Jehova je razuman!

“Mudrost odozgo je (...) razumna” (JAKOV 3:17, NW).

1. Kako su neki prikazali Boga kao nerazumnog, i što ti misliš o takvim gledištima o Bogu?

KAKVOG Boga obožavaš? Vjeruješ li da je to Bog krute, stroge pravde, ozbiljne i ukočene naravi? Mora da je protestantski reformator John Calvin tako vidio Boga. Calvin je tvrdio kako Bog s obzirom na svakog pojedinca ima “vječan i nepromjenljiv plan”, te da za svakoga unaprijed određuje hoće li zauvijek živjeti u sreći ili biti vječno mučen u paklenoj vatri. Zamisli: Ako bi to bilo točno, tada ne bi ništa što bi ti mogao učiniti, ma koliko se trudio, promijenilo Božji dugogodišnji, kruti plan s obzirom na tebe i tvoju budućnost. Bi li se osjećao privučenim k takvom nerazumnom Bogu? (Usporedi Jakov 4:8.)

2, 3. (a) Kako možemo prikazati nerazumnost ljudskih institucija i organizacija? (b) Kako Ezehijelova vizija o Jehovinim nebeskim kolima otkriva Njegovu prilagodljivost?

² Kako nam je samo odlanulo kad smo saznali da je Bog Biblije izuzetno razuman! Nije Bog, već su ljudi ti koji su skloni tome da budu ukočeni i kruti, ograničeni vlastitim nesavršenostima. Ljudske organizacije mogu biti trome poput teretnih vlakova. Kad se ogromni teretni vlak kreće prema zapreci na pruzi, okretanje je nemoguće, a ni zaustavljanje nije mnogo lakše. Neki vlakovi imaju takvu inerciju da nakon što se aktiviraju kočnice trebaju više od jednog kilometra da bi se zaustavili! Slično tome, gigantski tanker nakon što se isključe motori plovi možda još 8 kilometara. Čak ako se motori i prebace na vožnju unatrag, brod može ploviti još daljnja 3 kilometra! No razmotri sada vozilo koje ulijeva daleko više strahopoštovanja od ova dva, vozilo koje predstavlja Božju organizaciju.

³ Prije više od 2 600 godina, Jehova je proroku Ezehijelu dao viziju u kojoj je prikazao Svoju nebesku organizaciju duhovnih stvorenja. Bila su to kola razmjera koji ulijevaju strahopoštovanje; to je bilo Jehovino vlastito “vozilo” koje je uvijek pod njegovom kontrolom. Vrlo zanimljiv bio je način na koji su se kola kretala. Ogromni točkovi bili su četverostrani i puni očiju tako da su mogli svagdje gledati te smjesta promijeniti smjer, bez zaustavljanja ili okretanja. I to se ogromno vozilo nije moralo tromo kretati poput gigantskog tankera ili teretnog vlaka. Moglo se kretati munjevitom brzinom, pa čak i skretati pod pravim kutem! (Ezehijel 1:1, 14-28). Jehova se toliko razlikuje od boga kojeg je propovijedao Calvin koliko se njegova kola razlikuju od nezgrapnih strojeva koje su napravili ljudi. On je savršeno prilagodljiv. Uvažavanje tog aspekta Jehovine osobnosti trebalo bi nam pomoći ostati prilagodljivima i izbjegavati zamku nerazumnosti!

Jehova — najprilagodljivije biće u univerzumu

4. (a) Na koji način sâmo Jehovino ime otkriva da je on Bog koji se prilagođava? (b) Koje su neke od titula koje se odnose na Jehovu Boga, i zašto su prikladne?

⁴ Sâmo Jehovino ime ukazuje na njegovu prilagodljivost. Ime “Jehova” doslovno znači “on prouzročuje da postaje”. To očito znači da Jehova prouzročuje da on sam postane Izvršitelj svih svojih obećanja. Kad je Mojsije Boga upitao za njegovo ime, Jehova je ovako opisao značenje tog imena: “Pokazat ću se da jesam ono čime ću se pokazati da jesam” (2. Mojsijeva 3:14, NW). Rotherhamov prijevod umjesno glasi: “Postat ću što god želim.” Jehova se pokazuje da jest, ili da odlučuje postati, sve što je potrebno kako bi ispunio svoje pravedne naume i obećanja. Zbog toga nosi impresivan niz titula, kao naprimjer Stvoritelj, Otac, Suvereni Gospodin, Pastir, Jehova nad vojskama, Slušač molitve, Sudac, Veliki Podučavatelj, Otkupitelj. On je sam prouzročio da postane sve to, i još više, kako bi izvršio svoje naume pune ljubavi (Izaija 8:13; 30:20; 40:28; 41:14; Psalam 23:1; 65:2; 73:28; 89:26; Sudije 11:27; vidi i New World Translation, dodatak 1J).

