Odavati čast Bogu nade
“Riječ Jehovina (glasi): ... ‘Odat ću čast onima koji meni čast odaju, a koji me preziru malo će vrijediti’” (1. SAMUELOVA 2:30, NS).
1. Zašto bismo trebali željeti poštivati Jehovu? (1. Timoteju 1:17; Otkrivenje 4:11).
OBZIROM na sve što nam, prema Bibliji, stoji u izgledu, najrazumnije je da slavimo “Boga nade”, “Boga, izvor nade”, “Boga koji daje nadu” (Rimljanima 15:13, Duda-Fućak, Rupčić, NS). Zašto? Kako možemo mi, samo neznatni, nesavršeni ljudi, odavati čast velikom Stvoritelju cijelog svemira? I hoće li za uzvrat i on nas poštivati?
2. Što je mislio Isus o časti koju je trebalo iskazati Bogu?
2 Neka nam za pouku u tom pogledu posluži ono što se dogodilo s Isusom. Nitko od nas ne sumnja da je Isus uvijek želio da se slavi i poštuje njegova Oca (Ivan 5:23; 12:28; 15:8). Da, Isus je uputio kritiku farizejima i književnicima, koji su svojim ustima iskazivali čast Bogu, ali su im srca bila jako daleko od njega. Zapazimo da su iskazivali čast Bogu iz krivih poticaja i da su se nedostojno ponašali (Matej 15:7–9). No, možemo li reći da je u Isusovu iskazivanju časti Bogu igrala ulogu i njegova nada? I kako je Jehova reagirao na iskazanu mu čast?
3. Kako znamo da se Isus uzdao u Jehovu?
3 Isus je bio uvjeren u istinitost Davidovih riječi iz Psalma 16:10, NS, gdje čitamo: “Jer mi nećeš ostaviti dušu u šeolu. Nećeš dopustiti da tvoj vjerni sluga jamu vidi.” Budući se Isus Krist nadao da će biti uskrsnut, mogao je uputiti oduševljavajuće riječi zločincu koji je visio pored njega na stupu: “Zaista ti kažem danas: ‘Bit ćeš sa mnom u Raju’” (Luka 23:39–43, NS). Taj je zločinac umro ubrzo nakon toga, pa nije mogao tri dana kasnije doživjeti ispunjenje Isusove nade u uskrsnuće. Ali, jedan očevidac izvještava: “Ovog je Isusa Bog uskrsnuo, koje smo činjenice svi mi svjedoci” (Djela apostolska 2:31, 32, NS). Dakle, radilo se o činjenici.
4. Koju je čast zaslužio i dobio Isus? (Otkrivenje 5:12).
4 Mnogi iz redova jednostavnog naroda kojima je Isus služio znali su da on zaslužuje poštovanje, ili čast (Luka 4:15; 19:36–38; 2. Petrova 1:17, 18). Je li okolnost što je umro kao zločinac promijenila što u tome? Ne, jer je Isus uživao priznanje od Boga u kojega se uzdao. Jehova ga je vratio u život. Činjenica da je “Bog nade” vratio svog Sina u život i dao mu besmrtni duhovni život, dokazuje da je Otac i dalje odavao čast svom Sinu. Pavao je rekao: “Mi vidimo Isusa ovjenčana slavom i čašću radi patnje, to jest smrti, da bi milosti Božjom za svakog umro” (Jevrejima 2:7, 9, ST; Filipljanima 2:9-11).
5. Koja je posebna čast bila ukazana Isusu i kako je to još jače proslavilo Boga?
5 Isus, koji je odavao čast Jehovi, govorio je o jednoj naročitoj časti koju mu je otac iskazao. Kad se jednom pojavio svojim vjernim apostolima, rekao je: “Dana mi je sva vlast na nebu i na Zemlji. Pođite stoga i načinite učenike od ljudi iz svih naroda, krsteći ih u ime Oca i Sina i svetog duha... I gle! Ja sam s vama sve dane do svršetka ovog sustava stvari” (Matej 28:18-20, NS). Prema tome, Otac je iskazao čast Sinu i time što mu je dao jedinstvenu vlast. Ta je vlast trebala biti upotrijebljena u korist ljudi koji izvršavaju djelo koje donosi čast onome kome i Isus iskazuje čast. Dakle, znači li to da mi nesavršeni ljudi možemo na određeni način odavati čast Bogu, da bi i on nama tada odao čast?
