Cijeniš li Jehovinu organizaciju?
“Ovako veli Gospodin [“Jehova”, “NW”]: nebo je prijesto moj i zemlja podnožje nogama mojim” (IZAIJA 66:1).
1, 2. (a) Na koje vidljive dokaze o postojanju Jehovine organizacije možeš ukazati? (b) Gdje Jehova prebiva?
VJERUJEŠ li da Jehova ima svoju organizaciju? Ako vjeruješ, zašto to vjeruješ? Mogao bi odgovoriti: ‘Pa, imamo Dvoranu Kraljevstva. Imamo dobro organiziranu skupštinu u kojoj imamo starješinstvo. Imamo imenovanog pokrajinskog nadglednika, koji nas redovito posjećuje. Prisustvujemo organiziranim sastancima pokrajine i kongresima. U našoj zemlji imamo podružnicu Društva Watch Tower. Sve to, i još mnogo više, sigurno dokazuje da Jehova ima organizaciju koja funkcionira.’
2 Takva obilježja predstavljaju dokaz o postojanju organizacije. No ako je sve ono što vidimo i prepoznajemo samo zemaljsko, tada Jehovinu organizaciju ne shvaćamo u potpunosti. Jehova je rekao Izaiji da je Zemlja tek Njegovo podnožje, ali da je nebo Njegovo prijestolje (Izaija 66:1). O kojem je ‘nebu’ Jehova govorio? O našoj atmosferi? O svemiru? Ili o nekoj drugoj životnoj razini? Izaija govori o Jehovinom ‘stanu svetinje i slave’, a psalmist to nebo opisuje kao njegovo ‘prebivalište’. Dakle, “nebo” iz Izaije 66:1 odnosi se na nevidljivo duhovno područje u kojem Jehova zauzima vrhovni, odnosno najviši, položaj (Izaija 63:15; Psalam 33:13, 14, St).
3. Kako možemo nadjačati sumnje?
3 Stoga, ako uistinu želimo shvatiti Jehovinu organizaciju i cijeniti je, tada moramo vidjeti što se događa na nebu. A baš to nekima predstavlja problem. Kako možemo znati da Jehovina nebeska organizacija uistinu postoji, budući da je nevidljiva? Neki čak mogu proći kroz izvjestan period sumnje, pitajući se: ‘Kako možemo biti sigurni?’ Pa, kako vjera može nadjačati sumnju? Dva ključna načina da se to postigne jesu intenzivni osobni studij Božje Riječi te redovito prisustvovanje kršćanskim sastancima i sudjelovanje na njima. Tada možemo otkloniti svoje sumnje uz pomoć svjetla istine. Bilo je i drugih Božjih slugu koje su mučile sumnje. Razmotrimo primjer Elizejevog sluge u vrijeme kad je sirijski kralj napao Izrael. (Usporedi Ivana 20:24-29; Jakova 1:5-8.)
Onaj koji je vidio nebeske vojske
4, 5. (a) Kakav je problem imao Elizejev sluga? (b) Kako je Jehova odgovorio na Elizejevu molitvu?
4 Sirijski je kralj noću poslao u Dotan ogromnu vojsku kako bi zarobila Elizeja. Kad je Elizejev sluga rano ujutro ustao i izašao, vjerojatno da uhvati svježeg zraka na ravnom krovu njihove kuće na Srednjem istoku, kako li se samo šokirao! Čitava vojska Sirijaca, zajedno s konjima i bojnim kolima, opkolila je grad, čekajući da zarobi Božjeg proroka. Sluga je pozvao Elizeja: “Jaoh gospodaru, šta ćemo sad?” Očigledno je Elizej smireno i s uvjerenjem odvratio: “Ne boj se, jer je više naših nego njihovijeh.” Mora da se sluga u čudu pitao: ‘Pa gdje su? Ne vidim ih!’ Ponekad to može biti i naš problem — da nismo u stanju vidjeti očima razumijevanja, odnosno razabrati nebeske vojske (2. Carevima 6:8-16; Efežanima 1:18).
5 Elizej se molio da se njegovom sluzi otvore oči. Što se zatim dogodilo? “I Gospodin otvori oči momku, te vidje, a to gora puna konja i kola ognjenijeh oko Elizeja” (2. Carevima 6:17). Da, on je vidio nebeske vojske, anđeoske snage spremne da zaštite Božjeg slugu. Sada je mogao razumjeti zašto je Elizej tako siguran.