5. Zašto ne bismo trebali zaključiti da Jehovina prilagodljivost podrazumijeva da se mijenja njegova narav ili njegova mjerila?

⁵ Znači li to, dakle, da se Božja narav ili mjerila mijenjaju? Ne; kao što pokazuje Jakov 1:17, u njega “nema promjenjivanja ni mijenjanja vidjela i mraka”. Radi li se ovdje o proturječju? Nipošto. Naprimjer, koji roditelj pun ljubavi ne mijenja uloge u korist djece? U toku jednog jedinog dana roditelj može biti i savjetnik, i kuhar, i domaćica, i učitelj, i provoditelj stege, i prijatelj, i mehaničar, i bolničar — popis bi se mogao beskonačno nastaviti. Roditelj prilikom preuzimanja ovih uloga ne mijenja svoju osobnost; on ili ona jednostavno se prilagode aktualnim potrebama. To čini i Jehova, samo u daleko većoj mjeri. Nema granice tome što on može prouzročiti da postane kako bi koristio svojim stvorenjima. Dubina njegove mudrosti uistinu je zapanjujuća! (Rimljanima 11:33).

Razumnost, obilježje božanske mudrosti

6. Koje je doslovno značenje grčke riječi koju je upotrijebio Jakov kad je opisao božansku mudrost, i koji ona smisao još izražava?

⁶ Učenik Jakov upotrijebio je zanimljivu riječ kako bi opisao mudrost tog nadasve prilagodljivog Boga. Napisao je: “Mudrost odozgo je (...) razumna” (Jakov 3:17, NW). Grčka se riječ (epieikés) koju je na ovom mjestu upotrijebio teško prevodi. Prevodioci su koristili riječi kao naprimjer “krotka”, “blaga”, “milostiva” i “pokorna”. New World Translation prevodi je s “razumna”, uz fusnotu koja pokazuje da je njeno doslovno značenje “popustljiva”.a Riječ također izražava smisao da se ne inzistira na slovu zakona, da se ne bude neopravdano strog ili krut. Izučavatelj William Barclay komentira u New Testament Words: “Osnovna i temeljna stvar s obzirom na izraz epieikeia jest to da vuče svoj korijen od Boga. Gdje bismo mi bili kad bi Bog inzistirao na svojim pravima, kad bi na nas primjenjivao samo kruta mjerila zakona? Bog je izvrstan primjer nekoga tko je epieikēs i tko se prema drugima ponaša s epieikeiom.”

7. Kako je Jehova ispoljio razumnost u Edenskom vrtu?

⁷ Razmotri vrijeme kad se čovječanstvo pobunilo protiv Jehovine suverenosti. Kako bi za Boga samo bilo jednostavno pogubiti ona tri nezahvalna buntovnika — Adama, Evu i Sotonu! Koliko si je samo boli u srcu pritom mogao uštedjeti! I tko bi mu mogao prigovoriti da nije imao pravo zahtijevati tako strogu pravdu? Ipak, Jehova svoju nebesku kolima sličnu organizaciju nikad nije ograničio nekim krutim, neprilagodljivim mjerilom pravde. Zato ova kola nisu neumoljivo pregazila ljudsku obitelj i sve nade u sretnu budućnost čovječanstva. Naprotiv, Jehova je svojim kolima manevrirao munjevitom brzinom. Odmah nakon pobune, Jehova Bog je zacrtao dalekosežan naum koji je svim Adamovim potomcima nudio milosrđe i nadu (1. Mojsijeva 3:15).

8. (a) Koja suprotnost postoji između pogrešnog gledišta nazovikršćanstva o razumnosti i Jehovine istinske razumnosti? (b) Zašto možemo reći da to što je Jehova razuman ne znači da bi on u pogledu božanskih načela mogao učiniti kompromis?