Ljudi koji su slavili Boga
6. Je li prikladno željeti primati čast, a koja se opasnost javlja s tim u vezi? (Luka 14:10).
6 Većina ljudi jedva misli na to da bi prvenstveno odavali čast Bogu, jer su više zainteresirani za to da se njima iskazuje čast. Neki bi čak mogli reći da je to sasvim normalna želja, pri čemu nisu u potpunosti u krivu, jer normalno je biti zainteresiran za dobar glas. A dobar glas donosi sa sobom i određenu mjeru časti (1. Timoteju 3:2, 13; 5:17; Djela apostolska 28:10). No, uz želju da nam ljudi iskazuju čast ide i opasnost da se pretjera u tome. To dokazuju mnogi koji pod svaku cijenu teže za slavom ili će učiniti sve da bi sačuvali ugled.
7. Zašto čast koju primamo od ljudi ima tako ograničenu vrijednost?
7 Kad se bolje razmisli, i najveća od ljudi ukazana čast brzo prolazi jer svi umiru, prije ili kasnije. Doduše, nekim se junacima određeno vrijeme iskazuje čast, ali većina umrlih biva zaboravljena. Koliko poznaju imena svojih pradjedova ili znaju tko je pred stotinu godina bio vođa njihove nacije? Činjenica je da nije važno je li netko živio ili ne. On je samo zrno prašine na vagi, sićušna kap u rijeci vremena. Pa čak ako mu se i iskazuje čast kratko vrijeme nakon smrti, on nije svjestan toga (Job 14:21; 2. Dnevnika 32:33; Propovjednik 9:5; Psalam 49:12, 20). Jedino što može promijeniti na stvari je to da imamo nadu koju daje Bog, da mu odajemo čast i da on nama tu čast uzvrati. O tome svjedoči život dvojice suvremenika u starom Izraelu.
8. U kokvu je zamku upao Helije što se tiče iskazivanja časti?
8 Jedan od njih je bio Helije. On je služio Bogu 40 godina, na jedinstvenom položaju vrhovnog svećenika, a imao je i prednost da sudi izraelskom narodu (1. Samuelova 1:3, 9; 4:18). Ipak, tokom vremena pokazao je određenu slabost prema svojim sinovima Ofniju i Finesu. Oni su zloupotrebljavali svoje svećenčke položaje, tako što su krali dijelove žrtve i upuštali se u spolni nemoral. Kad im je otac uputio jedva nešto više od blage kritike, Bog je objavio kako Helije veću čast pridaje svojim sinovima nego njemu. Jehova je obećao da će ostaviti aronsko svećenstvo, ali će Helijevu domu biti uskraćeno prvosvećenička služba. Zašto? Bog je rekao: “Odat ću čast onima koji meni čast odaju, a koji me preziru malo će vrijediti” (1. Samuelova 2:12–17, 29–36, NS; 3:12–14).
9. Kako je Samuel dobio priliku iskazati čast Bogu?
9 Sa Samuelom je bilo sasvim drugačije. Vjerojatno ti je poznato da su ga njegovi roditelji još kao malo dijete donijeli u Silo da bi tamo služio u šatoru od sastanka. Jedne se noći Jehova javio dječaku. Čitajući izvještaj iz 1. Samuelove 3:1-14 možeš si predstaviti kako se mladi Samuel probudio – ne na gromku viku, nego na tihi glas za koji je mislio da je glas ostarjelog Helija. Predstavi si kako je mladom Samuelu bilo teško kad je morao ostarjelom vrhovnom svećeniku saopćiti Božju odluku da kazni Helijev dom. Ali, Samuel je to učinio i tako je poslušnošću iskazao čast Bogu (1. Samuelova 3:18, 19).
