Učiti nalaziti užitak u strahu Jehovinom

“Hodite, djeco, poslušajte me; naučiću vas strahu Gospodinovu” (PSALAM 34:11).

 1. Kako će Božje Kraljevstvo ukloniti strah, no odnosi li se to na sve vrste straha?

POSVUDA ljudi čeznu za slobodom od straha — straha od zločina i nasilja, straha od nezaposlenosti, straha od ozbiljne bolesti. Kakav će to samo veličanstven dan biti kad pod vladavinom Božjeg Kraljevstva takva sloboda postane stvarnost! (Izaija 33:24; 65:21-23; Mihej 4:4). Ipak, tada neće biti uklonjen sav strah, niti bismo mi sada trebali pokušati iz svog života izbaciti sav strah. Postoji dobar strah i loš strah.

 2. (a) Kakav je strah loš, a kakav je poželjan? (b) Što je božanski strah, i kako to pokazuju navedeni biblijski reci?

² Strah može biti mentalni otrov, paralizirajući nečiju sposobnost logičnog razmišljanja. On može potkopati hrabrost i razoriti nadu. Takav strah može proživjeti netko kome fizički prijeti neprijatelj (Jeremija 51:30). Može ga proživljavati i netko tko pridaje preveliku važnost tome da ima priznanje nekih utjecajnih ljudi (Priče Salamunove 29:25). Ali postoji i strah koji je zdrav, strah koji nas zadržava da ne postupimo nepromišljeno, da ne naškodimo sebi. Božanski strah uključuje čak i više od toga. To je strahopoštovanje prema Jehovi, duboko poštovanje prema njemu, zajedno sa zdravim strahom da ne izazovemo njegovo negodovanje (Psalam 89:7). Taj strah da se ne izložimo Božjem negodovanju proizlazi iz zahvalnosti za njegovu ljubaznu dobrohotnost i dobrotu (Psalam 5:7; Ozej 3:5). On uključuje i svjesnost da je Jehova Vrhovni Sudac i Svemoćni, koji ima moć kazniti, čak i smrću, one koji ga odbijaju poslušati (Rimljanima 14:10-12).

 3. Kakva suprotnost postoji između straha Jehovinog i straha koji se povezuje s nekim poganskim božanstvima?

³ Božanski je strah zdrav, nije morbidan. On motivira nekoga da bude odlučan za ono što je ispravno, ne ulazeći u kompromise činjenjem zla. Nije nalik strahu koji se povezuje s drevnim grčkim božanstvom Fobosom, koje je opisano kao opaki bog koji je izazivao stravu. A nije ni nalik strahu koji se povezuje s hinduističkom božicom Kali, koju se ponekad prikazuje kao krvožednu, s lešinama, zmijama i lubanjama kao ukrasima. Božanski strah privlači; on ne odbija. Protkan je ljubavlju i cijenjenjem. Dakle, božanski nas strah privlači k Jehovi (5. Mojsijeva 10:12, 13; Psalam 2:11).

Zašto ga neki imaju a drugi nemaju

 4. U kakvo je stanje dospjelo čovječanstvo, kao što je opisao apostol Pavao, i zašto?

⁴ Čovječanstvo kao cjelina nije motivirano svojstvom božanskog straha. U Rimljanima 3:9-18, apostol Pavao opisuje koliko su se ljudi udaljili od prvobitnog savršenstva. Nakon što spominje da su svi pod grijehom, Pavao citira iz Psalama, govoreći: “Ni jednoga nema pravedna.” (Vidi Psalam 14:1.) Zatim pruža detalje navodeći stvari kao što su nemar čovječanstva da traži Boga, pomanjkanje dobrohotnosti, prijevaran govor, proklinjanje i prolijevanje krvi. Kako to samo točno opisuje današnji svijet! Većina se ljudi ne zanima za Boga i njegove naume. Sve što je naizgled dobrohotno prečesto je rezervirano za prilike kada se time može nešto postići. Laganje i sramotan govor sasvim su uobičajeni. Prolijevanje krvi ne prikazuje se samo u vijestima već i u zabavnom programu. Zbog čega je to tako? Točno je da smo svi mi potomci grešnika Adama, ali kad ljudi kao svoj način života usvajaju stvari koje je opisao apostol Pavao, uključeno je više nego samo to. Redak 18. objašnjava što je to, kad kaže: “Nema straha Božijega pred očima njihovima.” (Vidi Psalam 36:1.)

 5. Zašto neki ljudi imaju božanski strah, dok ga drugi nemaju?

⁵ No, zašto neki ljudi imaju božanski strah, dok ga drugi nemaju? Jednostavno rečeno, to je zato što ga neki ljudi razvijaju, dok drugi to ne čine. Nitko se od nas nije s njim rodio, ali svi ga možemo imati. Božanski strah je nešto čemu se moramo naučiti. Dakle, kako bi bio snažna motivirajuća sila u našem životu, trebamo ga razvijati.