⁸ Međutim, Jehovina razumnost ne znači da bi on u pogledu božanskih načela mogao učiniti kompromis. Današnje crkve nazovikršćanstva možda misle da su razumne kad zatvaraju oči pred nemoralom samo zato da bi se ulagivale svojim svojeglavim stadima. (Usporedi 2. Timoteju 4:3.) Jehova nikad ne krši vlastite zakone, niti čini kompromis u pogledu svojih načela. Umjesto toga, spreman je biti popustljiv, prilagoditi se okolnostima, tako da se ta načela mogu primijeniti na ispravan i milosrdan način. On uvijek vodi računa o tome da svoje vršenje pravde i moći uravnoteži ljubavlju i razumnom mudrošću. Razmotrimo tri načina na koje Jehova pokazuje svoju razumnost.

‘Rado prašta’

9, 10. (a) Koju vezu ima spremnost ‘praštanja’ s razumnošću? (b) Kako se David okoristio time što Jehova rado prašta, i zašto?

⁹ David je napisao: “Jer ti si, Gospode, dobar i rado praštaš, pun si ljubavi prema svima koji te zazivaju” (Psalam 86:5, St). Kad su se Hebrejska pisma prevodila na grčki, riječ sa značenjem ‘rado prašta’ prevedena je epieikés, odnosno “razuman”. Zaista, biti spreman opraštati i pokazivati milosrđe možda je ključni način na koji se može pokazati razumnost.

¹⁰ Sam David bio je itekako svjestan koliko je Jehova u tom pogledu razuman. Kad je David počinio preljub s Betsabejom i pobrinuo se da njen muž bude ubijen, i on i Betsabeja bili su podložni smrtnoj kazni (5. Mojsijeva 22:22; 2. Samuelova 11:2-27). Da su kruti ljudski suci sudili u tom slučaju, vjerojatno bi oboje izgubili život. No Jehova je pokazao razumnost (epieikés) koja, kako to izražava Vine’s Expository Dictionary of Biblical Words (Vineov rječnik tumačenja biblijskih riječi), “pokazuje obzir koji ‘humano i razumno [razmatra] činjenice slučaja’”. Činjenice koje su utjecale na Jehovinu milosrdnu odluku vjerojatno su uključivale iskreno kajanje prijestupnika i milosrđe koje je sam David prethodno pokazivao u korist drugih (1. Samuelova 24:5-7; 25:32-35; 26:7-11; Matej 5:7; Jakov 2:13). Međutim, u skladu s Jehovinim opisom samoga sebe u 2. Mojsijevoj 34:4-7, razumno je bilo da Jehova ukori Davida. On je poslao proroka Natana k Davidu sa strogom porukom, kako bi Davidu objasnio činjenicu da je prezreo riječ Jehovinu. David se kajao i zato nije morao umrijeti zbog svog grijeha (2. Samuelova 12:1-14).

11. Kako je Jehova pokazao da rado prašta u slučaju Manasije?

¹¹ Primjer judejskog kralja Manasije još je značajniji u tom pogledu, jer Manasija je, za razliku od Davida, dugo vremena bio skroz-naskroz zao. Manasija je unapređivao odvratne religiozne običaje u zemlji, uključujući i ljudske žrtve. Možda je bio odgovoran i za ‘pilanje’ vjernog proroka Izaije (Jevrejima 11:37, St). Kako bi kaznio Manasiju, Jehova je dozvolio da bude kao zarobljenik odveden u Babilon. Međutim, Manasija se u zatvoru pokajao i molio za milosrđe. Odazvavši se na to iskreno kajanje, Jehova je ‘rado oprostio’ — čak i u ovom ekstremnom slučaju (2. Dnevnika 33:9-13).

Mijenja način postupanja kad nastupe nove okolnosti

12, 13. (a) Koja je promjena okolnosti navela Jehovu da promijeni svoj način postupanja u slučaju Ninive? (b) Kako se Jona pokazao manje razumnim od Jehove Boga?