10. Kako je Bog iskazao čast Samuelu, odgovarajući na iskazanu mu slavu i čast?
10 Samuel je u svojstvu proroka niz godina iskazivao čast Jehovi, a Bog je i njemu iskazao čast. Zapazi kako to dolazi do izražaja u 1. Samuelovoj 7:7-13). Jehova je brzo odgovorio na Samuelovu molitvu za pomoć u borbi protiv Filisteja. Zar se ne bi i ti osjećao počašćenim kad bi te Bog priznao na taj način? Kad Samuelovi sinovi nisu slijedili njegov dobar primjer, Bog ga nije odbacio poput Helija. To je očito bilo zato jer je Samuel učinio sve što je bilo u njegovoj moći da bi odao čast Bogu. To je stajalište Samuel pokazao i onda kad nije bio suglasan s molbom naroda da im postavi ljudskog kralja (1. Samuelova 8:6, 7). Bog je upotrijebio Samuela da Saula i Davida pomaže za kralja. A kad je Samuel umro Izrael je žalio za njim, iskazujući mu tako čast. No, još je značajnija čast koju mu je iskazao Bog time što ga je u Bibliji uvrstio među muževe vjere koji će biti blagoslovljeni uskrsenjem i svim dobrim stvarima koje je Bog pripremio za njih (Psalam 99:6; Jeremija 15:1; Jevrejima 11:6, 16, 32, 39, 40). Ne pokazuje li to koliko je korisno slaviti i poštivati “Boga nade”?
Hoćeš li ti odati čast “Bogu nade”?
11, 12. Što moramo uzeti u obzir kad je riječ o davanju časti Jehovi i koja nam se mogućnost pruža za to?
11 Isus i Samuel su samo dva u nizu biblijskih primjera koji dokazuju da je ljudima moguće dati u svom životu apsolutnu prednost iskazivanja časti svom “Bogu nade”. I oba ta slučaja pokazuju da time možemo na doličan način tražiti i primiti čast od Boga. No, kako možeš biti siguran da se dopadaš Bogu, da će ti iskazati čast i da će se ostvariti tvoja na Bibliju utemeljena nada?
12 Jedan preduvjet je pravi, poštovanjem ispunjen strah da se ne bismo dopali Bogu (Malahija 1:6). Vjerojatno smo bez daljnjega suglasni s tim. No, sjetimo se Helijevih sinova. Da ih se pitalo žele li odati čast Bogu, pokazujući pred njim strahopoštovanje, najvjerojatnije bi potvrdno odgovorili. Dakle, problem leži u tome da svoju želju da odamo čast Bogu i pokazujemo strah pred njim ostvarimo u postupcima svakodnevnog života.
13. Prikaži od koje nam je koristi ako želimo odati čast Bogu pokazujući strah pred njim?
13 Pretpostavimo da upadnemo u kušnju da ukrademo ili učinimo spolni nemoral, a da to ne postane svima poznato. Da li bi tada naša želja da odamo čast Bogu odredila naše postupanje? Trebali bismo usvojiti slijedeće stajalište: ‘Čak ako bi grijeh i ostao sakriven, već to što sam popustio bila bi sramota za “Boga nade” čije ime nosim’. A sigurno je da grijeh ne bi ostao sakriven, jednako kao u slučaju grijeha sinova Helijevih. To je vidljivo iz Pavlovih riječi o “pravednom Božjem sudu”. “Dat će svakome prema njegovim djelima: onima koji ustrajnošću u dobru djelu traže slavu, čast i besmrtnost – njima život vječni; a onima samovoljnima i koji se protive istini, a pristaju uz nepravednost – njima srdžbu i gnjev” (Rimljanima 2:5-8, ST).
14. Koja druga mogućnost postoji da slavimo Boga i što se možemo pitati?
14 Pavao govori ovdje također o “činjenju dobra”, čime se slavi Bog, a tada se od njega dobiva “slava i čast”. U tom je pogledu vrlo značajan zadatak o kojem je govorio Isus prema Mateju 28:19, 20, NS: “Načinite učenike od ljudi iz svih naroda, krsteći ih u ime Oca i Sina i svetoga duha, učeći ih da drže sve što sam vam zapovijedio.” Milijuni Jehovinih svjedoka širom svijeta sudjeluju u tom djelu propovijedanja i poučavanja, iskazujuća tako čast Bogu. Mnogi se čak naprežu, bilo stalno ili za vrijeme godišnjeg odmora, odnosno školskih praznika, da sudjeluju u punovremenoj službi kao pioniri. S obzirom na to svatko od nas dobro bi učinio da se preispita gdje on stoji u toj službi. Možemo se primjerice pitati: “Odajem li čast ‘Bogu nade’ time što imam punog udjela u djelu propovijedanja?”