Umoljavajući poziv

 6. Tko nam upućuje poziv zapisan u Psalmu 34:11, i kako ovaj redak pokazuje da je božanski strah nešto čemu se moramo naučiti?

⁶ Umoljavajući poziv da se učimo strahu Jehovinom upućen nam je u 34. Psalmu. To je Davidov psalam. A koga je predočavao David? Nikog drugog nego Gospodina Isusa Krista. Proročanstvo koje je apostol Ivan osobito primijenio na Isusa zapisano je u 20. retku tog psalma (Ivan 19:36). U današnje je vrijeme Isus taj koji upućuje poziv poput onog iz 11. retka: “Hodite, djeco, poslušajte me; naučiću vas strahu Gospodinovu.” To jasno pokazuje da je božanski strah nešto čemu se možemo naučiti, a Isus Krist je izvanredno osposobljen da nas poučava. Zašto?

 7. Zašto je naročito Isus taj od koga se možemo naučiti božanskom strahu?

⁷ Isus Krist zna koliko je božanski strah važan. U Jevrejima 5:7 kaže se o Njemu: “On u dane tijela svojega moljenja i molitve k onome koji ga može izbaviti od smrti s vikom velikom i sa suzama prinošaše, i bi utješen po svojoj pobožnosti [“zbog svog božanskog straha”, NW].” Takav božanski strah bio je svojstvo koje je Isus pokazao čak i prije nego što se suočio sa smrću na mučeničkom stupu. Sjeti se, u 8. poglavlju Priča Salamunovih, Božji je Sin opisan kao oličenje mudrosti. A u Pričama Salamunovim 9:10 kaže nam se: “Početak je mudrosti strah Gospodinov.” Dakle, taj božanski strah bio je osnovni dio osobnosti Božjeg Sina davno prije nego što je on došao na Zemlju.

 8. Što učimo o strahu Jehovinom u Izaiji 11:2, 3?

⁸ Nadalje, govoreći o Isusu kao Mesijanskom Kralju, Izaija 11:2, 3 navodi: “Na njemu duh Jehovin mora počivati, duh mudrosti i razumijevanja, duh savjeta i jakosti, duh spoznaje i straha Jehovinog; i užitak će mu biti u strahu Jehovinom” (NW). Kako je ovo lijepo izraženo! Strah Jehovin nije neugodan. Pozitivan je i konstruktivan. To je osobina koja će prožeti cijelo područje nad kojim Krist vlada kao Kralj. On sad vlada, a svima koji se sakupljaju kao njegovi podanici, daje poduku o strahu Jehovinom. Kako?

 9. Kako nas Isus Krist poučava strahu Jehovinom, i što nas o njemu želi naučiti?

⁹ Putem naših skupštinskih sastanaka, sastanaka pokrajine i kongresa, Isus nam, kao imenovana Glava skupštine i kao Mesijanski Kralj, pomaže jasno razumjeti što je božanski strah i zašto je tako koristan. Na taj način nastoji produbiti naše cijenjenje prema strahu Jehovinom kako bismo naučili nalaziti užitak u njemu baš kao što ga i on nalazi.

Hoćeš li uložiti napor?

10. Što moramo činiti kad prisustvujemo kršćanskim sastancima ako želimo razumjeti strah Jehovin?

¹⁰ Naravno, samo čitanje Biblije ili posjećivanje sastanaka u Dvorani Kraljevstva ne garantira da ćemo imati božanski strah. Zapazi što trebamo raditi da bismo stvarno razumjeli strah Jehovin. Priče Salamunove 2:1-5 kažu: “Sine moj, ako primiš riječi moje, i zapovijesti moje sahraniš kod sebe, da pazi uho tvoje na mudrost, i prigneš srce svoje k razumu, ako prizoveš mudrost i k razumu podigneš glas svoj, ako ga ustražiš kao srebro, i kao sakriveno blago ako dobro ustražiš, tada ćeš razumjeti strah Gospodinov, i poznanje Božije naći ćeš.” Dakle, kad prisustvujemo sastancima, trebamo pokloniti pažnju onome što se govori, uložiti svesrdan napor da se koncentriramo i da zapamtimo ključne misli, duboko razmišljati o tome kako ono što osjećamo prema Jehovi treba utjecati na naš stav prema danom savjetu — da, trebamo otvoriti svoja srca. Tada ćemo razumjeti strah Jehovin.

11. Što bismo usrdno i često trebali činiti kako bismo razvijali božanski strah?