¹² Jehovina se razumnost pokazuje i u njegovoj spremnosti da mijenja način na koji je namjeravao postupiti kad nastupe nove okolnosti. Naprimjer, kad je prorok Jona hodao ulicama drevne Ninive, njegova nadahnuta poruka bila je kratka i jasna: Moćni grad bit će uništen za 40 dana. Međutim, okolnosti su se promijenile — i to dramatično! Ninivljani su se pokajali (Jona, 3. poglavlje).

¹³ Poučno je usporediti kako su Jehova i Jona reagirali na tu promjenu okolnosti. Jehova je zapravo promijenio smjer svojih nebeskih kola. U tom se slučaju prilagodio, prouzročivši da postane praštatelj grijeha umjesto “velik ratnik” (2. Mojsijeva 15:3). Jona je, s druge strane, bio daleko manje elastičan. Umjesto da drži korak s Jehovinim kolima, postupio je više poput prethodno spomenutog teretnog vlaka ili gigantskog tankera. Objavio je osudu, zato je i morala uslijediti osuda! Možda je smatrao da će zbog bilo koje promjene načina postupanja izgubiti ugled u očima Ninivljana. Međutim, Jehova je svom tvrdoglavom proroku strpljivo dao znamenitu pouku iz razumnosti i milosrđa (Jona, 4. poglavlje).

14. Zašto je Jehova promijenio način postupanja s obzirom na svog proroka Ezehijela?

¹⁴ Jehova je i u drugim prilikama promijenio način postupanja — čak ako se i radilo o relativno neznatnim stvarima. Naprimjer, kad je jednom opunomoćio proroka Ezehijela da odglumi proročansku dramu, Jehovine su poduke uključivale nalog da Ezehijel svoju hranu kuha na vatri naloženoj na ljudskom izmetu. To je bilo jednostavno previše za proroka koji je uzviknuo: “Ah Gospodine Gospodine”, te je molio da ga se ne sili učiniti nešto što mu je tako odvratno. Jehova nije odbacio prorokove osjećaje kao nerazborite; umjesto toga, dozvolio je da Ezehijel koristi balegu stoke, što je u mnogim zemljama još i dan-danas uobičajen izvor goriva (Ezehijel 4:12-15).

15. (a) Koji primjeri pokazuju da je Jehova bio spreman saslušati ljude i odgovoriti im? (b) Koju pouku možemo iz toga izvući?

¹⁵ Ne raduje li naše srce kad promatramo poniznost našeg Boga Jehove? (Psalam 18:35). On je daleko uzvišeniji od nas; ipak strpljivo sluša nesavršene ljude i ponekad čak odgovarajuće tome mijenja svoj način postupanja. Abrahamu je dozvolio da ga iscrpno moli u vezi s razorenjem Sodome i Gomore (1. Mojsijeva 18:23-33). I Mojsiju je dozvolio iznijeti primjedbe s obzirom na svoju namjeru da uništi buntovničke Izraelce te da umjesto njih od Mojsija stvori moćnu naciju (2. Mojsijeva 32:7-14; 5. Mojsijeva 9:14, 19; usporedi Amos 7:1-6). Time je pružio savršen primjer svojim ljudskim slugama koji bi trebali pokazati sličnu spremnost poslušati druge ako je to razumno i moguće. (Usporedi Jakov 1:19.)

Razumnost prilikom primjene autoriteta

16. Kako se Jehova razlikuje od mnogih ljudi s obzirom na način na koji primjenjuje svoj autoritet?

¹⁶ Jesi li ikada primijetio da mnogi pojedinci, izgleda, postanu manje razumni kad dobiju veći autoritet? Jehova, naprotiv, ima najviši položaj autoriteta u univerzumu, no on je najbolji primjer razumnosti. Svoj autoritet primjenjuje na nepogrešivo razuman način. Za razliku od mnogih ljudi, Jehova nije nesiguran u pogledu svog autoriteta, i zato se ne osjeća primoranim ljubomorno ga čuvati — kao da bi udjeljivanje određene mjere autoriteta drugima na neki način ugrozilo njegov autoritet. Ustvari, kad je postojalo samo još jedno drugo biće u univerzumu, Jehova je prenio znatnu mjeru autoriteta na njega. Logosa je učinio svojim ‘graditeljem’, dovodeći otada sve stvari u postojanje preko tog ljubljenog Sina (Priče Salamunove 8:22, 29-31, St; Ivan 1:1-3, 14; Kološanima 1:15-17). Kasnije mu je delegirao ‘svaku vlast na nebu i na zemlji’ (Matej 28:18; Ivan 5:22).

