kršćane to što znaju da njihov propovjednički posao podupiru tako snažna anđeoska stvorenja. (Usporedi Otkrivenje 14:6, 7.)

Pouka za nas: Psalam 106 nam pomaže da shvatimo da su buntovni Korej, Datan i Abiram zavidjeli Mojsiju na njegovom položaju upravitelja Božjeg naroda (Psalam 106:16; 4. Mojsijeva 16:2-11). Na kraju je buna bila ugušena onda kad je ‘oganj spalio’ buntovnike (Psalam 106:18). Sigurno je da su ovdje prikazane opasnosti koje se javljaju iz ponosa i zavisti. Isto tako, ako danas govorimo protiv imenovanih Jehovinih slugu, to može izazvati njegovo negodovanje (Jevrejima 13:17; Juda 4, 8, 11).

Doista, Jehova nam je dao mnogo toga za što bi trebali biti zahvalni. Kad uzmemo u obzir sve blagoslove koje je izlio na nas, zar ne bismo trebali činiti ono na što nas psalmist potiče: “Blagosiljaj, dušo moja, Jehovu”? (Psalam 103:1, NS).