¹¹ Psalam 86:11 skreće pažnju na daljnji važan činilac, na molitvu. “Pokaži mi, Gospodine, put svoj, i ići ću u istini tvojoj”, molio je psalmist. “Učini neka se mili srcu mojemu bojati se imena tvojega.” Jehova je priznao tu molitvu, jer ju je dao zapisati u Bibliju. Da bismo razvijali božanski strah, i mi se trebamo moliti Jehovi za njegovu pomoć, a izvući ćemo korist ako se usrdno i često molimo (Luka 18:1-8).

Uključeno je tvoje srce

12. Zašto se posebna pažnja mora pokloniti srcu, i što to uključuje?

¹² Postoji još nešto što trebamo zapaziti u Psalmu 86:11. Psalmist se nije molio samo za neko intelektualno razumijevanje straha Božjega. On spominje svoje srce. Razvijanje božanskog straha uključuje simbolično srce, koje zahtijeva posebnu pažnju jer je to unutarnja osoba koja se očituje u svim našim životnim aktivnostima te uključuje naše misli, naše stavove, naše želje, naše motive, naše ciljeve.

13. (a) Što može pokazati da je nečije srce podijeljeno? (b) Kojem bismo cilju trebali težiti dok razvijamo božanski strah?

¹³ Biblija nas upozorava da nečije srce može biti podijeljeno. Ono može biti prijevarno Psalam 12:2; Jeremija 17:9). Može nas motivirati da sudjelujemo u korisnim aktivnostima — posjećivanju skupštinskih sastanaka i odlaženju u službu propovijedanja — ali ono isto tako može voljeti neke oblike svjetovnog načina života. To nas može kočiti u tome da zaista cijelom dušom unapređujemo interese Kraljevstva. Onda nas prijevarno srce može pokušati uvjeriti da, na kraju krajeva, radimo isto toliko koliko rade i mnogi drugi. Ili možda u školi ili na radnom mjestu, na naše srce može utjecati strah od čovjeka. Zbog toga se u takvim sredinama možda ustručavamo identificirati kao Jehovini svjedoci i možda čak radimo stvari koje nisu primjerene kršćanima. Međutim, kasnije nas naša savjest muči. Mi ne želimo biti takve osobe. Stoga se, kao i psalmist, molimo Jehovi: “Učini neka se mili srcu mojemu bojati se imena tvojega.” Želimo da cijela unutarnja osoba, koja se očituje u svim našim životnim postupcima, pruža dokaz da se ‘bojimo Boga i da držimo njegove zapovijedi’ (Propovjednik 12:13).

14, 15. (a) Što je Jehova obećao dati svom narodu kad je prorekao povratak Izraela iz babilonskog zarobljeništva? (b) Što je Jehova učinio kako bi usadio strah Božji u srca svog naroda? (c) Zašto je Izrael skrenuo s Jehovinih puteva?

¹⁴ Jehova je obećao da će svom narodu dati takvo srce koje se boji Boga. Prorekao je povratak Izraela i rekao, kao što čitamo u Jeremiji 32:37-39: “Dovešću ih opet na ovo mjesto i učiniti da nastavaju bez straha. I biće mi narod i ja ću im biti Bog. I daću im jedno srce i jedan put da bi me se bojali vazda na dobro svoje i sinova svojih nakon njih.” U 40. retku, Bog potvrđuje svoje obećanje: “I daću im strah svoj u srce da ne odstupe od mene.” Godine 537. pr. n. e., Jehova ih je stvarno vratio u Jeruzalem kao što je i obećao. Ali što je s preostalim dijelom tog obećanja — da će im dati ‘jedno srce kako bi ga se uvijek bojali’? Zašto je drevna nacija Izrael odstupila od Jehove nakon što ju je on doveo natrag iz Babilona, tako da je 70. n. e. njihov hram razoren i nikad više izgrađen?

¹⁵ To se nije dogodilo zbog nekog Jehovinog propusta. Jehova je, dakako poduzeo korake da dâ božanski strah u srca svog naroda. Milosrđem koje je pokazao izbavivši ih iz Babilona i vrativši ih u njihovu domovinu dao im je obilje razloga da imaju duboko poštovanje prema njemu. Bog je sve to potvrdio podsjetnicima, savjetom i ukorom preko proroka Ageja, Zaharije i Malahije; preko Ezdre koji je k njima poslan kao učitelj; preko namjesnika Nehemije te preko samog Božjeg Sina. Ponekad je narod slušao. Slušali su kad su na poticaj Ageja i Zaharije ponovno izgradili Jehovin hram i kad su u danima Ezdre otpustili tuđinke (Ezdra 5:1, 2; 10:1-4). Ali češće nisu poslušali. Nisu dosljedno poklanjali pažnju; nisu ostali prijemljivi za savjet; svoja srca nisu ostavili otvorenima. Izraelci nisu razvijali božanski strah i on zbog toga nije bio snažna motivirajuća sila u njihovom životu (Malahija 1:6; Matej 15:7, 8).