15. Kako je sa nekim kršćanima kad je riječ o javnom odavanju časti Jehovi u službi propovijedanja?
15 Neki kršćani koji su godinama bili aktivni objavitelji, postepeno su popustili. Oni su se navikli imati samo mali ili tek povremeni udio u važnom djelu propovijedanja i stvaranja učenika. Mi ne mislimo sada na one koji su popustili radi fizičkih bolesti ili visoke starosti. Sasvim neovisno o njima primjećuje se popuštanje kod nekih Svjedoka različite starosne dobi. Interesantno je spomenuti da Pavao nije govorio o određenoj starosnoj grupi kad je opomenuo kršćane da se ne “umaraju”. Naprotiv, glavna stvar je da redovito sudjelovanje u službi propovijedanja zahtijeva napore, bez obzira na godine života. Neki govore danas kako se očito govorilo i u Pavlovo vrijeme: ‘Ja sam tokom godina davao svoj udio, neka se sada novi naprežu’ (Galaćanima 6:9; Jevrejima 12:3).
16. Zašto bi nam moglo biti od koristi da preispitamo sami sebe?
16 Oni koji tako misle sigurno su u manjini. Ipak, pitaj se: “Zapažam li i ja kod sebe katkad takvo naginjanje? Kakav je moj sadašnji udio u službi propovijedanja u odnosu na prijašnji?” Sasvim svejedno jesmo li popustili ili ne, sjetimo se na to da naš “Bog nade” obećaje “slavu, čast i mir” svakome tko “čini dobro” (Rimljanima 2:10). Pavao je ovdje upotrijebio grčku riječ koja znači “stvarati, djelovati, izvoditi”. Koliko li je onda važno da se čuvamo da ne bismo poput farizeja i književnika odavali Bogu čast samo ustima! (Marko 7:6; Otkrivenje 2:10). Nasuprot tome, ako svim srcem aktivno sudjelujemo u službi propovijedanja, mi dokazujemo sebi i drugima da posjedujemo pravu nadu. Tada odajemo čast našem Stvoritelju i Darovatelju života, s izgledom da će i on nama odati čast kako sada, tako i u svu vječnost (Luka 10:1, 2, 17–20).
Svojim vrijednim stvarima
17, 18. Na koji još način možemo slaviti Boga i zašto se s tim u vezi ne zastupa suzdržljivost?
17 U Pričama Salamunovim 3:9, NS, spominje se još jedna mogućnost kako možemo slaviti našeg “Boga nade”: “Odaj čast Jehovi svojim vrijednim stvarima i prvinama svega svoga prinosa.” Dr Antun Sović ovako prevodi ovaj citat: “Časti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta” (Stvarnost prijevod/Zagrebačka Biblija).
18 Budući da su neki svećenici poznati po svojoj nezasitnoj lakomosti i životu na velikoj nozi, mnogi pojedinci odbijaju podupirati crkve ili religiozne organizacije čiji se cilj izgleda sastoji samo u gomilanju imetka (Otkrivenje 18:4-8). Ipak, ti primjeri zloupotrebe ne umanjuju vrijednost riječi iz Priča Salamunovih 3:9. Kako možemo suglasno tom nadahnutom savjetu koristiti naše “vrijedne stvari” za odavanje časti Jehovi, našem “Bogu nade”?
19. Kako su neki postupili u skladu s Pričama Salamunovim 3:9?
19 Jehovini svjedoci su utvrdili da stalno rastući broj ljudi koji prihvaćaju vijest o Kraljevstvu zahtijeva proširenje Kraljevskih dvorana ili izgradnju novih. Dakle, tu nam se pruža mogućnost ‘častiti Jehovu svojim bogatstvom’. U tome sudjeluju kako mladi, tako i stariji, time što primjerice odluče priložiti nešto za troškove gradnje. Čvrsto se držati te privatne odluke zahtijeva možda samodisciplinu ili čak neke žrtve, posebno ako se planiranje ili realizacija gradnje otegne na duže vrijeme (2. Korinćanima 9:6, 7). Korištenje financijskih sredstava na taj način uistinu odaje čast Jehovi, jer Kraljevske dvorane su mjesta gdje ga kršćani obožavaju i gdje zajedno s braćom u vjeri stječu spoznaju o njemu. Isusove riječi iz Mateja 6:3, 4 daju nam dobar razlog da vjerujemo da će Bog odati čast onima koji mu na taj način odaju čast.