17, 18. (a) Zašto je Jehova poslao anđele u Sodomu i Gomoru? (b) Zašto je Jehova zamolio anđele da daju prijedloge kako prevariti Ahaba?

¹⁷ Slično tome, Jehova mnogim svojim stvorenjima povjerava zadatke koje bi mogao bolje obaviti sam. Naprimjer, kad je rekao Abrahamu: “Za to ću sići [u Sodomu i Gomoru] da vidim eda li sve čine kao što vika dodje preda me”, on nije mislio da će osobno otići tamo. Umjesto toga, Jehova je odlučio delegirati autoritet, odredivši anđele da za njega prikupe te informacije. Dao im je autoritet da vode taj istražni zadatak i da mu zatim podnesu izvještaj (1. Mojsijeva 18:1-3, 20-22).

¹⁸ Jednom drugom prilikom, kad je Jehova odlučio izvršiti osudu nad zlim kraljem Ahabom, pozvao je anđele na nebeski skup kako bi dali prijedloge kako “prevariti” tog otpadničkog kralja da pođe u bitku u kojoj će izgubiti život. Zasigurno, Jehova, Izvor sve mudrosti, nije trebao pomoć da bi pronašao najbolji način postupanja! Ipak, počastio je anđele prednošću da predlažu rješenja i autoritetom da postupaju u skladu s onim rješenjem koje je on izabrao (1. Carevima 22:19-22).

19. (a) Zašto Jehova ograničava broj zakona koje donosi? (b) Kako Jehova pokazuje da je razuman s obzirom na to što od nas očekuje?

¹⁹ Jehova ne koristi svoj autoritet kako bi nad drugima vršio prekomjernu vlast. I u tom pogledu pokazuje besprimjernu razumnost. Pažljivo ograničava broj zakona koje donosi i zabranjuje svojim slugama ‘misliti više nego što je napisano’, dodavajući vlastite opterećujuće zakone (1. Korinćanima 4:6; Djela apostolska 15:28; usporedi Matej 23:4). Od svojih stvorenja nikad ne zahtijeva slijepu poslušnost, nego obično pruža dovoljno informacija kako bi ih vodio te im prepušta izbor, obavještavajući ih o koristima poslušnosti i posljedicama neposlušnosti (5. Mojsijeva 30:19, 20). Umjesto da ljude prisiljava na nešto kroz osjećaj krivnje, srama ili straha, on nastoji dostići srce; on želi da mu ljudi služe zato što ga iskreno ljube a ne zato što su prisiljeni na to (2. Korinćanima 9:7). Sva, takva služba cijelom dušom raduje Božje srce, tako da on nije nerazuman u tom smislu da mu je “teško ugoditi” (1. Petrova 2:18, NW; Priče Salamunove 27:11; usporedi Mihej 6:8).

20. Kako na tebe utječe Jehovina razumnost?

²⁰ Nije li izvanredno to što Jehova Bog, koji posjeduje veću moć od bilo koga drugog, tu moć nikad ne primjenjuje na nerazuman način, nikada je ne koristi da bi druge tiranizirao? Međutim, ljudi, koji su u usporedbi s njim tako sićušni, imaju iza sebe povijest dominiranja jednih nad drugima (Propovjednik 8:9). Nema sumnje, razumnost je dragocjeno svojstvo, svojstvo koje nas navodi da sve više ljubimo Jehovu. To nas opet može motivirati da sami razvijamo to svojstvo. Kako to možemo učiniti? Sljedeći će se članak pozabaviti tim pitanjem.

[Bilješka]

Kako bi odgovorio?

◻ Kako Jehovino ime i vizija o njegovim nebeskim kolima naglašavaju njegovu prilagodljivost?

◻ Što je razumnost, i zašto je ona obilježje božanske mudrosti?

◻ Na koje je načine Jehova pokazao da ‘rado prašta’?

◻ Zašto je Jehova u određenim slučajevima odlučio promijeniti način na koji je namjeravao postupiti?

◻ Kako Jehova pokazuje razumnost s obzirom na način na koji primjenjuje svoj autoritet?

[Slika na stranici 10]

Zašto je Jehova oprostio zlom kralju Manasiji?