16. U čija je srca Jehova usadio božanski strah?

¹⁶ Ipak, Jehovino obećanje da će u srca svog naroda dati božanski strah nije ostalo neispunjeno. On je s duhovnim Izraelom, onim kršćanima kojima je u izgled stavio nebesku nadu, sklopio novi savez (Jeremija 31:33; Galaćanima 6:16). Godine 1919. Bog ih je izbavio iz zarobljeništva Babilona Velikog, svjetskog carstva krive religije. U njihova je srca čvrsto usadio strah pred njim. To je njima kao i pripadnicima ‘velikog mnoštva’, koji gaje nadu u život kao zemaljski podanici Kraljevstva, donijelo bogate koristi (Jeremija 32:39; Otkrivenje 7:9). Strah Jehovin došao je i u njihova srca!

Kako se božanski strah usađuje u naša srca

17. Kako je Jehova u naša srca usadio božanski strah?

¹⁷ Kako je Jehova ovaj božanski strah usadio u naša srca? Djelovanjem svog duha. A koji proizvod djelovanja svetog duha imamo? Bibliju, Božju nadahnutu Riječ (2. Timoteju 3:16, 17). Onim što je učinio u prošlosti, svojim sadašnjim postupcima sa svojim slugama kojima ispunjava svoju proročansku Riječ i proročanstvima o stvarima koje trebaju doći, Jehova pruža osnovan razlog za sve nas da razvijamo božanski strah (Jozua 24:2-15; Jevrejima 10:30, 31).

18, 19. Kako nam kongresi, sastanci pokrajine i skupštinski sastanci pomažu zadobiti božanski strah?

¹⁸ Vrijedno je zapaziti da je Jehova, kako se izvještava u 5. Mojsijevoj 4:10, rekao Mojsiju: “Saberi mi narod da im kažem riječi svoje, kojima će se naučiti da me se boje dok su živi na zemlji, i da uče tome i sinove svoje.” Slično je i danas, Jehova je načinio obilne pripreme kako bi pomogao svom narodu da ga se nauči bojati. Na našim kongresima, sastancima pokrajine i skupštinskim sastancima, razmatramo dokaze Jehovine ljubazne dobrohotnosti i njegove dobrote. To smo radili dok smo proučavali knjigu Najveći čovjek koji je ikad živio. Kako je taj studij utjecao na tebe i tvoj stav prema Jehovi? Nije li upoznavanje različitih aspekata veličanstvene osobnosti našeg nebeskog Oca koji nalaze svoj odraz u njegovom Sinu ojačalo tvoju želju da nikada ne izazoveš Božje negodovanje? (Kološanima 1:15).

¹⁹ Na našim sastancima proučavamo i izvještaje o tome kako je Jehova u prošlim vremenima izbavljao svoj narod (2. Samuelova 7:23). Dok proučavamo biblijsku knjigu Otkrivenje — blizu je veličanstveni vrhunac!, učimo o proročanskim vizijama koje su se već ispunile u ovom 20. stoljeću i o događajima koji ulijevaju strahopoštovanje a koji se tek trebaju dogoditi. S obzirom na sva takva djela Božja, Psalam 66:5 navodi: “Dođite i vidite djelatnosti Božje. Njegovo postupanje sa sinovima ljudskim ulijeva strahopoštovanje” (NW). Da, kad se na njih ispravno gleda ova djela Božja usađuju u naša srca strah Jehovin, duboko poštovanje. Na takav način možemo razumjeti kako Jehova Bog ispunjava svoje obećanje: “Daću im strah svoj u srce da ne odstupe od mene” (Jeremija 32:40).

20. Što trebamo mi učiniti kako bi se božanski strah duboko usadio u naša srca?

²⁰ Međutim, očito je da božanski strah neće biti u našim srcima ako se mi ne naprežemo. Rezultati ne dolaze automatski. Jehova čini svoj dio. Mi moramo, time što razvijamo božanski strah, učiniti svoj dio (5. Mojsijeva 5:29). Prirodni je Izrael propustio to učiniti. Ali s pouzdanjem u Jehovu, duhovni Izraelci i njihovi drugovi već doživljavaju mnoge od koristi koje dobivaju oni koji se boje Boga. Neke od tih koristi razmotrit ćemo u sljedećem članku.

Strah od pravog Boga donosi koristi

“Ja sam Gospodin Bog tvoj koji te učim da bi napredovao [“da koristiš sebi”, “NW”], vodim te putem kojim treba da ideš” (IZAIJA 48:17).

 1. Kakve su nevolje mogle biti spriječene razvijanjem božanskog straha?

DA JE Adam razvijao božanski strah, on ga je mogao spriječiti da ne počini grijeh kojim je sebi nanio vječnu smrt i svom potomstvu tisuće godina teških patnji. Da se drevna izraelska nacija obazirala na Jehovin savjet da ga se boji i da ga ljubi ne bi bila odvedena u babilonsko zarobljeništvo, niti bi prezirno odbacila Božjeg Sina i postala krivom za prolijevanje njegove krvi. Kad bi se današnji svijet bojao Boga, ne bi bilo korupcije u vladinim ili poslovnim krugovima, ne bi bilo ni zločina, ni rata (Priče Salamunove 3:7).