6. Kako možemo steći uvid u Jehovinu nebesku organizaciju?
6 Imamo li i mi ponekad poteškoća s moći zapažanja, sličnih onima koje je imao Elizejev sluga? Jesmo li skloni tome da situacije koje prijete nama ili našem kršćanskom djelu u nekim zemljama vidimo samo onakvima kakve one trenutno izgledaju? Ako jesmo, možemo li očekivati neku posebnu viziju da nas prosvijetli? Ne možemo, zato što mi imamo nešto što Elizejev sluga nije imao — cijelu knjigu koja sadrži mnoge vizije, Bibliju, koja nam može dati uvid u nebesku organizaciju. Osim toga, ta nadahnuta Riječ daje načela koja nas vode da ispravno usmjerimo svoje razmišljanje i svoj način života. Međutim, moramo uložiti trud kako bismo tragali za razborom i razvijali cijenjenje za Jehovinu organizaciju. A to možemo učiniti putem osobnog studija uz molitvu i meditiranje (Rimljanima 12:12; Filipljanima 4:6; 2. Timoteju 3:15-17).
Proučavanje s ciljem da shvatimo
7. (a) Kakav problem u vezi s osobnim biblijskim studijem mogu imati neki? (b) Zašto je osobni studij vrijedan truda?
7 Mnogim ljudima, naprimjer onima koji nikada nisu rado učili u školi ili onima koji nikada nisu imali priliku školovati se, osobni studij nije nužno ugodna aktivnost. Međutim, ako svojim očima razumijevanja želimo shvatiti Jehovinu organizaciju i cijeniti je, tada moramo razvijati želju za proučavanjem. Možeš li uživati u ukusnom obroku ako ga se ne pripremi? Kao što će ti svaki šef kuhinje ili kuhar reći, u pripremu jednog ukusnog jela treba uložiti mnogo truda. Ipak, to se jelo može pojesti za samo pola sata, ili čak još i brže. S druge strane, koristi koje proizlaze iz osobnog studija mogu trajati doživotno. S vremenom možemo steći sklonost prema osobnom studiju kada vidimo kakav napredak možemo postići. Apostol Pavao je s pravom rekao da trebamo stalno paziti na sebe i na svoj način poučavanja te da se trebamo nastaviti posvećivati javnom čitanju. To zahtijeva dosljedan trud, ali može biti na vječnu korist (1. Timoteju 4:13-16, NW).
8. Kakav se stav preporučuje u Pričama Salamunovim?
8 Jedan je mudar čovjek iz davnine rekao: “Sine moj [ili kćeri moja], ako primiš riječi moje, i zapovijesti moje sahraniš kod sebe, da pazi uho tvoje na mudrost, i prigneš srce svoje k razumu, ako prizoveš mudrost, i k razumu podigneš glas svoj, ako ga ustražiš kao srebro, i kao sakriveno blago ako dobro ustražiš; tada ćeš razumjeti strah Gospodinov, i poznanje Božije [“samu spoznaju Boga”, NW] naći ćeš” (Priče Salamunove 2:1-5).
9. (a) Kolika je vrijednost zlata u usporedbi sa ‘samom spoznajom Boga’? (b) Kakva nam je pomoć potrebna da bismo stekli točnu spoznaju?
9 Primjećuješ li na kome leži odgovornost? Tekst se u više navrata izravno obraća čitaocu. A zapazi izjavu: ‘Ako dobro ustražiš kao sakriveno blago.’ Sjeti se rudara koji su stoljećima tragali za srebrom i zlatom u Boliviji, Južnoafričkoj Republici, Meksiku i u drugim zemljama. Marljivo su krampovima i lopatama kopali kroz stijenu kako bi došli do dragocjenih metala. Zlato su smatrali tako vrijednim da su u jednom rudniku u Kaliforniji (SAD) iskopali gotovo 600 kilometara tunela, koji dosežu dubinu od oko kilometar i po — a sve to samo da pronađu zlato. Međutim, možeš li jesti zlato? Piti zlato? Hoćeš li zbog njega preživjeti u pustinji ako umireš od gladi i žeđi? Nećeš, jer je njegova vrijednost izvještačena i proizvoljna te se iz dana u dan mijenja, kako se to može vidjeti na međunarodnom tržištu. Unatoč tome, ljudi su umirali za njega. No koliko se valja potruditi da steknemo duhovno zlato, “samu spoznaju Boga”? Zamisli, sama spoznaja o Suverenom Gospodinu svemira, o njegovoj organizaciji i o njegovim naumima! U tom pogledu možemo koristiti duhovne krampove i lopate. To su na Bibliji temeljene publikacije koje nam pomažu da kopamo po Jehovinoj Riječi i da shvatimo njeno značenje (Job 28:12-19).
Kopanje u potrazi za uvidom
10. Što je Danijel vidio u jednoj viziji?