20. a) Zašto se preporuča samoispitivanje što se tiče primjene Priča Salamunovih 3:9? b) Koja si pitanja možemo postaviti?
20 Ipak, tu vrijedi riječ opreza: Farizeji i književnici koji prema Isusovim riječima nisu bili previše zainteresirani da odaju čast Bogu, u prvom su redu sami izvlačili korist iz svog imetka. Stoga izvještaj iz Mateja 15:4-8 upućuje na to da bi bilo dobro izvršiti jedno samoispitivanje kad je riječ o pitanju ‘odajemo li čast Jehovi svojim vrijednim stvarima’ (Jeremija 17:9, 10). Na primjer, kršćanin koji je svojim zvanjem stekao određeno blagostanje mogao bi smatrati opravdanim da i dalje radi cijele dane kako bi još više zaradio. On možda kaže: “Neki stupaju u pionirsku službu, drugi sele tamo gdje je potrebno više propovjednika. A meni se pruža mogućnost da služim Bogu na naročit način time što većom zaradom mogu davati veće priloge.” Točno, on može svojim prilozima učiniti mnogo dobra, no trebao bi se pitati: “Da li moj osobni način života svjedoči o tome da je slavljenje Boga najvažniji motiv zašto želim zaraditi više novca?” (Luka 12:16-19; usporedi Marko 12:41-44). Zatim: “Da li bih mogao tako urediti svoje stvari da u još većoj mjeri sudjelujem u najvažnijem djelu našeg vremena – u objavljivanju dobre vijesti?” Da, bez obzira na naše okolnosti, ispitajmo svoje poticaje i postupke i pitajmo se: “Kako bih mogao u još većoj mjeri odavati čast svom Darovatelju života i ‘Bogu nade’?”
21. Što nam stoji u izgledu ako sada odajemo čast Jehovi?
21 Jehova nas neće razočarati. Što li nam čudesnog stoji u izgledu, bude li on kako sada, tako i u budućnosti mogao reći za nas ono što je rekao o vjernom Izraelu: “Jer dragocjen si u mojim očima, vrijedan si i ja te ljubim” (Izaija 43:4, ST). On je obećao vječni život onima koji “traže slavu i čast”, a to obećanje on upućuje svima koji ustraju u “vršenju dobra”. Kakvog li “Boga nade”!
Što bi odgovorio?
◻ Što učimo iz Isusovog primjera u vezi časti koju ljudi iskazuju Jehovi?
◻ Kako su se razlikovali Helije i Samuel u nastojanju da odaju čast Jehovi?
◻ Kako možeš odavati čast Bogu u pojačanoj mjeri i s čime možeš računati za uzvrat?
◻ Kakva budućnost očekuje one koji odavanju časti našem “Bogu nade” daju prednost ispred svega drugog?
[Okvir na stranici 27]
PISMA U VEZI S PRILOZIMA
Odlomci iz pisma koja su stigla u ured Udruženja Kule stražare (Watch Tower Society) u Brooklynu (New York):
“Zovem se Abija, imam devet godina. Želim priložiti četiri dolara za braću koja rade na Kraljevskim dvoranama. Neka novac utroše za građevni materijal ili za čokoladu” (Oregon).
“Prilažem ovaj ček. Imam 96 godina i slabo čujem, ali se radujem da sam mogao uštedjeti novac. Da, ja znam da vozim samo polovna kola i da ne mogu zimu provesti na Floridi, niti u Kaliforniji. Ja mogu jako malo doprinjeti propovijedanju dobre vijesti time da polazim od vrata do vrata. Ali, time što štedim svoj novac i šaljem vam ga, osjećam da još uvijek imam udjela u tome” (Ohio).
“Mnogo vam hvala za sve što ste učinili za Kraljevsku dvoranu. Neka vam ovaj novac (5 dolara) pomogne u proizvodnji knjiga i Kula stražara koje dobivamo na čitanje. Puno vam hvala za brošuru Škola, koja nas je poučila o drogi. Novac je iz moje kasice-prasice.”
“Prilažem ovaj ček. 200 dolara je za fond za izgradnju Kraljevskih dvorana. Ostatak možete upotrijebiti kako smatrate najboljim za unapređivanje djela propovijedanja” (Missouri).