 2. Zašto bismo usprkos stanju u svijetu oko nas trebali razvijati strah Jehovin?

² Međutim, bez obzira na to što svijet oko nas čini, mi kao pojedinci, kao obitelji i kao skupštine Jehovinih slugu možemo izvući korist iz razvijanja straha od pravog Boga. To je u skladu s opomenom koju je Mojsije uputio izraelskoj naciji: “Šta ište od tebe Gospodin Bog tvoj, osim da se bojiš Gospodina Boga svojega, da hodiš po svijem putovima njegovijem i da ga ljubiš i služiš Gospodinu Bogu svojemu iz svega srca svojega i iz sve duše svoje, držeći zapovijesti Gospodinove (...) da bi ti bilo dobro?” (5. Mojsijeva 10:12, 13). Koje su neke od koristi koje imamo kad se bojimo Jehove, pravog Boga?

Mudrost — dragocjenija od zlata

 3. (a) Koja je najistaknutija korist koju možemo dobiti? (b) Što znače riječi iz Psalma 111:10?

³ Najistaknutija je korist prava mudrost. Psalam 111:10 izjavljuje: “Početak je mudrosti strah Gospodinov.” Što to znači? Mudrost je sposobnost uspješnog korištenja spoznaje pri rješavanju problema, odvraćanju opasnosti i postizanju određenih ciljeva. Ona uključuje zdravo prosuđivanje. Početak, prvenstveni dio, osnova takve mudrosti, jest strah Jehovin. Zašto? Jer je sve stvoreno djelo njegovih ruku. Ovisno je o njemu. On je čovječanstvo obdario slobodnom voljom, ali ne i sposobnošću da bez njegovog vodstva uspješno upravlja svojim koracima (Jozua 24:15; Jeremija 10:23). Samo ako shvatimo ove osnovne činjenice o životu i živimo u skladu s njima možemo imati trajan uspjeh. Ako nam naša spoznaja o Jehovi pruža nepokolebljivo uvjerenje da će Božja volja sigurno uspjeti i da su njegovo obećanje i njegova sposobnost da nagradi vjernost pouzdani, tada će nas božanski strah motivirati da postupamo mudro (Priče Salamunove 3:21-26; Jevrejima 11:6).

 4, 5. (a) Zašto jedan mladi čovjek fakultetskim obrazovanjem nije stekao pravu mudrost? (b) Kako su taj čovjek i njegova supruga kasnije stekli pravu mudrost, i kako je to promijenilo njihov život?

⁴ Razmotri jedan primjer. Prije nekoliko desetljeća, jedan je mladi čovjek studirao na Sveučilištu Saskatchewan u Kanadi. U nastavnom je planu bila i biologija, te je poučavan evoluciji. Nakon diplomiranja, specijalizirao se u atomskoj fizici, dobivši stipendiju za nastavak studija na torontskom sveučilištu. Dok je studirao, vidio je čudesne dokaze reda i konstrukcije u atomskim strukturama. Ali nije dobivao nikakve odgovore na pitanja: Tko je sve to konstruirao? Kada? I zašto? Da li bi, bez odgovora na takva pitanja, uopće mogao mudro upotrijebiti svoje znanje u svijetu koji je tada bio u ratu? Što bi ga vodilo? Nacionalizam? Želja za materijalističkim koristima? Zaista, da li je stekao pravu mudrost?

⁵ Nedugo nakon diplomiranja, taj mladi čovjek i njegova supruga počeli su proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima. Iz Božje vlastite Riječi počeli su dobivati odgovore koji su im ranije nedostajali. Upoznali su Stvoritelja, Jehovu Boga. Dok su proučavali o Mojsiju kod Crvenog mora te o Danijelu i njegovim drugovima u Babilonu, naučili su koliko je važno ne bojati se ljudi nego Boga (2. Mojsijeva 14:10-31; Danijel 3:8-30). Takav božanski strah zajedno s pravom ljubavi prema Jehovi počeo ih je motivirati. Ubrzo se njihov kompletan način života izmijenio. Ovaj je mladi čovjek na koncu upoznao Onoga čijih je ruku djelo studirao na biologiji. Počeo je shvaćati naum Onoga odraz čije je mudrosti vidio tokom svog studija fizike. Umjesto da svoje znanje upotrijebi za proizvodnju sredstava za ubijanje svojih bližnjih, i on i njegova supruga željeli su pomoći drugima da ljube Boga i da ljube svoje bližnje. Prihvatili su punovremenu službu kao objavitelji Božjeg Kraljevstva. Kasnije su pohađali Biblijsku školu Gilead Društva Watchtower te su kao misionari poslani na područje.