10 Hajdemo malo kopati u duhovnom pogledu kako bismo počeli stjecati samu spoznaju o Jehovinoj nebeskoj organizaciji. Da bismo stekli važan uvid, razmotrimo Danijelovu viziju o Starcu koji sjedi na svom prijestolju. Danijel piše: “Gledah dokle se postaviše prijestoli, i starac sjede, na kom bješe odijelo bijelo kao snijeg, i kosa na glavi kao čista vuna, prijesto mu bijaše kao plamen ognjeni, točkovi mu kao oganj razgorio. Rijeka ognjena izlažaše i tecijaše ispred njega, tisuća tisuća služaše mu, i deset tisuća po deset tisuća stajahu pred njim; sud sjede, i knjige se otvoriše” (Danijel 7:9, 10). Tko su te tisuće koje služe Jehovi? Marginalne reference u New World Translationu, koje služe kao “krampovi” i “lopate”, upućuju nas na stavke kao što su Psalam 68:17 i Jevrejima 1:14. Da, oni koji služe bili su nebeski anđeli!
11. Kako nam Danijelova vizija pomaže da razumijemo Elizejeve riječi?
11 Danijelov izvještaj ne kaže da je on vidio sve vjerne anđele koji su pod Božjim zapovjedništvom. Možda ih ima još na milijune. Ali sada sigurno možemo razumjeti zašto je Elizej mogao reći: “Više [je] naših nego njihovijeh.” Vojsku sirijskog kralja, bez obzira na to što je imala potporu nevjernih anđela, odnosno demona, Jehovine su nebeske vojske brojčano premašile! (Psalam 34:7; 91:11).
12. Kako možeš naučiti više o anđelima?
12 Možda bi želio znati nešto više o tim anđelima, naprimjer koju ulogu oni igraju u služenju Jehovi. Iz grčke riječi za anđela vidimo da su oni glasnici, jer ta riječ ujedno znači i “glasnik”. Međutim, njihove dužnosti obuhvaćaju mnogo više. Ipak, da bismo saznali što sve one obuhvaćaju, moramo kopati. Ako ti na raspolaganju stoji Insight on the Scriptures (Uvid u Pisma), tada možeš proučavati članak “Anđeli” ili možeš pogledati članke o anđelima koji su bili objavljeni u Kuli stražari. Začudit ćeš se koliko mnogo možeš naučiti o tim nebeskim Božjim slugama i počet ćeš cijeniti njihovu pomoć (Otkrivenje 14:6, 7). Međutim, neka duhovna stvorenja u Božjoj nebeskoj organizaciji imaju točno određene uloge.
Ono što je vidio Izaija
13, 14. Što je Izaija vidio u viziji, i kako je to djelovalo na njega?
13 Kopajmo sada malo po Izaijinoj viziji. Prvih sedam stavaka 6. poglavlja trebalo bi te impresionirati. Izaija kaže da je ‘vidio Gospodina [“Jehovu”, NW] gdje sjedi na prijestolju’, a “serafimi stajahu više njega”. Oni su objavljivali Jehovinu slavu, uzvisujući njegovu svetost. Čak bi te se i samo čitanje tog izvještaja trebalo dojmiti. Kako je Izaija reagirao? “Rekoh: jaoh meni! pogiboh, jer sam čovjek nečistijeh usana, i živim usred naroda nečistijeh usana, jer cara Gospodina nad vojskama vidjeh svojim očima.” Kako ga je samo impresionirala ta vizija! A tebe?
14 Pa, kako je Izaija mogao izdržati taj veličanstveni prizor? On objašnjava da mu je jedan seraf priskočio u pomoć i rekao mu: “Bezakonje tvoje uze se, i grijeh tvoj očisti se” (Izaija 6:7). Izaija se mogao pouzdati u Božju milost te pokloniti pažnju Jehovinim riječima. Ne bi li volio znati nešto više o ovim duhovnim stvorenjima koja su na tako visokom položaju? Što onda moraš činiti? Kopaj kako bi pronašao daljnje informacije. Jedna pomoć koja ti stoji na raspolaganju je Indeks publikacija Watch Towera, u kojem možeš pronaći ukazivanja na mnoge izvore koji pružaju jasnije informacije.
Što je vidio Ezehijel?
15. Što pokazuje da je Ezehijelova vizija pouzdana?
15 Obratimo sada pažnju jednoj drugoj vrsti duhovnih stvorenja. Ezehijel je bio počašćen pobuđujućom vizijom dok je još uvijek bio zarobljenik u Babilonu. Otvori u svojoj Bibliji prva tri retka 1. poglavlja Ezehijela. Kako izvještaj započinje? Kaže li: ‘Nekada davno, u zemlji preko sedam gora...’? Ne, to nije bajka koja se odvija u nekom mitološkom vremenu. Prvi redak kaže: “Godine tridesete, mjeseca četvrtoga, petoga dana, kad bijah medju robljem na rijeci Hobaru, otvoriše se nebesa, i vidjeh utvare Božje.” Što primjećuješ u ovom retku? On navodi točan datum i točno mjesto. Ti detalji upućuju na petu godinu izgnanstva kralja Joahina, na 613. pr. n. e.