 6. Kakve ćemo kratkovidne težnje izbjegavati ako posjedujemo mudrost koja je ukorijenjena u strahu Jehovinom, i što ćemo umjesto toga činiti?

⁶ Naravno, ne može svatko biti misionar. Ali svi možemo posjedovati mudrost koja je ukorijenjena u strahu Jehovinom. Ako razvijamo takvu mudrost, nećemo željno upijati filozofije ljudi koji ustvari samo nagađaju što je zapravo život. Posvetit ćemo se proučavanju Biblije, koja je nadahnuta od Izvora života, Jehove Boga, onoga koji nam može dati vječni život (Psalam 36:9; Kološanima 2:8). Umjesto da postanemo robovi komercijalnog sistema koji i sam tetura na rubu propasti, uvažit ćemo Jehovin savjet da budemo zadovoljni hranom i odjećom, dok svoj odnos s Bogom stavljamo na prvo mjesto u životu (1. Timoteju 6:8-12). Umjesto da postupamo tako kao da naša budućnost ovisi o tome da smo dobro situirani u ovom svijetu, vjerovat ćemo Jehovinoj riječi kad nam kaže da svijet prolazi a i njegova želja, ali onaj koji tvori volju Božju ostaje do vijeka (1. Ivanova 2:17).

 7. (a) Kako nam Priče Salamunove 16:16 pomažu imati uravnotežen osjećaj za vrijednosti? (b) Kakve nagrade dobivamo kad Božju volju učinimo žarištem svog života?

⁷ Priče Salamunove 16:16 hrabre nas istinito izjavljujući: “Koliko je bolje teći mudrost [mudrost koja započinje strahom Jehovinim] nego zlato! i teći razum [“razumijevanje”, NW] koliko je ljepše nego srebro!” Takva će nas mudrost i razumijevanje poticati da vršenje Božje volje učinimo žarištem svog života. A kakvo je djelo Bog povjerio svojim Svjedocima za ovo razdoblje ljudske povijesti? Propovijedanje o njegovom Kraljevstvu i pomaganje osobama iskrena srca da postanu pravi učenici Isusa Krista (Matej 24:14; 28:19, 20). To djelo donosi nagrade pravog zadovoljstva i puno sreće. Dakle, Biblija s dobrim razlogom kaže: “Blago čovjeku koji nadje mudrost” (Priče Salamunove 3:13).

Zaštita protiv neispravnog postupanja

 8. (a) Navedi drugu korist koja proizlazi iz toga da se bojimo Boga? (b) Od kakvog smo zla zaštićeni? (c) Kako božanski strah postaje snažnom motivirajućom silom?

⁸ Druga je korist od straha Božjega što smo tako zaštićeni od činjenja onoga što je zlo. Oni koji duboko poštuju Boga ne odlučuju sami što je za njih dobro a što zlo. Oni ne smatraju zlim ono za što Bog kaže da je dobro, niti smatraju da su stvari za koje Bog kaže da su zle dobre (Psalam 37:1, 27; Izaija 5:20, 21). Osim toga, osoba koja je motivirana božanskim strahom ne zadovoljava se jednostavno time što zna koje stvari Jehova smatra dobrima a koje zlima. Takva osoba voli ono što Jehova voli, a mrzi ono što Jehova mrzi. To ima za posljedicu da postupa u skladu s Božjim mjerilima. Prema tome, kao što se navodi u Pričama Salamunovim 16:6, “strahom Gospodinovim uklanja se čovjek oda zla”. Takav božanski strah postaje snažnom motivirajućom silom za postizanje onoga što osoba vlastitom snagom možda ne bi mogla postići.

 9. Kako je snažna želja da ne izazove Božje negodovanje utjecala na odluku jedne gospođe u Meksiku, i kakav je bio ishod?

⁹ Čak ako se kod nekoga božanski strah tek počinje razvijati, on može dotičnoga ojačati kako ne bi učinio nešto zbog čega bi mogao žaliti do kraja svog života. Naprimjer, neka trudnica u Meksiku upitala je jednu Jehovinu svjedokinju o abortusu. Svjedokinja je gospođi pročitala nekoliko biblijskih redaka i zatim objasnila: “Stvoritelju je život vrlo važan, čak i život onih koji se još nisu rodili” (2. Mojsijeva 21:22, 23; Psalam 139:13-16). Klinički su pregledi dali naslutiti da bi beba mogla biti abnormalna. Ali sada, potaknuta onim što je saznala iz Božje riječi, gospođa je odlučila roditi svoju bebu. Njen ju je liječnik odbio ponovno primiti, a suprug je prijetio da će je napustiti, ali ona je bila čvrsta. S vremenom je rodila djevojčicu — normalnu, zdravu i prekrasnu. Potaknuta zahvalnošću, potražila je Svjedoke i oni su s njom počeli proučavati Božju riječ. U roku od godinu dana ona i njen suprug krstili su se. Na jednom oblasnom kongresu nekoliko godina kasnije, bili su presretni kad su ponovno sreli onu prvu Svjedokinju i upoznali je sa svojom ljupkom četverogodišnjom kćerkom. Dolično poštovanje prema Bogu i silna želja da se ne izazove njegovo negodovanje sigurno vrše snažan utjecaj u nečijem životu.

10. Kakvih se oblika neispravnog postupanja mogu osloboditi ljudi ojačani božanskim strahom?

¹⁰ Božanski strah jača nas da se suprotstavimo širokom spektru neispravnog postupanja (2. Korinćanima 7:1). Kada je ispravno razvijen, božanski strah može nekome pomoći učiniti kraj tajnim grijesima, za koje zna samo on i Jehova. Može mu pomoći osloboditi se ropstva zloupotrebe alkohola ili droge. Nekadašnji ovisnik o drogi u Južnoafričkoj Republici objašnjava: “Dok sam usvajao spoznaju o Bogu, razvijao sam i strah da ga ne povrijedim ili da ne izazovem njegovo negodovanje. Znao sam da me promatra i želio sam biti priznat u njegovim očima. To me potaknulo da uništim svu drogu koju sam posjedovao, bacivši je u zahod.” Božanski je strah na slične načine pomogao još mnogim tisućama (Priče Salamunove 5:21; 15:3).

Zaštita od drhtanja pred ljudima

11. Od kakve nas uobičajene zamke može sačuvati zdrav strah Jehovin?

¹¹ Zdrav strah Božji čuva nas i od straha pred ljudima. Većina ljudi manje ili više osjeća djelovanje straha pred ljudima. Čak su se i apostoli Isusa Krista odrekli njega i pobjegli kad su ga u Getsemanskom vrtu uhapsili vojnici. Kasnije, u dvorištu prvosvećenika, izbačen iz ravnoteže i obuzet strahom, Petar je porekao da je jedan od Isusovih učenika pa čak i da ga poznaje (Marko 14:48-50, 66-72; Ivan 18:15-27). Ali apostolima je pružena pomoć da ponovno zadobiju duhovnu ravnotežu. S druge strane, u danima kralja Joakima, Urija sin Semejev bio je tako obuzet strahom da je napustio svoju službu Jehovinog proroka i pobjegao iz zemlje, samo da bi ipak bio uhapšen i ubijen (Jeremija 26:20-23).

12. (a) Na kakvu zaštitu od straha pred ljudima ukazuju Priče Salamunove 29:25? (b) Kako se razvija pouzdanje u Boga?

¹² Što može nekome pomoći nadvladati strah pred ljudima? Nakon upozorenja da je “drhtanje pred ljudima (...) ono što postavlja zamku”, Priče Salamunove 29:25 nastavljaju: “Tko se uzda u Jehovu bit će zaštićen” (NW). Pouzdanje u Jehovu je ključ. Takvo se pouzdanje temelji na spoznaji i iskustvu. Proučavajući njegovu Riječ, vidimo dokaz ispravnosti Jehovinih puteva. Upoznajemo se s događajima koji pokazuju njegovu pouzdanost, sigurnost njegovih obećanja (uključujući ono o uskrsnuću), njegovu ljubav i svemoćnu silu. Kad onda postupamo u skladu s tom spoznajom, čineći stvari koje Jehova zapovijeda i odlučno izbjegavajući ono na što nas upozorava, počinjemo iz prve ruke osjećati njegovu brigu punu ljubavi i njegovu pouzdanost. Osobno vidimo dokaz djelovanja njegove sile s ciljem da bi izvršio svoju volju. Naše pouzdanje u njega raste, a s njim i naša ljubav prema njemu i naša iskrena želja da ne izazovemo njegovo negodovanje. Takvo je pouzdanje izgrađeno na čvrstom temelju. Ono služi kao bedem protiv straha pred ljudima.

13. Kako nam božanski strah može pomoći na svjetovnom poslu, kod kuće i u školi?

¹³ Naše pouzdanje u Jehovu, zajedno s božanskim strahom, učinit će nas odlučnima da učinimo ono što je ispravno ako nam poslodavac prijeti otkazom zbog toga što odbijamo sudjelovati u nepoštenim načinima poslovanja. (Usporedi Mihej 6:11, 12.) Takav božanski strah omogućava mnogim tisućama kršćana istrajati u pravom obožavanju unatoč protivljenju od nevjerujućih članova obitelji. On i mladima koji pohađaju školu pruža hrabrost da se identificiraju kao Jehovini svjedoci i jača ih da se nose s ismijavanjem od strane školskih drugova koji se rugaju biblijskim mjerilima. Tako je jedna mlada Svjedokinja rekla: “Zaista nije bitno što oni misle. Važno je što Jehova misli.”