16. Što je Ezehijel vidio?
16 Jehovina je ruka bila na Ezehijelu te je on počeo promatrati viziju koja ulijeva strahopoštovanje, viziju o Jehovi na prijestolju koje se nalazi na ogromnoj nebeskoj kočiji, koja je imala velike kotače s očima svuda uokolo po naplacima. Ovdje nas zanima jedna pojedinost, naime to što su bila prisutna četiri stvorenja, po jedno kod svakog kotača. “Na oči bijahu nalik na čovjeka; i u svake bijahu četiri lica, i četiri krila u svake; a lice bijaše u sve četiri lice čovječije i lice lavovo s desne strane, a s lijeve strane lice volujsko i lice orlovo u sve četiri” (Ezehijel 1:5, 6, 10).
17. Što predstavljaju četiri lica kerubâ?
17 Tko su ta četiri živa stvorenja? Sam nam Ezehijel kaže da su oni kerubi (Ezehijel 10:1-3, 14). Zašto imaju četiri lica? Da predoče četiri izvanredne osobine Suverenog Gospodina Jehove. Orlovo lice simbol je dalekosežne mudrosti (Job 39:30-32). Što je predstavljalo lice bika? Nevjerojatnom snagom koju ima u vratu i ramenima, borbeni je bik poznat po tome da u zrak može dignuti konja zajedno s jahačem. Bik je svakako simbol Jehovine neograničene moći. Lav se koristi kao simbol odvažne pravde. Konačno, čovječje lice odgovarajuće predstavlja Božju ljubav, budući da je čovjek jedino zemaljsko stvorenje koje razumski može pokazivati tu osobinu (Matej 22:37, 39; 1. Ivanova 4:8).
18. Kako apostol Ivan proširuje naše razumijevanje o nebeskoj organizaciji?
18 Postoje i druge vizije koje nam pomažu upotpuniti sliku. U njih spadaju Ivanove vizije o kojima izvještava biblijska knjiga Otkrivenje. Poput Ezehijela, i on vidi Jehovu na veličanstvenom prijestolju u pratnji kerubâ. Što kerubi rade? Oni ponavljaju objavu serafâ iz 6. poglavlja Izaije, govoreći: “Svet, svet, svet Gospodin Bog svedržitelj, koji bješe, i koji jest, i koji će doći” (Otkrivenje 4:6-8). Osim toga, Ivan pokraj prijestolja vidi i janje. Koga bi ono moglo predstavljati? Sâmo Janje Božje, Isusa Krista (Otkrivenje 5:13, 14).
19. Što si kroz ovaj studij naučio o Jehovinoj organizaciji?
19 Što smo, dakle, razabrali iz ovih vizija? Da se u središtu nebeske organizacije nalazi Jehova Bog na svom prijestolju u pratnji Janjeta, Isusa Krista, koji je Riječ, odnosno Logos. Zatim smo vidjeli nebesku vojsku anđela, u koju spadaju serafi i kerubi. Oni su dio jedne ogromne, ujedinjene organizacije koja služi Jehovinim naumima. A jedan od tih nauma je da se u ovom vremenu kraja u cijelome svijetu propovijeda dobra vijest (Marko 13:10; Ivan 1:1-3; Otkrivenje 14:6, 7).
20. Na koje ćemo pitanje dobiti odgovor u sljedećem članku?
20 Konačno, tu su i Jehovini svjedoci na Zemlji, koji se sastaju u svojim Dvoranama Kraljevstva da bi naučili kako vršiti volju Suverenog Gospodina. Sada sasvim sigurno možemo razumjeti da ih ima više na našoj strani nego na strani Sotone i neprijatelja istine. Ostaje pitanje na koje treba odgovoriti: Kakve veze ima nebeska organizacija s propovijedanjem dobre vijesti o Kraljevstvu? Sljedeći članak ispitat će to i neka druga pitanja.
Pitanja za ponavljanje
◻ Što moramo shvatiti da bismo cijenili Jehovinu organizaciju?
◻ Kakvo je iskustvo doživio Elizejev sluga, i kako ga je prorok ohrabrio?
◻ Kako bismo trebali gledati na osobni studij?
◻ Na koji način Danijel, Izaija i Ezehijel pružaju detalje u vezi s nebeskom organizacijom?
[Slika na stranici 13]
Koristi osobnog studija daleko nadmašuju koristi dobro pripremljenog obroka
[Slika na stranici 15]
Vizija nebeskih vojski bila je Jehovin odgovor na Elizejevu molitvu