14. Kako Jehovini sluge mogu izaći kao pobjednici čak i kad im je ugrožen život?

¹⁴ To isto uvjerenje jača prave kršćane da se čvrsto drže Jehovinih puteva čak i kad im je ugrožen život. Oni znaju da moraju računati s progonstvom od svijeta. Svjesni su da su apostoli bili bičevani i da su zli ljudi udarali i ubili samog Isusa (Marko 14:65; 15:15-39; Djela apostolska 5:40; usporedi Danijel 3:16-18). Ali Jehovini su sluge potpuno uvjereni da im on može dati snagu kako bi ustrajali; oni znaju da uz Božju pomoć mogu izaći kao pobjednici; znaju da će Jehova sasvim sigurno nagraditi one koji su vjerni — ako je potrebno čak i uskrsnućem u život u njegovom novom svijetu. Njihova ljubav prema Bogu zajedno s božanskim strahom snažno ih motivira da izbjegavaju učiniti išta što bi izazvalo njegovo negodovanje.

15. Što je Jehovinim svjedocima omogućilo sačuvati svoju besprijekornost u nacističkim koncentracionim logorima?

¹⁵ Ova je motivacija Jehovinim svjedocima omogućila da se hrabro suoče sa strahotama koncentracionih logora tijekom 1930-ih i 1940-ih. Uzeli su k srcu Isusov savjet zapisan u Luki 12:4, 5: “Ali vam kažem, prijateljima svojijem: ne bojte se od onijeh koji ubijaju tijelo i po tom ne mogu ništa više učiniti. Nego ću vam kazati koga da se bojite: bojte se onoga koji ima vlast pošto ubije baciti u pakao [“u gehenu”, NW]; da, kažem vam, onoga se bojte.” Tako je Gustav Auschner, Svjedok koji je bio u koncentracionom logoru u Sachsenhausenu, kasnije napisao: ‘SS je ustrijelio Augusta Dickmanna i prijetio da će ustrijeliti i nas ostale ako ne potpišemo dokument kojim bismo se odrekli svoje vjere. Nitko od nas nije potpisao. Više smo se bojali toga da ne izazovemo Jehovino negodovanje nego njihovih metaka.’ Strah pred ljudima vodi do kompromisa, ali strah od Boga pruža odlučnost učiniti ono što je ispravno.

Sačuvanje života

16. Što je Noi iz desetljeća u desetljeće sve do potopa omogućilo da ispravno postupa, i kakav je bio ishod za njega i njegove ukućane?

¹⁶ Noa je živio u posljednjim danima pretpotopnog svijeta. Jehova je zbog čovjekove zloće odlučio uništiti tadašnji zli svijet. Ipak, Noa je u međuvremenu živio u onom svijetu koji je bio pun nasilja, teškog nemorala i ravnodušnosti prema božanskoj volji. Usprkos Noinom propovijedanju o pravednosti, oni “ne osjetiše dok ne dodje potop i odnese sve” (Matej 24:39). No Noa se nije dao odvratiti od djela koje je Bog postavio pred njega. On “učini, kako mu zapovjedi Bog, sve onako učini” (1. Mojsijeva 6:22). Što je Noi omogućilo da iz godine u godinu, sve do potopa, ispravno postupa? Poslanica Jevrejima 11:7 odgovara: “Vjerom Noje primivši zapovijest i pobojavši se [‘pokazao je božanski strah’, NW] onoga šta još ne vidje.” To je imalo za posljedicu da su on i njegova žena te njegovi sinovi i njihove žene bili sačuvani kroz potop.

17. (a) Što trebamo činiti bez obzira na to što čine drugi ljudi? (b) Zašto su oni koji se boje Jehove uistinu sretni ljudi?

¹⁷ Mi živimo u vremenu koje u mnogo čemu sliči Noinim danima (Luka 17:26, 27). Opet se daje upozorenje. U Otkrivenju 14:6, 7 govori se o anđelu koji leti posred neba i potiče ljude svih nacija i plemena i jezika da se ‘boje Boga, i podaju mu slavu’. Bez obzira na to što svijet oko tebe čini, obrati pažnju ovim riječima i zatim uputi ovaj poziv i drugima. Poput Noe, postupi u vjeri i pokaži božanski strah. Takvo postupanje može dovesti do sačuvanja tvog života i života mnogih drugih. Dok razmatramo koristi koje uživaju oni koji se boje pravog Boga, možemo se samo složiti s nadahnutim psalmistom koji je pjevao: “Blago čovjeku koji se boji Gospodina, kome su veoma omiljele zapovijesti njegove” (Psalam 112:1).